Hrvati nikako da se dogovore kad je poÄela povijest. Prilikom viÅ¡e-manje svake smjene vlasti odvija se ista priÄa – niÅ¡ta prije njih nije valjalo, a sada ćemo krenuti ispoÄetka i izvesti Narod i Državu na Svijetlu Stazu Budućnosti (ili ProÅ¡losti, ovisno koje je provinijencije nova vlast). Iako, ruku na srce, miÅ¡ljenje da “niÅ¡ta prije nije valjalo” nije baÅ¡ svaki put bilo potpuno pogreÅ¡no, Äinjenica da se ista mantra mora ponoviti baÅ¡ toliko puta govori da je rijeÄ o kroniÄnom, a ne akutnom oboljenju. Bilo bi lijepo kad bi ovo saznanje pomoglo u lijeÄenju uzroka, ali, na žalost, nije tako, pa ćemo se sada i ovdje morati pozabaviti analizom nekih simptoma i posljedica.
Nevjericu, zgražanje i užas izazvala je upravo objavljena kratka i sitna, ali dinamitna crtica koja se pojavila u programu nove Vlade: “Zaustaviti pokrenuti proces trenutaÄne kurikularne reforme, napraviti reviziju strategije i korekciju nedostataka na temelju detaljne analize, uz sudjelovanje svih znanstvenih disciplina (posebno stem podruÄja) i zainteresiranih dionika”.
Ne treba se zavaravati. Trenutni pokuÅ¡aj reforme je nemuÅ¡t, loÅ¡e zamiÅ¡ljen, organiziran i voÄ‘en i u nekim aspektima bi možda i pogorÅ¡ao stanje u Å¡kolama. Zapravo, da nije bilo ove najave o ukidanju, sasvim je moguće da bismo se naÅ¡li na strani oÅ¡trih kritiÄara ovakvog naÄina, a bogami i rezultata Å¡estomjeseÄnog rada nekoliko stotina struÄnjaka, iz raznih razloga i s mnogim argumentima. MeÄ‘utim, Äak i ovakva zbrzana, neorganizirana, sirotinjska i amaterski izvedena reforma svakako je korak naprijed u odnosu na dosadaÅ¡nje stanje. Posao koji su spomenute stotine struÄnjaka dosad napravile možda nije krenuo u najboljem smjeru, ali je bar poÄeo raÅ¡Äišćavati Å¡ikaru u kojoj se, tokom Äetvrt stoljeća nebrige, zanemarivanja, zloupotrebe, malverzacija, politikantstva, kriminala i svega ostalog nataložilo svakakvog smeća i toksiÄnih materijala koje treba izbaciti Å¡to prije, bilo kako, bilo kamo, po kratkom postupku, po svaku cijenu.
Dakle, bez obzira na sve, reforma (je) predstavlja(la) napredak u odnosu na trenutno stanje, a uvijek postoji mjesta za kritiku, a posebno za poboljšanja. Međutim, potpuno i jednostrano ukidanje nije nešto što bi itko trebao pozdraviti ili podržati, a kamoli provesti.
Å toviÅ¡e, jedan od glavnih razloga zbog kojih ovakva reforma nikako nije dovoljan korak naprijed su prije svega nezainteresiranost politiÄkih struktura, podreÄ‘ivanje prosvjete politikanskim interesima i stav da je obrazovanje zadnja rupa na svirali. Zbog svega toga, umjesto nekoliko godina, na raspolaganju je bilo samo nekoliko mjeseci. Zbog svega toga, umjesto financiranja koje bi bilo adekvatno ogromnom zadatku, moralo se ići u improvizacije i poloviÄna rjeÅ¡enja. Zbog svega toga ni rezultat ne može biti zadovoljavajući. No, svi ti problemi bi se zasigurno uklonili ili bar znaÄajno ublažili intenziviranjem posla, poklanjanjem veće pažnje obrazovanju i razumnijem financiranju. No, umjesto toga, dolazi Nova Vlast koja, umjesto rasprave i analize, najavljuje kljuÄ u bravu dok bi, ako joj je imalo stalo do obrazovanja, trebala napraviti upravo suprotno: pokloniti dodatnu pažnju i uložiti joÅ¡ viÅ¡e truda kako bi se ono Å¡to ne valja – i to upravo zbog maćehinskog odnosa politike prema obrazovanju – popravilo. Ako se ide u krivom smjeru, preusmjeriti. Ako se ide presporo, ubrzati. Ali stati u mjestu, parkirati i onda “raditi reviziju strategije i korekciju nedostataka na temelju detaljne analize” je ne samo glupost nego i zlonamjerna sabotaža. Ne samo zbog lakoće kojom se cijeli projekt baca u smeće, nego i zbog Äinjenice da je presuda donesena na neviÄ‘eno zbog Äega je lako povjerovati da iza ovoga ne stoji nikakva struÄna motivacija, nego Äisti revanÅ¡izam.
