Objavljena radna verzija kurikuluma za povijest: prvi nacrt prozvan ‘domovinskim’

(RTL) Povjerenstvo za reformu kurikuluma za osnovne i srednje Å¡kole objavilo je radnu verziju novog kurikuluma za povijest. Već prvi nacrt prozvan je ‘domovinskim’ jer propisuje puno veći broj obaveznih sati za učenje o suvremenoj hrvatskoj povijesti, a u toj temi nezaobilazan je Domovinski rat

Tek je objavljen novi nacrt kurikuluma za povijest, a već je dobio nadimak ‘domovinski’, a evo i zaÅ¡to:

“Vjerovatno zato Å¡to je za temu Domvinski rat omogućeno nastavnicima da je obrade u minimalno 10 sati, a mogu i viÅ¡e”, objasnila je Rona BuÅ¡ljeta, članica radne skupine za kurikulum povijesti.

Novi kurikulum daje puno veću slobodu nastavnicima i profesorima, uz sljedeće smjernice: u petom razredu osnovne Å¡kole učit će se od prapovijesti do Rimskog carstva. U Å¡estom od ranog srednjeg vijeka do Rimskog carstva. U sedmom razredu od apsolutizma do prvog svjetskog rata. U osmom – od meÄ‘uratnog razdoblja, drugog svjetskog rata do Domovinskog rata i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Najveća razlika dolazi ipak u srednjoj školi.

U prva dva razreda opće gimnazije učit će se 8 do 10 tema iz predmoderne povijesti. U trećem i četvrtom razredu ostaju tri teme iz predmoderne, pet tema iz moderne i suvremene povijesti – od koji jdna mora biti povijest RH – te dvije teme po odabiru profesora.

Za svaku temu po najmanje 10 sati! Kako je do sada Domovinski rat obraÄ‘ivan samo u jednom ili dva Å¡kolska sata – satnica je sada i pet puta veća!

Stručna javnost je, zasad, zadovoljna. Prednost je i puno veća sloboda profesora, ali i rizik.

“Nema tog udžbenika i kurikuluma koji može spriječiti ovakve ili onakve interpretacije. Vraćamo se na ljudski faktor i nastavnika koji je sada dobio veći prostor, kako će ga iskoristiti to je opet sada na njima”, rekao je povjesničar Hrvoje Klasić.

Umjesto učenja napamet datuma i imena, ideja je da mladi shvate uzroke i posljedice najvažnijih događaja u povijesti i da nitko s njima ne može manipulirati.