(Novi list) Izbor najbližih suradnika i definiranje proraÄuna problemi su s kojima se trenutaÄno bori novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Å ustar. S obzirom na koliÄinu posla koji mu predstoji na Äelu MZOS-a, nada se da će te poÄetniÄke muke nove Vlade Äim prije okonÄati. Zahvalan je, ponavlja, postavi koju je zatekao u MZOS-u i njihovoj spremnosti da pomognu. »Dobro ureÄ‘ena, moderna država mora shvatiti obrazovanje i znanost kao dugoroÄnu priÄu, stabilnu, i jamÄiti kontinuitet i funkcioniranje sustava. Obrazovanje naÅ¡e djece mora biti zaÅ¡tićeno od potresa. I nakon ove postave doći će nova, moramo jamÄiti zaÅ¡titni pojas od pretjerano dinamiÄne dnevne politike«, poruÄuje Å ustar. OÄekuje da će se do iduće sjednice Vlade u cijelosti znati vodeća postava za sva ministarstva, i to je, kaže, jako dobro.
Niste u prilici sami birati suradnike. Smeta li vam to?
– ÄŒovjek uvijek ima slobodu koja je uvjetovana. Brinulo bi me da sam potpuno ograniÄen. To je politika, to su javne funkcije, i moramo biti spremni na odreÄ‘enu uvjetovanost. Brinulo bi me da se ovo dodatno prolongira i da smo u potpunosti uvjetovani. Postavljeni su gabariti, ali jamÄe svakom ministru da bira suradnike za koje smatra da bi bili dobri u voÄ‘enju projekata i pomogli da se situacija u resoru dodatno poboljÅ¡a. To je vrijedilo za premijera, tako ćemo birati i mi.
Trpna pozicija
Našli ste se u Vladi koju potresa skandal za skandalom. Opterećuje li vas to? Jeste li požalili što ste ušli u vladu?
– Ni u jednom trenutku. Svaki prijenos vlasti ponekad trpi poteÅ¡koće. S naÅ¡im poslom ide i izloženost. Nadam se da će ta izloženost biti sve viÅ¡e fokusirana na projekte koje provodimo, a ako ih ne provodimo dobro, da će se medijska pozornost fokusirati na to. Sastavni je dio politike izloženost, s tim treba raÄunati i tome moraÅ¡ znati parirati. Ta neka trpna pozicija koju imamo prirodno je stanje, na nama je da nametnemo teme koje su važne.
Bi li po vašem sudu Hasanbegović zbog svega trebao dati ostavku?
– Ja vidim i jednu i drugu stranu, ali to prepuÅ¡tam izboru premijera i kolege Hasanbegovića. Mogu reći da bih volio da ova Vlada, koja ima jako dobar potencijal, nametne teme važne za državu. S druge strane, nitko od nas u Vladi nije nezamjenjiv. Bit naÅ¡eg posla je službovanje, biti ministar znaÄi biti u službi za javnu stvar. Može zvuÄati demagoÅ¡ki, ali ako ćemo pravo analizirati, to je to.
Je li aktualni ministar kulture postao preveliki teret Vladi?
– Žao mi je da danas u prvom planu nije ono Å¡to je govorio premijer predstavljajući program, nego neke druge stvari. Tko je kriv za to, teÅ¡ko je procijeniti u crno-bijeloj tehnici. Ali ako se prolongira trajanje tog stanja, naravno da treba dobro razmisliti o svemu. Tko je tome kriv? Ne možete kriviti javnost, medije, jer stvar tako funkcionira. Nije logiÄna pozicija prebaciti odgovornost na drugu stranu. Ako smo Äisti OK, istina prije ili kasnije uvijek izaÄ‘e na vidjelo. Bio bih nesretan da ovo stanje prepucavanja i jedne teme koja dominira zasjeni sve Å¡to moramo napraviti. Imamo proraÄun koji je srce svega, to je tema koja treba biti u prvom planu.
Jeste li definirali proraÄun svog ministarstva?
– Imamo joÅ¡ uvijek dovoljno vremena. Europska komisija s pravom naglaÅ¡ava neke stvari u pogledu »hendlanja« javnih financija. Imamo obveze prema EK; od nas se oÄekuju neke stvari, moramo voditi raÄuna o dobrom gospodarenju javnim novcem. Od nas se oÄekuje formuliranje strukturnih mjera i morat ćemo neke stvari rezati. Dogovor je da se neće dirati plaće. Ako se budu dirale, dirat će se svima nama, vodeći raÄuna o najranjivijim skupinama. Sad smo u razdoblju kad EK, a i naÅ¡ premijer, s pravom oÄekuje od svakog ministra da sukladno izvješću EK osmisli strukturne reforme. Ne vjerujem da će se inzistirati na nerezonskom rezanju. Ali moramo smisliti kako da se tim modelima približimo drugim zemljama EU-a. Limite joÅ¡ nemamo, moramo proći proraÄun i vidjeti kojim strukturnim mjerama se stvari mogu u rashodovnoj strani proraÄuna reducirati, a da se ne diraju plaće i ono Å¡to je strateÅ¡ko za znanost, obrazovanje i sport.