TakoÄ‘er, uprkos svim potencijalnim nedostacima, ova je reforma obuhvatila dosad najÅ¡iri krug struÄnjaka, Å¡to iz teorije, Å¡to iz prakse, pri Äemu je stavila u pogon ne samo njihovo znanje i iskustvo, nego je i njima samima pomogla da poÄnu raditi na naÄin na koji se dosad nije radilo i navela ih da razmiÅ¡ljaju na naÄin na kakav se dosad nije razmiÅ¡ljalo. Nakon Å¡to je prvi krug reforme dovrÅ¡en, ostat ćemo bogatiji za nekoliko stotina ljudi koji su, ako niÅ¡ta drugo, neÅ¡to nauÄili i koji će, ako se ikad krene u sljedeći korak, znati gdje se prvi put pogrijeÅ¡ilo i znat će s neÅ¡to viÅ¡e autoriteta i struÄnosti pomoći da se stvar okrene u pravom smjeru. A ne sve to baciti u smeće samo zato jer netko (opet) misli da s njim poÄinje povijest.
Bez obzira na ovaj paceraj, valja reći da politika i to ona strateÅ¡ka, a ne dnevna, mora imati udjela u donoÅ¡enju i provoÄ‘enju reforme Å¡kolstva. Jokić i svi zagovornici držanja politike podalje od reforme, morali bi znati da legitimitet upravljanja državom ima politiÄka vlast, a ne ekskluzivna skupina struÄnjaka. To je abeceda graÄ‘anskog druÅ¡tva. (Usput valja podsjetiti da je na izradi HNOS-a 2006. sudjelovalo viÅ¡e struÄnjaka nego Å¡to ih danas sudjeluje na ovoj reformi.)
Svi su se uzbudili oko spomenutog paceraja, ali na ovom mjestu bi bilo dobro nešto pažnje posvetiti i paceraju koji proizvode ekspertne skupine.
Dovoljno je samo pogledati juÄer objavljeni Prijedlog jeziÄno-komunikacijskog podruÄja kurikula pa da se vidi o kakvoj se tu gustoj magluÅ¡tini radi.
http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/01/jEZIC%CC%8CNO-KOMUNIKACIJSKO-PODRUC%CC%8CJE.pdf
Magla i brzina ne daje rezultate.
Ili daju, samo kakve. Valjda kakve i zaslužujemo
Reforma je zbrzana. Suspektna je kvaliteta “strucnjaka”. Demokratski izbor clanova je paravan za skrivanje od odgovornosti. Projektno gledano nemoguce je danasnje ciljeve postaviti kao relevantne za 15 godina kada se misli uvesti. Pogledajte vazeci nastavni plan i program za osnovnu skolu (2006) povijest od 5-8 kao obrazovne ishode ne trazi ni jedan datum, geografija je na razini Blooma opisi, uspredi, a puna su usta reformatora da ima previse cinjenica. Treba uskladiti, poboljsati, unaprijediti plan i program (silabus) posebno na izlaznom obrazovanju prema trzistu rada, a ne mijenjati formu bez sadrzaja. Obrazovanje je strateska poluga razvoja. Ova reforma sada je na razini shema i dijagrama bez razumijevanja teorija ucenja i neuroznanisti te razvojne psiholigije na razini odokativnosti jer ne postoji relevantna znanstvena podloga trenutnih nedostataka. Oprezno s nastavkom.
