Podsjetimo: Srbija ima četiri i pol puta više realno odličnih učenika iz matematike nego Hrvatska

Kao što svaki prosvjetar dobro zna, za uspješnost u nekom poslu jedan od najpresudnijih faktora je motivacija. Pa, s obzirom na aktualnu društvenu klimu, pokušat ćemo pogledati problem hrvatskog obrazovanja iz kuta koji bi ekipu na vlasti, kao i ekipu koja ih je dovela na vlast, mogla najviše potaknuti na djelovanje, a to je pokazati koliko su Srbi u ovom aspektu superiorni Hrvatima. Naravno, nadamo se da ovo neće postići suprotan efekt i navesti vladajuće i njihovu bazu na logički obrat tako da zaključe da, pošto su Hrvati u matematici toliko inferiorni Srbima, mora da ta matematika i nije toliko bitna i možda bi se bilo bolje okrenuti drugim aktivnostima koje su prirodnije i svojstvenije hrvatskom nacionalnom biću.

Što bi, po toj varijatni, te aktivnosti imale biti, ne želimo ni pokušati zamisliti.

Dakle, prije nekoliko godina održano je jedno u nizu istraživanje trendova znanja matematike i prirodnih znanosti. U njemu su sudjelovali i učenici 4. razreda i usporedba rezultata Hrvatske i Srbije (ili, poštenije, Srbije i Hrvatske, jer onaj tko je bolji treba biti na prvom mjestu) rezultira potpunim potopom Lijepe (ali očito ne previše pametne) naše.

Nećemo previÅ¡e analizirati, samo ćemo iznijeti nekoliko sumarnih činjenica, kao i nekoliko ilustrativnih podataka (kolokvijalno: “cvebe” ili “bombončići”) koji će pokazati pune razmjere ovog potopa. Podaci govore sami za sebe, ne dovoljno, nego previÅ¡e.

Prosjek:
Svi rezultati su normirani tako da “srediÅ¡nja točka” iznosi 500 bodova. Na ovakvoj skali, usporedbe radi, prva tri entiteta, ujedno i jedini s viÅ¡e od 600 bodova, su bili Singapur (606), R. koreja (605) i Hong Kong. Najbolji europski teritoriji su Sjeverna Irska (562), flamanski dio Belgije (549) i Finska (545).

Sad kad smo prikazali širu sliku, jasno je što govori činjenica da je prosječni rezultat srpskih đaka 516, a hrvatskih 490 (dakle, Srbi su iznad prosjeka, a Hrvati ispod). Na ukupnoj ljestvici, od 50 zemalja, Srbija je zauzela 20. mjesto, a Hrvatska 42.

Stvari su joÅ¡ gore ako se pogleda raspodjela po razinama ili, birokratskim rječnikom, koliko je učenika rijeÅ¡ilo testove za koju “ocjenu”. Po tome, Hrvatska, umjesto 50% “odlikaÅ¡a”, Å¡to bi se zaključilo po ocjenama na kraju osnovnog Å¡kolovanja, zapravo ima dva posto učenika koji su u ovom istraživanju postigli “naprednu” (najviÅ¡u razinu). Srbija ih, s druge strane, ima devet (posto), dakle četiri i pol puta viÅ¡e. Prvu sljedeću razinu, “viÅ¡u”, kojoj bismo slikovito mogli pridodati ocjenu “vrlo dobar”, dostiglo je 17 posto hrvatskih i 27 posto srpskih učenika. Dalje se postoci poravnavaju tako da ima viÅ¡e prosječnih Hrvata nego Srba, da bi se na najnižoj razini naÅ¡lo po deset posto i jednih i drugih.

Primjeri zadataka:
Tko se imalo razumije u statistiku, zna da su prosjeci vrlo razblažen oblik usporedbe. Najveće strahote mogu se vidjeti kad se pogleda kako su koji učenici riješili pojedine zadatke. Ovdje navodimo najkatastrofalnije primjere.

Zadatak:
Vlak je krenuo u 8 sati i 45 minuta i putovao je 2 sata i 18 minuta. U koliko je sati vlak stigao na odredište?
Točno riješilo:
Srbija: 60%
Hrvatska: 49%

Zadatak:
U nogometu momčad osvaja 3 boda za pobjedu, 1 bod za neriješeno i 0 bodova za poraz. Koliko je NAJMANJE utakmica odigrala momčad koja je osvojila 11 bodova?
Točno riješilo:
Srbija: 45%
Hrvatska: 25%

Zadatak:
Boja se prodaje u kantama od pet litara. Koliko kanti treba kupiti ako nam treba 37 litara?
Točno riješilo:
Srbija: 43%
Hrvatska: 29%

Zadatak:
(priložena je slika) Jednakostraničan trokut je podijeljen na četiri manja (jednaka) trokuta. Treba osjenčati polovicu površine.
Točno riješilo:
Srbija: 64%
Hrvatska: 23% (druga najgora zemlja u ovom zadatku)

Zadatak:
Priložena je slika nakoÅ¡enog deltoida (“zmaj”). Treba nacrtati os simetrije.
Točno riješilo:
Srbija: 32%
Hrvatska: 16%

Zadatak:
Djevojčica šalje 12 pisama prijateljima. Polovica pisama će imati jednu stranicu, a druga polovica će imati po dvije stranice. Koliko je to ukupno stranica?
Točno riješilo:
Srbija: 35%
Hrvatska: 17%

Zadatak:
Koji broj treba upisati na crtu? 3 + 8 = __ + 6
Točno riješilo:
Srbija: 63%
Hrvatska: 34%

Istovremeno, hrvatski i srpski učenici sudjelovali su i u testiranju iz prirodoslovlja. Ovdje su obje zemlje postigle u dlaku identičan rezultat: 516 bodova, dakle iznad prosjeka. Ono Å¡to je zanimljivo su razlike u područjima koje nisu previÅ¡e velike, ali su svakako indikativne. Tako su u pitanjima iz područja znanosti o živom svijetu” Hrvati postigli bolji rezultat (9 bodova iznad svog prosjeka), kao i Srbi, iako neÅ¡to manje (3 boda iznad), dok su iz znanosti o Zemlji (planetu, a ne domovini/otadžbini) Hrvati bili puno bolji od Srba (+5 naprema -18). Ono Å¡to je zanimljivo je da su na pitanjima bliskima fizici i kemiji – prilagoÄ‘ena uzrastu, naravno – Srbi bili bolji sa 7 bodova iznad svog prosjeka naprema hrvatskih -17, dakle ispod svog prosjeka.

Još je zanimljivija i indikativnija raspodjela rezultata po kognitivnim domenama. Tako su i Hrvati i Srbi bolji u činjeničnom znanju (10 odnosno 8 bodova više od svog prosjeka), lošiji u primjeni tog istog znanja (-6 odnosno -9), dok je zaključivanje očito Srbima svojstvenije nego Hrvatima pa su tako Hrvati u ovoj domeni dobili četiri boda manje od svog prosjeka, dok su Srbi dobili četiri boda više.

Kao što smo rekli na početku, komentar je nepotreban.

Izvori:
TIMSS 2011
Izvješće o postignutim rezultatima iz matematike (NCVVO)
Izvješće o postignutim rezultatima iz prirodoslovlja (NCVVO)