Privući novac EU-a
Ukidanje agencija jedna je od mjera štednje iz Vladinih reformskih smjernica. Hoćete li ih ukidati? Odnosi li se to, na primjer, i na Agenciju za znanost i visoko obrazovanje?
– Stav Vlade je jasan. Ako imamo strukturnu reformu na liniji onoga Å¡to se oÄekuje od nas i naÅ¡ je državni interes, onda će se vidjeti kako to provesti. Važna je usporedivost i ono Å¡to mi u Hrvatskoj hoćemo. To neće ići preko koljena, to vam jamÄim. Nema Å¡anse da se ide rezom, posebice kad govorimo o izradi ovog proraÄuna, to su prevažne stvari. AZVO je agencija koja je odradila jako dobar posao vanjskog vrednovanja. Dali su nam ogledalo gdje smo, koliko zaostajemo i napravili vrijedan posao. Na koji naÄin ćemo biti prinuÄ‘eni neke stvari zarotirati, zavrtjeti, izmijeniti, ne znam toÄno, ali dolaskom nove administracije nećemo krenuti odmah od nule. Nitko to ne želi, ministar financija i premijer toga su jako svjesni, ali oÄekuju da ponudimo naÄin reduciranja rashodovne strane reformama. Moja procjena je da će promjene biti na liniji onog Å¡to imaju puno bolje ureÄ‘ene zemlje od nas.
Hoće li se rezati na administraciji, višku nastavnika?
– Moramo razmisliti o odreÄ‘enom preustroju. Govorim o upravama. Na razini Vlade ići ćemo k tome da bitno jaÄamo dobro gospodarenje javnim financijama i povlaÄenje sredstava iz EU fondova. Plan je oformiti upravu pri MZOS-u koja bi bila zadužena za koordinirano koriÅ¡tenje proraÄunskog novca, ali posebice novca iz EU-a i drugih izvora. TeÅ¡ko možemo oÄekivati da će biti razumijevanja za naÅ¡e ministarstvo, ako se ne uredimo na naÄin koji je moderan. Hoće li u tome biti potrebni rezovi u smislu prirodnog odljeva ili otpuÅ¡tanja, prerano je reći.
Broj prvašića iz godine u godinu pada, hoće li se postaviti i pitanje broja nastavnika?
– Taj problem je evidentan. Pad broja upisanih zbog niskog prirasta i odlaska naÅ¡ih ljudi trebao bi se rijeÅ¡iti jaÄom meÄ‘uresorskom suradnjom. Govorilo se o novom ministarstvu, Å¡to je u planu, a vidjet ćemo to prilikom restruktiriranja svih resora. Nećemo eksperimentirati brojem nastavnika, nego vidjeti na koji naÄin reformom postići potrebne uÄinke. Ne bi bilo mudro reducirati broj ljudi, vjerujem da će demografskom injekcijom i jaÄom obiteljskom politikom broj upisane djece rasti.
Nakon Å¡to 80 posto proraÄuna podijelite za plaće, Å¡to ćete s ostalim novcem? Koji će vam biti prioriteti u ovoj godini?
– StruÄna rasprava o cjelovitoj kurikularnoj reformi poÄinje za koji dan. Svi smo svjesni da naÅ¡ Å¡kolski sustav zaostaje za EU-om, raduje me da idemo u tu reformu, ali to ne znaÄi da je ona gotova. FantastiÄan napor su uložili kolege pod vodstvom dr. Jokića. MZOS je uložio 7,5 milijuna kuna u realizaciju tog projekta, pružio je administrativnu podrÅ¡ku, ukljuÄio 50-tak ljudi iz Ministarstva i agencija u rad na reformi, osigurao prostor, opremu za rad. Veselim se struÄnoj i javnoj raspravi, ona ima cilj da se dokument napravi tako da se jamÄi stabilan sustav dugi niz godina.
Podijeljena struka
Ali i struka je Äesto podijeljena, možda ćete ipak vi morati »prelomiti« neke sporne stvari?
– Struka je uvijek podijeljena, ali ako se javna rasprava dobro strukturira, dođe se do pozicije kad kažemo to je to, sve smo rekli, zatvaramo to poglavlje i idemo u primjenu.
Ne bojite se polarizacije oko nekih pitanja?