Da, zbrzana je i na to smo upozoravali i upozoravat ćemo. Sve lijepo piše u tekstu i zato neću to ponavljati.
Reforma je zbrzana. Suspektna je kvaliteta “strucnjaka” zbog nacina i kriterija izbora. Demokratski izbor clanova je paravan za skrivanje od odgovornosti. Projektno gledano nemoguce je danasnje ciljeve postaviti kao relevantne za 15 godina kada se misli uvesti. Pogledajte vazeci nastavni plan i program za osnovnu skolu (2006) povijest od 5-8 kao obrazovne ishode ne trazi ni jedan datum, geografija je na razini Blooma opisi, uspredi, a puna su usta reformatora da ima previse cinjenica. Treba uskladiti, poboljsati, unaprijediti plan i program (silabus) posebno na izlaznom obrazovanju prema trzistu rada, a ne mijenjati formu bez sadrzaja. Obrazovanje je strateska poluga razvoja. Ova reforma sada je na razini shema i dijagrama bez razumijevanja teorija ucenja i neuroznanisti te razvojne psiholigije na razini odokativnosti jer ne postoji relevantna znanstvena podloga trenutnih nedostataka. Tih 400 sudionika pitpusalo je izjavu o tajnosti. Cemu tajnost? Na webu se nalaze video projekcije promocija i teorijski postulati u obliku metodoloskih prirucnika bez navoda izvora. Zasada je sve na razini lijepih zelja sto moze biti temelj za pocetak promisljanja unapredenja obrazovnog sustava RH. Oprezno s nastavkom.
CKR putuje brzinom svjetlosti
KljuÄno pitanje u ovom trenutku dok isÄekujemo novu vladu RH, a onda i ministra obrazovanja jest: Å to nam to i dalje u obrazovnom sustavu rade protagonisti tzv. CKR-a (Cjelovite kurikularne reforme)? Njima je ‘tehniÄki ministar’ produljio ‘mandat’ do kraja ožujka, a angažiranim nastavnicima (njih dvjestotinjak) iz ‘neposredne proizvodnje’ do kraja lipnja 2016. Zar spomenuti protagonisti zaista unaprijed podcjenjuju novu prosvjetnu vlast? Zar zaista misle da se Äak i iz aviona ne vide svi njihovi blefovi bazirani na primjenjenoj psihologiji g. Jokića.
KoliÄina nekompetentnosti, improvizacija i bahatosti u medijima graniÄi s ludošću. Samo da spomenem. PoÄeli su tzv. webinari?! Kojeg li uÄenog naziva za blefiranje! Sudjelovatelji koji su takav on-line pristup ozbiljno shvatili poÄeli su i postavljati ozbiljna pitanja. I Å¡to im se dogodilo? Pitanja su im promptno izbrisana! ZakljuÄak: voditelji webinara na Äelu s g. Jokićem prepali su se ozbiljnog problematiziranja navodno kljuÄnih postavki CKR-a. I tako redom na kljuÄna pitanja nema odgovora!
A koja su to kljuÄna pitanja?
– “Ishode smo uvezli iz strukovnog obrazovanja zapadnih zemalja. (Pojednostavljeno reÄeno – obrazovani stolar mora znati napraviti stol). ZaÅ¡to mislite da su primjenjivi na osnovnoÅ¡kolsko i gimnazijsko obrazovanje i da će ih unaprijediti?”
Nije odgovoreno i kasnije je to pitanje obrisano s liste pitanja koja su postavljali nastavnici.
– ”Svaki pokuÅ¡aj oblikovanja obrazovnog procesa u vidu obrazovnih standarda, Å¡ablona ili ishoda uÄenja u svojoj suÅ¡tini potire svaku kreativnost, originalnost, individualnost i razlikovnost u tom istom procesu, a upravo stalno naglaÅ¡avamo da tome težimo. Jedno s drugim u bitnoj je suprotnosti. Takav neprirodan pristup samo potiÄe ‘biflanje’ i to Äak u predmetima poput fizike, informatike i matematike. Zar to želimo? Želimo li da nam Ä‘aci joÅ¡ na pamet nauÄe rjeÅ¡enja zadataka koje standardiziramo ishodima?!”
