(Tportal) Ministar obrazovanja Predrag Å ustar nedavno je odluÄio prekinuti spekulacije o tome je li podrÅ¡ka vlasti Cjelovitoj kurikularnoj reformi (CKR) samo deklarativna ili stvarna najavivÅ¡i da će u svibnju objaviti poziv Å¡kolama da se ukljuÄe u njezinu eksperimentalnu provedbu u Å¡kolskoj godini 2016./2017.
Za sada je rijeÄ tek o najavi, ne i o konaÄnom pozivu, no mnoge roditelje i uÄenike zasigurno će zanimati Å¡to će to znaÄiti za njih, za njihov naÄin rada i uÄenja te Å¡to za njihove nastavnike, ako se javna rasprava i ostatak procesa provedu uspjeÅ¡no, a njihove Å¡kole konaÄno stvarno ukljuÄe u projekt.
Voditelj Ekspertne skupine za CKR Boris Jokić za tportal je pokuÅ¡ao odgovoriti na kljuÄna pitanja koja bi mogla zanimati sve navedene.
Odabir Å¡kola
Kako je već najavljivano, u eksperimentalnoj provedbi trebalo bi sudjelovati 60 Å¡kola – 48 osnovnih i 12 srednjih. One bi bile regionalno ravnomjerno raspodijeljene, a bile bi odabrane po javnom pozivu i odreÄ‘enim kriterijima. Kriterije tek treba precizno utvrditi, no jasno je da se kod uvoÄ‘enja želi osigurati Å¡to veća raznovrsnost – trebat će ukljuÄiti i gradske i seoske i velike i male Å¡kole.
Jokić kaže da postoji veliki interes Å¡kola, uÄenika i roditelja za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi CKR-a.
Uvođenje po razredima
Plan je da se eksperimentalna provedba uvede u prve, treće i pete razrede osnovnih škola, u svim predmetima. U sedmim razredima osnovnih škola reforma bi se uvela samo u prirodoslovnim predmetima – u biologiji, kemiji i fizici.
U srednjim Å¡kolama reforma bi se uvela u svim predmetima u prvim razredima, a u trećim i Äetvrtim u druÅ¡tveno humanistiÄkim predmetima koji se tada po prvi puta javljaju. Odabrane Å¡kole u eksperimentu bi sudjelovale tri, odnosno Äetiri godine jer bi po zavrÅ¡etku tog razdoblja reforma konaÄno bila ostvarena u svim razredima.
Procesna evaluacija reforme, procjena Å¡to je dobro uvedeno, a Å¡to treba popravljati, radila bi se kontinuirano, od samog poÄetka reforme.
‘Ona bi ukljuÄivala i vrlo rigoroznu znanstvenu evaluaciju uÄinaka uvoÄ‘enja. No mnoge od njih nije moguće odmah ocijeniti jer se oni u obrazovanju i odgoju tek dugoroÄno pokazuju’, kaže Jokić.
‘Sama Äinjenica da netko bolje ili loÅ¡ije rjeÅ¡ava test iz nekog predmeta u odnosu na neku raniju godinu ne pokazuje je li uvoÄ‘enje dobro ili nije’, pojasnio je.
Godinu dana nakon Å¡to prvi put krene eksperimentalna primjena CKR, reforma bi krenula u sve Å¡kole. Primjerice, ako to bude ova Å¡kolska godina 2016./2017., reforma bi u sve Å¡kole trebala krenuti 2017./2018. na isti naÄin, u iste razrede kao Å¡to je krenula eksperimentalna.
Promjene za uÄenike?
Jokić istiÄe da u kontekstu eksperimentalnog uvoÄ‘enja reforme treba ispravno shvatiti rijeÄ eksperiment.
‘To nije eksperiment u pravom smislu te rijeÄi niti je neka neuobiÄajena novost u Hrvatskoj. I prije smo imali neke Å¡kole koje su funkcionirale kao svojevrsne vježbaonice za odreÄ‘ene novine koje su se kasnije Å¡irile u sustavu. I ovdje je to ideja. Ovo su samo inovacije odgojno obrazovnog sustava; utvrÄ‘ivanje onoga Å¡to je u njemu dobro i modificiranje onoga Å¡to nije. To neće biti neka svemirska Å¡kola. Ne treba se toga bojati niti od toga bježati’, umiruje Jokić.
NaÅ¡ struÄnjak za obrazovanje smatra da promjene neće predstavljati neki drastiÄan obrat za uÄenike koji su već krenuli po drugaÄijem sustavu, dakle za one koji ne kreću s reformom u prve razrede. Naime, uvoÄ‘enje promjena upravo je zato rasporeÄ‘eno po razredima u kojima se ionako neÅ¡to kljuÄno mijenja. Primjerice, u petim razredima ionako se prelazi na predmetnu nastavu, a u sedmim razredima se ionako po prvi put javljaju prirodoslovni predmeti.
Priprema nastavnika i materijala
Priprema odgovarajućih obrazovnih pomagala, meÄ‘u ostalim, ovisit će o resornom ministarstvu, a kljuÄna ideja Ekspertne skupine bila je da se Å¡kolama pruži vrlo jaka podrÅ¡ka na terenu i to u svakom mogućem smislu.
‘Plan je da se krene na cijele Å¡kole, a ne samo na pojedinaÄne nastavnike. Svima treba osigurati praćenje, zajedno s njima izraÄ‘ivati materijale te Äak pripremati metodiÄke priruÄnike koji bi se kasnije mogli koristiti u cijelom sustavu. KonaÄno Å¡kole bi djelovale kao primjeri dobre prakse. Zato bi i bile regionalno ravnomjerno rasporeÄ‘ene’, istiÄe Jokić.
Potporu nastavnicima trebali bi, prema planu, dati nastavnici koji su sudjelovali u radu na reformi, ali i brojne agencije. To je pristup cijeloj Å¡koli, u kojem bi podrÅ¡ka doÅ¡la do Å¡kole, a ne bi se nastavnici izvlaÄili iz njih kako bi prolazili kroz neko posebno obrazovanje.
‘Glavni izazov bit će promjena u pristupu uÄenju i pouÄavanju. Za oÄekivati je da će djeca razvijati generiÄke kompetencije koje su u fokusu reformi – rjeÅ¡avanje problema, donoÅ¡enje odluka, kritiÄko miÅ¡ljenje itd. Na tome će biti naglasak u svim predmetima. Za to će trebati uvježbati i nastavnike, a upravo zbog toga proces bi trebao trajati Äetiri godine’, poruÄio je Jokić.