(RTL) Povjerenstvo za reformu kurikuluma za osnovne i srednje škole objavilo je radnu verziju novog kurikuluma za povijest. Već prvi nacrt prozvan je ‘domovinskim’ jer propisuje puno veći broj obaveznih sati za učenje o suvremenoj hrvatskoj povijesti, a u toj temi nezaobilazan je Domovinski rat
Tek je objavljen novi nacrt kurikuluma za povijest, a već je dobio nadimak ‘domovinski’, a evo i zašto:
“Vjerovatno zato što je za temu Domvinski rat omogućeno nastavnicima da je obrade u minimalno 10 sati, a mogu i više”, objasnila je Rona Bušljeta, članica radne skupine za kurikulum povijesti.
Novi kurikulum daje puno veću slobodu nastavnicima i profesorima, uz sljedeće smjernice: u petom razredu osnovne škole učit će se od prapovijesti do Rimskog carstva. U šestom od ranog srednjeg vijeka do Rimskog carstva. U sedmom razredu od apsolutizma do prvog svjetskog rata. U osmom – od međuratnog razdoblja, drugog svjetskog rata do Domovinskog rata i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Najveća razlika dolazi ipak u srednjoj školi.
U prva dva razreda opće gimnazije učit će se 8 do 10 tema iz predmoderne povijesti. U trećem i četvrtom razredu ostaju tri teme iz predmoderne, pet tema iz moderne i suvremene povijesti – od koji jdna mora biti povijest RH – te dvije teme po odabiru profesora.
Za svaku temu po najmanje 10 sati! Kako je do sada Domovinski rat obrađivan samo u jednom ili dva školska sata – satnica je sada i pet puta veća!
Stručna javnost je, zasad, zadovoljna. Prednost je i puno veća sloboda profesora, ali i rizik.
“Nema tog udžbenika i kurikuluma koji može spriječiti ovakve ili onakve interpretacije. Vraćamo se na ljudski faktor i nastavnika koji je sada dobio veći prostor, kako će ga iskoristiti to je opet sada na njima”, rekao je povjesničar Hrvoje Klasić.
Umjesto učenja napamet datuma i imena, ideja je da mladi shvate uzroke i posljedice najvažnijih događaja u povijesti i da nitko s njima ne može manipulirati.