I to je pitanje obrisano i na njega nije bilo odgovora!
– ”Å to rade brojni zaposlenici (njih dvjestotinjak) u tri agencije MZOS-a kad je ministar protivno Zakonu o državnim službenicima rad na tzv. CKR-u morao dati osmeroÄlanoj skupini ljudi koja je samu sebe predložila, a Zakon kaže da se samo pomoćno-tehniÄki poslovi mogu dati vanjskim suradnicima?”
I to je pitanje obrisano i na njega nije bilo odgovora!
– Na pitanje zaÅ¡to reformatori kažu da će to sve trajati 10-15 godina ipak je dobiven odgovor da reformu treba pripremiti! Zanimljivo.
Ishodi su dakle novost prema CKR-u. ÄŒulo se joÅ¡ da će ih se navoditi na nekoliko mjesta. U godiÅ¡njem planu po svakoj jedinici 3-5, pa u pripremi nastave, desetak i u evaluacijskoj listi na kraju godine. Za svakog uÄenika će se pisati koliko je usvojio koji ishod, a stupnjevi će biti potrebna podrÅ¡ka, u skladu s oÄekivanjima i iznimno, plus kvalitativan opis
postignuća za tog uÄenika.
ZakljuÄna će ocjena biti od 1-5, plus kvalitativni opis i procjena u svakom predmetu odgovornosti, samostalnosti, inicijativnosti, komunikacije i suradnje. I joÅ¡ kažu da neće biti viÅ¡e administracije!
Kojih li improvizacija?! Sapienti sat!
Hvala na doprinosu. Nadam se da ćete biti jednako rjeÄiti i kad krene struÄna javna rasprava. Å to se tiÄe mog (a vjerojatno i “naÅ¡eg”) stava, on je da reforma generalno nije neÅ¡to posebno dobra, ali da se apsolutno, definitivno i bez ikakve sumnje bolja od sadaÅ¡njeg stanja, dakle stanja bez reforme. Treba ići dalje s onim Å¡to se ima, ono Å¡to ne valja kritizirati, a ono Å¡to valja podržati, a stvari kojih valja itekako ima. Velik broj ljudi koji su radili kurikularne dokumente su izjavili da nemaju niÅ¡ta protiv da ovo Å¡to su napravili zavrÅ¡i u smeću i da sada krenu raditi nove dokumente jer su sada neÅ¡to nauÄili. Reforma obrazovanja nije neÅ¡to Å¡to se radi u Å¡est mjeseci i zato je bolje sada nastaviti u istom brodu, a ne potapati ga, graditi novi i opet, joÅ¡ jednom, kretati ispoÄetka, a sve sao kako se opet ne bi nikamo stiglo.
Ovo je prvo što google izabare kad se ukuca ime Miroslava Dorešića: http://arhiva.nacional.hr/clanak/10729/zlocinacka-opsesija-bivseg-hdz-ova-doministra
“Teorija neobrazovanosti”. Konrad P. Liessmann. Ima u knjižnici. “Å kola u infarktnom stanju”- Jesper Juul. Isto ima u knjižnici. To je CKR.
Vidim da smo suglasni. Pronadjite definiciju kurikuluma. Korijen rijeci. Vidjet cete po objasnjenju pojma da ne daje slobodu nastavniku jer definira put. Ono sto mi trebami uskladiti, je popis ishoda ucenja koji su rezultat ocekivanja id trzista rada (eng.sylabus). Sjetite se enigme s pojmom kompetencije, a nas pedagiski krug to poznaje kai znanja vjestine stavovi sposobnosi osobine uvjerenja vjerovanja. Tek nedavno shvatise da je komp. Knowledge, skills attitudes. Nasi tzv reformski strucnjaci razglabaju uvezene pojmove koje ni je razumiju. Ok da zakljucim. Ako nema strucnog odgovora na pitanje ZASTO (ova tema, 3 a ne 5 sati itd) jadnih li strucnjaka.