– Ako je bude, vjerujem da će biti dovoljno vremena da se ona stiÅ¡a i dovede u graÄ‘anske, civilizirane i struÄne okvire. To je ideja javnih rasprava.
Jeste li dogovorili financijsku konstrukciju?
– To je dio proraÄuna koji se mora osigurati, ali imamo i sve viÅ¡e sredstava iz EU fondova. Siguran sam da ćemo nakon javne rasprave imati joÅ¡ bolji dokument, onda ide eksperimentalna provedba od jeseni u 60 Å¡kola. Mislim da možemo ispuniti tu dinamiku. Ali treba biti razložan i reći: OK, ako ne uspijemo do jeseni, neće biti smak svijeta. KljuÄno je da kad jednom krenemo u to, viÅ¡e ne bude vraćanja i diskutiranja oko temeljnih postavki. To je obiÄno odlika hrvatskog druÅ¡tva, da se u svakom mandatu donosi nova strategija. Ovu reformu svi želimo, a to ne iskljuÄuje da se kroz to dobro »pofajtamo« i doÄ‘emo do dokumenta s kojim se svi slažemo. Ja tako neÅ¡to oÄekujem, a puno ovisi o tome kako ćemo strukturirati struÄnu i javnu raspravu, da energija bude fokusirana na sam dokument.
Koliko su vam u fokusu Å¡kolske zgrade, krovovi koji prokiÅ¡njavaju, uÄinioce bez grijanja..?
– Pitanje »hardvera« vezano je za osnivaÄe, županije, i budemo li govorili o teritorijalnom preustroju, intervencijama, bolje koordiniranom odnosu srediÅ¡nje države i regionalne samouprave, morat ćemo uspostaviti moderniji odnos. Ostajemo pri ustroju županija, ali kao demokršćani itekako ćemo se zalagati za supsidijarnost. Ako će se neke stvari rjeÅ¡avati na nižim razinama, treba ljudima dati alat za to. I jasno definirati Å¡to je Äiji zadatak. Ako postoje rjeÅ¡enja unutar proraÄuna, pa i europskog, moramo biti puno bolji u apsorpciji tih sredstava. ÄŒesto nam komunikacija meÄ‘u ministarstvima, ali ni prema lokalnoj samoupravi, ne ide baÅ¡ najbolje. EU doživljavam kao Å¡vedski stol: koji ćete obrok složiti ovisi o vaÅ¡im potrebama, ali imate toliko mogućnosti da ga složite na naÄin koji vama najbolje odgovara. A mi to joÅ¡ uvijek slabo koristimo.
Crkva kao partner
Percepcija je javnosti da je ova Vlada pod snažnim utjecajem Crkve. Hoće li se to osjetiti u vašem resoru?
– Shvaćam ulogu Crkve Å¡ire od pastoralne. Ona treba imati javnu ulogu, ali na naÄin da bude partner u raspravi. Nije dobro svoditi je na oltar, već joj dati da ima odgovornost za javnu rijeÄ, koja će vrijediti i za njih. To bi obogatilo raspravu. Bilo kakvo getoiziranje nije dobro, kao Å¡to ne bi trebalo po dvostrukim mjerilima mjeriti ni javnu odgovornost. Ako ja imam javnu odgovornost, mora je imati i Crkva. Kao i ostale vjerske i druge zajednice. Rijeka ima 21 ili 22 registrirane nacionalne manjine. To je fantastiÄno, zamislite samo Å¡to bi s tim napravili u Nizozemskoj, Italiji… Oni to valoriziraju, bili bi na to ponosni, ne samo deklaratorno. Imali bi jako puno jezika, kuhinja, radionica, to je lijepa Å¡arolikost. Mislim da tu grijeÅ¡imo, ne bi trebali tu dimenziju zatomiti.
Udruge bliske Crkvi zagovarale su dva programa zdravstvenog odgoja, jeste li za takav model?
– TeÅ¡ko je reći. Bilo bi dobro vidjeti Å¡to je najbolje i Å¡to je održivo u nekoj situaciji. Ne mislim da je samo jedan odgovor dobar, to je stvar dogovora. KljuÄno je da uzeti u obzir datost lokalne zajednice, Å¡to tim ljudima bolje odgovara i njima prepustiti odluku. Nema konfekcijskog odgovora za sve situacije. Nažalost, u naÅ¡em druÅ¡tvu kultura dijaloga nije na visokoj razini. Znam da nema Å¡kole za ministra, gradonaÄelnika, ali postoje drugi vidovi obrazovanja koji bi dobro doÅ¡li ljudima na funkcijama. Francuska tradicija je tu odliÄna. Trebamo se Äim viÅ¡e otvoriti Europi, jer ona jako puno toga nudi, i raditi na meritokraciji, jer je gubitak vrhunskog Äovjeka gubitak za sve.