Podsjetimo: Srbija ima četiri i pol puta više realno odličnih učenika iz matematike nego Hrvatska

05/04/2016

Kao što svaki prosvjetar dobro zna, za uspješnost u nekom poslu jedan od najpresudnijih faktora je motivacija. Pa, s obzirom na aktualnu društvenu klimu, pokušat ćemo pogledati problem hrvatskog obrazovanja iz kuta koji bi ekipu na vlasti, kao i ekipu koja ih je dovela na vlast, mogla najviše potaknuti na djelovanje, a to je pokazati koliko su Srbi u ovom aspektu superiorni Hrvatima. Naravno, nadamo se da ovo neće postići suprotan efekt i navesti vladajuće i njihovu bazu na logički obrat tako da zaključe da, pošto su Hrvati u matematici toliko inferiorni Srbima, mora da ta matematika i nije toliko bitna i možda bi se bilo bolje okrenuti drugim aktivnostima koje su prirodnije i svojstvenije hrvatskom nacionalnom biću.

Što bi, po toj varijatni, te aktivnosti imale biti, ne želimo ni pokušati zamisliti.

Dakle, prije nekoliko godina održano je jedno u nizu istraživanje trendova znanja matematike i prirodnih znanosti. U njemu su sudjelovali i učenici 4. razreda i usporedba rezultata Hrvatske i Srbije (ili, poštenije, Srbije i Hrvatske, jer onaj tko je bolji treba biti na prvom mjestu) rezultira potpunim potopom Lijepe (ali očito ne previše pametne) naše.

Nećemo previše analizirati, samo ćemo iznijeti nekoliko sumarnih činjenica, kao i nekoliko ilustrativnih podataka (kolokvijalno: “cvebe” ili “bombončići”) koji će pokazati pune razmjere ovog potopa. Podaci govore sami za sebe, ne dovoljno, nego previše.

Prosjek:
Svi rezultati su normirani tako da “središnja točka” iznosi 500 bodova. Na ovakvoj skali, usporedbe radi, prva tri entiteta, ujedno i jedini s više od 600 bodova, su bili Singapur (606), R. koreja (605) i Hong Kong. Najbolji europski teritoriji su Sjeverna Irska (562), flamanski dio Belgije (549) i Finska (545).

Sad kad smo prikazali širu sliku, jasno je što govori činjenica da je prosječni rezultat srpskih đaka 516, a hrvatskih 490 (dakle, Srbi su iznad prosjeka, a Hrvati ispod). Na ukupnoj ljestvici, od 50 zemalja, Srbija je zauzela 20. mjesto, a Hrvatska 42.

Stvari su još gore ako se pogleda raspodjela po razinama ili, birokratskim rječnikom, koliko je učenika riješilo testove za koju “ocjenu”. Po tome, Hrvatska, umjesto 50% “odlikaša”, što bi se zaključilo po ocjenama na kraju osnovnog školovanja, zapravo ima dva posto učenika koji su u ovom istraživanju postigli “naprednu” (najvišu razinu). Srbija ih, s druge strane, ima devet (posto), dakle četiri i pol puta više. Prvu sljedeću razinu, “višu”, kojoj bismo slikovito mogli pridodati ocjenu “vrlo dobar”, dostiglo je 17 posto hrvatskih i 27 posto srpskih učenika. Dalje se postoci poravnavaju tako da ima više prosječnih Hrvata nego Srba, da bi se na najnižoj razini našlo po deset posto i jednih i drugih.

Primjeri zadataka:
Tko se imalo razumije u statistiku, zna da su prosjeci vrlo razblažen oblik usporedbe. Najveće strahote mogu se vidjeti kad se pogleda kako su koji učenici riješili pojedine zadatke. Ovdje navodimo najkatastrofalnije primjere.

Zadatak:
Vlak je krenuo u 8 sati i 45 minuta i putovao je 2 sata i 18 minuta. U koliko je sati vlak stigao na odredište?
Točno riješilo:
Srbija: 60%
Hrvatska: 49%

Zadatak:
U nogometu momčad osvaja 3 boda za pobjedu, 1 bod za neriješeno i 0 bodova za poraz. Koliko je NAJMANJE utakmica odigrala momčad koja je osvojila 11 bodova?
Točno riješilo:
Srbija: 45%
Hrvatska: 25%

Zadatak:
Boja se prodaje u kantama od pet litara. Koliko kanti treba kupiti ako nam treba 37 litara?
Točno riješilo:
Srbija: 43%
Hrvatska: 29%