curruculum – trk, trka pjeÅ¡ice na konju ili kolima; tijek, teÄaj; trkaliÅ¡te, jahaliÅ¡te; curriculum vitae = teÄaj života iliti biografija
Ali ovdje se radi o terminu kojem sadržaj odreÄ‘uje struka. Ipak, bilo bi nužno pisati i govoriti kurikul (prid. kurikulni, kurikulski), a ne kurikularni), a najbollja rijeÄ bi bila UPUTNIK.
v. http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=211
InaÄe, Å ime, dobro si uoÄio da bi ovakve reforme trebalo temeljiti na znanstvenim istraživanjima i spoznajama. Problem je u tome Å¡to je hrv. pedagogijska znanost tanka k’o flis papir, pa Jokić može demagoÅ¡kom retorikom zamagljivati stvari.
Ukratko. Osnovna Å¡kola služi da djeca nauÄe Äitati, pisati, sluÅ¡ati, razmiÅ¡ljati, govoriti, argumentirati. Znanje se ne mjeri i ne služi mjerenju. Srednja strukovna Å¡kola služi za tržiÅ¡te rada. Gimnazija za fakultet. TehniÄki fakultet za specijaliziranije tržiÅ¡te rada, a druÅ¡tveni i humanistiÄki fakulteti za Äuvanje i unapreÄ‘enje moralne i emotivne domene civilizacijskog kruga. UÄitelji služe za prenoÅ¡enje znanja, odgajaju kroz obrazovne sadržaje na temelju struÄnog i osobnog autoriteta. UÄitelji ne mogu biti birokrati, ne mogu biti vreće za roditeljsko smeće ni za pubertetska iživljavanja. Ako su sve ovo Å¡to se od njih oÄekuje, onda nisu uÄitelji znanja, nego model žrtve.
Osnovna škola služi upravo za to Ana on. Čitanje, pisanje, slušanje, razmišljanje, govor, argumentiranje. Znanje se ne mjeri.
Kurikulum, zaÅ¡to kurikulum kad ima i u hrvatskom jeziku rijeÄi? Kurikulum je tijek, put.
Nema ishoda, Ishodi su u srednjoj Å¡koli.
A kompetencije, opet ima li naÅ¡a rijeÄ za toO? Bit će Nema. Biti će Nema.
Ima li u našim agencijama školskim kompetentnih djelatnika za reforme? Biti će Nema. Upravo je kompetentan netko izvan sustava!
A administracija, ćataluka još i više.
A onda dobijemo Äovjeka iz sustava koji krene na put, a ne zna tko mu je platio put i blaženo se smjeÅ¡ka na sve to! E partijaneri dokle će to!
Kompetencija se u Eu i svjetskim obrazovnim krugovima u skladu s Bloom-ovom taksonomijom i njezinim revizijama objasnjava kao: knowledge, skills i attitudes. Mi, pripadnici austrougarskog i srednjeeuropskog pedagoskog kruga smo odavno imali: znanja vjestine stavove sposobnosti osobine uvjerenja vjerovanja … Blisko Pestalozzi pedagogijskoj misli. Moguce je preciznije vidjeti u SEECEL dokumentima neke primjere. Veci problem je sto anglosaksonci, koje mi uvozimo, ne razlikuju metode ucenja (psihologija) i metode poucavanja (metodika, pedagogija). Ne razlikujemo obrazovni ishod od ishoda ucenja. Obrazovni ne podrazumijeva vjestine, stavove itd. Ishod ucenja podrazumijeva kompletnog covjeka. Ukratko uvozimo cuspajz. Nemamo precizno definirane pojmove. Mnogi koji bi mijenjali NPP neznaju ni sadasnji. Puno su rekli Bognar, Pastuovic, Matijevic itd.
I da Ana, u pravu si. Prvo je pitanje ZASTO, koje objasnjava svrhu. Tek onda sto, kako, tko, s cim, gdje, kada i koliko kosta. PROJEKTNI MENADZMENT.
Koliko para toliko muzike i toÄka…