(24 sata) “SadaÅ¡nji finski sustav osnovnog obrazovanja utemeljen je sedamdesetih godina proÅ¡log stoljeća. Prije toga, naÅ¡ obrazovni sustav bio je podijeljen u mnogo paralelnih smjerova, a nerijetko su o djetetovu osnovnom obrazovanju odluÄivale financijske prilike njegovih roditelja. Kad smo uvodili novi sustav, vodili smo se prema dobrim primjerima ostalih nordijskih zemalja, ponajviÅ¡e Å vedske. Glavna premisa koja se provukla kroz cijelu reformu bila je jednakost u edukaciji. Sva djeca, neovisno u kojoj se ekonomskoj ili socijalnoj situaciji nalaze, besplatno pohaÄ‘aju standardizirani sustav nastave. TakoÄ‘er, sva djeca imaju pravo na besplatan obrok. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja pruža besplatno jelo za uÄenike. Novi sustav obrazovanja nije bio svugdje u potpunosti prihvaćen. Postojao je veliki otpor. Mnogi su bili nepovjerljivi prema besplatnom Å¡kolovanju. Nisu vjerovali da će se djeca razliÄitih pozadina i sposobnosti uÄenja moći Å¡kolovati po istom programu. Skepsa je vladala dok nisu stigli prvi rezultati meÄ‘unarodne procjene znanja PISA projekta koji su potvrdili naÅ¡ uspjeh. Vjerujem da su dva razloga zaÅ¡to je finsko obrazovanje toliko uspjeÅ¡no. Prvi je taj Å¡to intenzivno njegujemo princip jednakosti u Å¡kolovanju. Sva djeca, bez obzira na njihove financijske prilike ili položaj u druÅ¡tvu, imaju jednak tretman u Å¡koli i jednaku priliku da ostvare svoj puni potencijal.
Finske Å¡kole takoÄ‘er pružaju posebnu pomoć uÄenicima koji je trebaju. To su uÄenici s poteÅ¡koćama u uÄenju ili djeca migranti koja su se nedavno doselila i ne znaju finski jezik. Smatram da jednakost potiÄe ekonomski rast i blagostanje u druÅ¡tvu, tako da ono za mene ne znaÄi iskljuÄivo etiÄki princip. Drugi veliki razlog naÅ¡eg uspjeha su naÅ¡i uÄitelji. Svi finski nastavnici moraju imati sveuÄiliÅ¡ni magisterij iz podruÄja osnovnoÅ¡kolskog obrazovanja. Većina naÅ¡eg nastavnog kadra pravi su profesionalci u svojem podruÄju, iako im je plaća priliÄno skromna. TakoÄ‘er, Å¡kole i nastavnici uživaju veliku autonomiju pri pouÄavanju jer vjerujemo da su dovoljno kompetentni za to. No Finska nije izolirana od obrazovnih izazova suvremenog druÅ¡tva. NaÅ¡ problem nalazi se u Äinjenici da smo jako dobro opremljeni kompjutorima i informatiÄkom opremom, no ona nije toliko implementirana u izvoÄ‘enju svakodnevne nastave. Kako bismo rijeÅ¡ili taj problem, ugledali smo se na susjede Estonce. Oni su bili vrlo vjeÅ¡ti u primjenjivanju novih informacijsko komunikacijskih tehnologija u nastavi pa su se i njihovi rezultati na meÄ‘unarodnom ispitivanju znanja uÄenika znaÄajno podigli. Možda joÅ¡ veći izazov s kojim se susrećemo jest odbijanje principa jednakosti u Å¡kolama. Nesrazmjeri izmeÄ‘u djece, kao i Å¡kola na pojedinim podruÄjima su porasle. Tome smo doskoÄili tako Å¡to smo uložili odreÄ‘ene napore na promicanje jednakosti. Vjerujemo da promoviranje novih temeljnih vrijednosti nije potrebno zato Å¡to je jednakost bila i ostala priliÄno solidna podloga za odliÄnost.
Uveli smo nove mjere pri promicanju egalitarnosti u naÅ¡em obrazovnom sustavu. Od 2010. godine ministarstvo obrazovanja redovito isplaćuje novÄane poticaje Å¡kolama kako bi smanjili broj uÄenika u razredima i tako povećali kvalitetu izvoÄ‘enja nastave. U 2012. i 2013. godini isplatili smo izdaÅ¡na sredstva Å¡kolama u podruÄjima gdje postoji veća nezaposlenost i veći broj useljenika, a razina obrazovanja niža je od državnog prosjeka. Hrvatska kao zemlja koja ima bogatu povijest i koja je nedavno postala Älanica Europske unije ima dobre predispozicije za promjenu svojeg sustava obrazovanja. Uvjereni smo u to. Nadam se da dijelite moje uvjerenje kako je svu djecu kljuÄno “opremiti†dobrim obrazovanjem, bez obzira na njihovu druÅ¡tvenu pozadinu ili podrijetlo. Za uspjeh u obrazovanju vrlo je važno biti inovativan, marljiv i uÄiti od boljih. Želim vam mnogo uspjeha u tome.
Krista Kiuru, ministrica obrazovanja Finske