(Slobodna Dalmacija) Branimir Johnny Å tulić? Tko? Nisam Äitala niÅ¡ta od njega!
Tako je glasila reakcija nekolicine uÄenika s kojima smo zadnjih dana komentirali najnovije promjene koje će naÅ¡emu Å¡kolstvu donijeti kurikularna reforma. Koliko god se to nekome Äinilo nemogućim, danaÅ¡njoj mladeži, odnosno barem dijelu njih, ime barda novovalne generacije osamdesetih godina proÅ¡log stoljeća Johnnyja Å tulića i kultne Azre, Äini se, ne govori puno. Ipak, Å tulić je s popisa lektire buduće nove Å¡kole istisnuo mnoga slavnija imena, Äak i Homera, Äiju je “Ilijadu” i “Odiseju” sam prevodio.
Novi lektirni popis s 400-injak naslova domaće i inozemne produkcije, posve otvoren i bez propisanih obveznih djela u bilo kojem razredu, prepuÅ¡tenih slobodnom izboru nastavnika i uÄenika, samo je jedna od novosti koje su u novim kurikularnim dokumentima uoÄili oni na koje se promjene najviÅ¡e odnose – Ä‘aci osnovnih i srednjih Å¡kola. Svoje su miÅ¡ljenje o reformi obrazovanja dosad davali struÄnjaci, prosvjetari, politiÄari, autori, a nas je zanimalo kako na predložena rjeÅ¡enja gleda mladi Å¡kolski naraÅ¡taj.
Ukratko: reformu Å¡kolstva zagovaraju i uglavnom joj se raduju, ali ne podržavaju potpuno slobodan izbor lektire. Vole Å¡to će se u Å¡kolama viÅ¡e uÄiti o Domovinskom ratu, pozdravljaju ukidanje brojÄanog ocjenjivanja u prva dva razreda osnovne Å¡kole, uvoÄ‘enje izborne informatike od prvog razreda osnovne Å¡kole, sviÄ‘a im se veća izbornost u gimnazijama koja će omogućiti povećanje satnice onih predmeta važnih za upis na studij, ali se pitaju – hoće li sve te promjene moći provesti potplaćeni uÄitelji, od kojih mnogi, primjerice za digitalnu nastavu ili ocjenjivanje prema ljestvicama procjena u viÅ¡im razredima, nisu dovoljno educirani.
Ukidanje ocjena je dobro
– Otvoreni popis lektire nije loÅ¡, ali neki temelji nacionalne i svjetske književnosti moraju biti obvezni. Nisam za izbacivanjeMarulića i Zoranića, oni su stupovi naÅ¡e književnosti, kao ni za micanje Homera. U naÅ¡oj gimnaziji Äitamo sva djela s popisa lektire za srednje Å¡kole, njih gotovo stotinu u Äetiri godine. Bilo mi je straÅ¡no Äitati sve, s nekima sam se dosta muÄila, ali danas mi je drago Å¡to sam ih proÄitala – ne dvoji Marija Barić ÄurÄ‘ević, maturantica splitske Nadbiskupske klasiÄne gimnazije i koordinatorica za državnu maturu Udruge srednjoÅ¡kolaca Hrvatske. Mariji se ne sviÄ‘a ni ideja devetogodiÅ¡nje obvezne Å¡kole.
– PreviÅ¡e smo u Å¡koli, imamo dosta opÅ¡irna znanja. ZaÅ¡to da djecu Å¡aljemo u Å¡kolu tako rano? Znam da je tako u većini europskih zemalja, ali to je kao da djeci kradete djetinjstvo – smatra Marija Barić ÄurÄ‘ević.
Zato ukidanje brojÄanih ocjena u prva dva razreda osnovne Å¡kole pozdravlja jer, istiÄe, te ocjene ionako ne utjeÄu na upis u srednje Å¡kole, a bez njih će djeca možda viÅ¡e zavoljeti Å¡kolu. SviÄ‘a joj se ideja da se o Domovinskom ratu u Å¡kolama ubuduće uÄi viÅ¡e.
– To je dobra ideja. Treba poznavati nacionalnu povijest. Vrlo dobro znam europsku i svjetsku povijest, ali iz domaće Äesto vidim da nam nedostaju neka znanja – kaže ta maturantica.
S tim se slaže i Karlo Horvat, predsjednik Nacionalnog vijeća uÄenika, te uÄenik trećeg razreda Gimnazije Daruvar.
– Domovinski rat je važna tema. Moramo znati temelje naÅ¡e države i zbog Äega se možemo ponositi ovim predivnim jezikom kojim govorimo – istiÄe Horvat.