Zadatak:
(priložena je slika) Jednakostraničan trokut je podijeljen na četiri manja (jednaka) trokuta. Treba osjenčati polovicu površine.
Točno riješilo:
Srbija: 64%
Hrvatska: 23% (druga najgora zemlja u ovom zadatku)

Zadatak:
Priložena je slika nakošenog deltoida (“zmaj”). Treba nacrtati os simetrije.
Točno riješilo:
Srbija: 32%
Hrvatska: 16%

Zadatak:
Djevojčica šalje 12 pisama prijateljima. Polovica pisama će imati jednu stranicu, a druga polovica će imati po dvije stranice. Koliko je to ukupno stranica?
Točno riješilo:
Srbija: 35%
Hrvatska: 17%

Zadatak:
Koji broj treba upisati na crtu? 3 + 8 = __ + 6
Točno riješilo:
Srbija: 63%
Hrvatska: 34%

* * *

Istovremeno, hrvatski i srpski učenici sudjelovali su i u testiranju iz prirodoslovlja. Ovdje su obje zemlje postigle u dlaku identičan rezultat: 516 bodova, dakle iznad prosjeka. Ono što je zanimljivo su razlike u područjima koje nisu previše velike, ali su svakako indikativne. Tako su u pitanjima iz područja znanosti o živom svijetu” Hrvati postigli bolji rezultat (9 bodova iznad svog prosjeka), kao i Srbi, iako nešto manje (3 boda iznad), dok su iz znanosti o Zemlji (planetu, a ne domovini/otadžbini) Hrvati bili puno bolji od Srba (+5 naprema -18). Ono što je zanimljivo je da su na pitanjima bliskima fizici i kemiji – prilagođena uzrastu, naravno – Srbi bili bolji sa 7 bodova iznad svog prosjeka naprema hrvatskih -17, dakle ispod svog prosjeka.

Još je zanimljivija i indikativnija raspodjela rezultata po kognitivnim domenama. Tako su i Hrvati i Srbi bolji u činjeničnom znanju (10 odnosno 8 bodova više od svog prosjeka), lošiji u primjeni tog istog znanja (-6 odnosno -9), dok je zaključivanje očito Srbima svojstvenije nego Hrvatima pa su tako Hrvati u ovoj domeni dobili četiri boda manje od svog prosjeka, dok su Srbi dobili četiri boda više.

* * *

Kao što smo rekli na početku, komentar je nepotreban.

Izvori:
TIMSS 2011
Izvješće o postignutim rezultatima iz matematike (NCVVO)
Izvješće o postignutim rezultatima iz prirodoslovlja (NCVVO)

4 Responses to Podsjetimo: Srbija ima četiri i pol puta više realno odličnih učenika iz matematike nego Hrvatska

  1. Zhex on 08/04/2016 at 07:26

    Očigledno je da su hrvatski đaci namerno loše radili test. Nemoguće je da na ovako laka pitanja ne umeju da daju odgovore, jer da imaju tako niske kognitivne sposobnosti ne bi umeli da dođu od kuće do škole.

    • P.O.E. on 08/04/2016 at 08:23

      Ne bih rekao. Kao prvo, riječ je o desetogodišnjacima, dakle djeca koja su tek počela s apstrakni(ji)m razmišljanjem. Drugo, nije da su u Srbiji znali SVI, a u Hrvatskoj nitko, ipak je riječ o postocima. I treće, ono što mnogi ne razumiju je da je u matematici dosta riječ i o motivaciji, a to za sobom povlači cijeli niz drugih stvari, no na kraju, efekt je isti: razina znanja matematike i apstraktnog razmišljanja. Rezultat testa je konačna posljedica i to MJERI neke objektivne stvari koje imaju stvaran efekt na kasnije školovanje i život.

      • P.O.E. on 08/04/2016 at 08:40

        Dakle, drugim riječima, siguran sam da nitko nije rekao “znam, ali neću napisati odgovor” ili “možda i znam, ali neću pokušati jer zato”. Vjerojatnije je da su pogledali, vidjeli da se traži trud i zaključili da im se ne da. A i to je indikator.

  2. Jurek on 08/04/2016 at 12:14

    To su većim dijelom jedanaesgodišnjaci, ali još uvijek djeca koja i svim provjerama pristupaju ozbiljno ( u to sam sa osobno uvjerio).

    Ovaj zadatak smo rasturili i regionalni smo pobjednici.

    * Na lađi se nalazi 218 putnika i 191 član posade. Koliko je ukupno ljudi na toj lađi?

     HRVATSKA 6.  SLOVENIJA 17.  SRBIJA 7.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne