Može li proračun preživjeti dogovor sa sindikatima? “Pokazali smo dobru volju, ali nećemo čekati tri godine na poviÅ¡icu”

(Jutarnji list) Vlada sasvim sigurno ove godine neće povećati osnovicu za plaće javnim službenicima za šest posto, što im jamči potpisani sporazum, međutim uvid u Smjernice za izradu proračuna i projekcije za sljedeće dvije godine pokazuje da novac za to povećanje nije predviđen ni u 2017. i 2018. godini!

– Sindikati su pokazali dobru volju i najavili da su spremni pregovarati, ali na ovo – na prolongiranje ispunjenja potpisanog sporazuma za najmanje tri godine – nećemo pristati. To ne dolazi u obzir – rezolutan je Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.

Podsjetimo, sindikati su 2006. godine s Vladom potpisali sporazum po kojem će im se svake od tri sljedeće godine osnovica za plaće povećavati po Å¡est posto. Tako je i bilo do 2009., kad je, zbog krize, Vlada uredbom vratila osnovicu na razinu iz 2008. godine. Nakon Å¡trajka i niza pregovora, sindikati su u konačnici potpisali dodatke sporazumima. Javni službenici su tako potpisali da će im se osnovica automatski povećati za posljednjih Å¡est posto “za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na rast BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili viÅ¡e posto (mjereno aritmetičkom sredinom)”. Ti su se uvjeti objektivno ispunili joÅ¡ u prosincu proÅ¡le godine: tada je DZS objavio da je BDP u trećem kvartalu 2015. rastao za 2,8 posto, Å¡to je s rastom od 1,2 posto u drugom kvartalu davalo prosjek od dva posto. MeÄ‘utim, DZS je tada prvi put odlučio prosječnu stopu rasta izračunati na Å¡est decimala te je zaključio da prosječni rast nije bio dva, već 1,99999 posto.

– Sindikati su tada najavljivali tužbe, ali smo od njih odustali jer je na snazi bilo privremeno financiranje, a i čekali smo da vidimo kako će postupati nova Vlada – kaže Ribić.

Državni službenici pak imaju neÅ¡to drugačiji sporazum: u njemu piÅ¡e da će se osnovica povećati tek kad službeni pokazatelji ukažu na rast BDP-a od “dva i viÅ¡e posto za dva uzastopna tromjesečja”, i to “automatski od 1. siječnja iduće godine”. Nigdje se izrijekom ne spominje prosječan rast izračunat aritmetičkom sredinom.

– Pažljivo iščitavanje ipak dovodi do takvog obrazloženja: izričaj ‘za dva uzastopna tromjesečja’ znači upravo to – izračunava se prosjek za dva uzastopna tromjesečja. NaÅ¡ je stav da su objavom stope rasta BDP-a u prosincu proÅ¡le godine stečeni uvjeti za primjenu sporazuma te da je povećanja trebalo isplatiti od 1. siječnja 2016. – kaže SiniÅ¡a Kuhar iz Sindikata državnih službenika.