TakoÄ‘er, važnim i korisnim novostima koje donosi reforma izdvaja izbornu informatiku već od prvog razreda osnovne Å¡kole, ukidanje brojÄanih ocjena za najmlaÄ‘e Ä‘ake, viÅ¡e prakse u srednjim Å¡kolama, a osobito povećanu izbornost u gimnazijama. Pozdravlja otvorenost i slobodu izbora lektirnih naslova, ali i upozorava.
– Treba malo stati na loptu i zadržati neke lektire kao obvezne – kaže Karlo Horvat.
Pribojava se, meÄ‘utim, kako će se reforma provoditi u Å¡kolama, s obzirom na opremljenost Å¡kola, informatiÄka znanja prosvjetara, ali i mogućnost prilagodbe promjenama, osobito kada su u pitanju nastavnici pred mirovinom.
– Tu je potrebna konstantna edukacija, za što je potrebno osigurati novac – kaže on.
SliÄno razmiÅ¡lja i Leo Fel, dopredsjednik Udruge srednjoÅ¡kolaca.
(Ne)motivirani profesori
– Mnoge novosti koje se predlažu zahtijevaju digitalizaciju Å¡kola i suvremene naÄine pouÄavanja. Hoće li Ministarstvo osigurati dovoljno novca za promjene? Koliko će profesori, uz trenutaÄne uvjete rada i niske plaće, uopće biti motivirani za provedbu reforme? – pita se Leo Fel.
I on se raduje slobodi izbora lektirnih naslova i mogućnosti Äitanja pisaca suvremenika, ali smatra da bi neki naslovi, osobito oni koji će se naći kao teme eseja državne mature, trebali biti obvezni. Kao i većini njegovih kolega, sviÄ‘a mu se mogućnost povećane izbornosti, a time i satnice predmeta važnih za studij, od trećeg razreda općih gimnazija, ali pribojava se Å¡to će biti s onim nastavnicima Äija će se satnica zbog toga bitno smanjiti.
– Pretpostavimo da većini uÄenika neće trebati veća satnica likovne kulture, pa bi radno mjesto tih profesora moglo postati upitno. Njima bi trebalo omogućiti da normu ispunjavaju, na primjer, dodatnom nastavom s darovitom djecom, ili da se prekvalificiraju i doÅ¡koluju za neke meÄ‘upredmetne teme, poput graÄ‘anskog odgoja ili poduzetniÅ¡tva – predlaže mladi Leo Fel.
Tko će nastavnike nauÄiti opisnom ocjenjivanju?
Ljestvice procjena, odnosno svojevrsno opisno (pr)ocjenivanje uÄenikove komunikativnosti, odgovornosti i inicijativnosti, koje će nastavnici pratiti od Å¡estog razreda osnovne do kraja srednje Å¡kole, i Å¡to bi moglo biti selekcijski element prigodom upisa u srednje Å¡kole i na fakultete, za neke bi nastavnike mogao biti dodatni teret. I za to uÄenici imaju spremljen “recept”.
– Sigurno da svi ti opisi mogu biti od koristi, na primjer, i za buduće poslodavce. Ali, nisu svi profesori spremni za takvo ocjenjivanje, pitanje je koliko bi u tome bili subjektivni. Možda bi prije uvoÄ‘enja u Å¡kole budući nastavnici o tome trebali uÄiti na fakultetima – predlaže Marija Barić ÄurÄ‘ević.
O Domovskom ratu na poÄetku, a ne na kraju godine
Da bi, osim veće satnice u Å¡kolama za temu Domovinskog rata, to poglavlje i koncepcijski trebalo drukÄije uvrstiti u nastavu, smatra Leo Fel, lanjski državni prvak iz povijesti.
– Domovinski rat dosad se uÄio zadnje sate povijesti u osmom razredu osnovne Å¡kole i Äetvrtom razredu srednje Å¡kole. OsmaÅ¡i i maturanti su u travnju/svibnju već potpuno u nekim drugim brigama, a povijest sigurno nije predmet koji će uÄiti u vrijeme upisa u srednju Å¡kolu ili fakultet ili u vrijeme državne mature. Osim Å¡to bi se trebalo uÄiti viÅ¡e, trebalo bi se uÄiti i prije. To znaÄi na poÄetku drugog polugodiÅ¡ta, kada stres joÅ¡ uvijek nije prevelik, a ne, kao dosad, na kraju polugodiÅ¡ta – predlaže Leo Fel.