Sindikati podržali uvođenje građanskog odgoja i traže da dobije status vjeronauka

(Novi list) Zbog golemog demokratskog deficita u društvu građanski odgoj nam je definitivno potreban, a ključno je da se u škole uvede kao obavezni sadržaj, a nikako kao izborni predmet, istaknuto je na okruglom stolu na temu građanskog odgoja i obrazovanja u novom kurikulumu u organizaciji Matice hrvatskih sindikata. Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti, Vilim Ribić, ustvrdio je, naime, da bi građanski odgoj zbog svoje važnosti zaslužio status kakav u školi uživa vjeronauk.
– Demokratski deficit je takav da nam treba obavezni, a ne izborni sadržaj – odgovorio je Ribiću voditelj reformskog tima, Boris Jokić, te objasnio da će se prostor za nove obrazovne sadržaje otvoriti tek uvođenjem 9-godišnje osnovne škole.

Vedrana Spajić-Vrkaš sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta poručila je da su nam učenici danas, kao i pred tri godine kad se pripremalo uvođenje građanskog odgoja, jednako politički nepismeni.

– U Hrvatskoj se i dalje misli da se građani rađaju i da škola tu nema što raditi. Naša djeca učestalo slušaju o građanstvu i demokraciji, ali trećina ih autokratsku i despotsku zemlju opisuje kao demokratsku, polovina građane smatra osobama koje žive u gradu, te da se radi o uljuđenom ponašanju. Imamo učenike koji pripadaju tipu domoljubnog građanstva, za njih su to zastave i vikanje »moja Hrvatska«, a ne poštovanje zakona ove zemlje – navela je Spajić-Vrkaš. Upozorila je i na manjak sustavnog stručnog usavršavanja za ovu tematiku, te na konfuziju u provedbi građanskog odgoja u školama, »što paše onima koji građanski odgoj koriste za upristojenje učenika, a ne njihovu emancipaciju«.

Za uvođenje posebnog predmeta založio se Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti, koji bi, kaže, taj predmet predavao usporedbom teorija od samoupravnog socijalizma do liberalnih demokracija i više pažnje posvetio konceptu europskog građanstva. Njegov kolega Berto Šalaj pesimistično je pretpostavio da od reforme kurikuluma pod aktualnom vlašću neće biti ništa.

– Zar itko vjeruje da se u Vladinim smjernicama mogla dogoditi takva greška da se napiše da se od reforme odustaje, ako to nije istina? Cjelovita kurikularna reforma bila je osuđena na smrt strijeljanjem, a onda je pod pritiskom javnosti osuda preimenovana u smrt izgladnjivanjem, ustvrdio je Šalaj.

Prava se borba oko reforme, složio se Jokić, vodi u samoj vlasti, od koje bi, kaže, bilo neodgovorno da ne iskoristi trenutak i ne dobije sredstva iz EU-e za njenu provedbu.

– Radimo brzo i operativno, a očekujemo takvu podršku od vlasti. Ni prošla nije bila na toj razini, nije ni ova, ali ako se država odredi da to hoće, moramo je imati – poručio je Jokić.