(VeÄernji list) Nova reformirana Å¡kola u Hrvatskoj trebala bi zaživjeti u Å¡kolskoj 2020./21. godini. Od tada osnovna bi Å¡kola trebala trajati devet godina. ViÅ¡e neće biti općeg uspjeha ni u osnovnoj ni u srednjoj Å¡koli, a u prva dva razreda neće biti brojÄanih ocjena uopće. Uvest će se fleksibilna satnica Å¡to znaÄi da će se satnica predmeta definirati na godiÅ¡njoj razini, a u kojem će razdoblju odraditi satnicu pojedinog predmeta, odluÄivat će njegovi nastavnici i ravnatelji Å¡kola. Produljit će se nastavna godina za tjedan ili dva s tim Å¡to će se u tim dodatnim danima organizirati projektna nastava.
Nacionalni ispiti
Precizirat će se koja znanja i vjeÅ¡tine uÄenici moraju imati nakon nekog razreda. Uvest će se nacionalni ispiti kojima će se na odreÄ‘enom broju uÄenika provjeravati pismenost iz razliÄitih podruÄja, jeziÄnog, prirodoslovno-matematiÄkog i sl. Gimnazije će doživjeti promjene. Najvažnije je da će se u općim gimnazijama uÄenici nakon drugog razreda opredjeljivati za module iz tri podruÄja – prirodoslovno-matematiÄkog, druÅ¡tveno-humanistiÄkog i umjetniÄkog. Module će izabrati u skladu s onim Å¡to će im biti važno za nastavak studija, a joÅ¡ dva sata tjedno imat će da izaberu neÅ¡to Å¡to žele dodatno uÄiti. Zanimljivo je da će svaka opća gimnazija moći sama odluÄiti hoće li uÄenicima nuditi sve module ili samo neke i tako se profilirati u prirodoslovnom ili humanistiÄkom smjeru. Ono Å¡to je mnogima sada nezamislivo uÄenici trećeg razreda moći će, ako žele, sluÅ¡ati predmete iz Äetvrtog razreda. Državna će se matura mijenjati, ali najvjerojatnije tek 2023./24. Å¡kolske godine.
Strukovne Å¡kole imat će od 20 do 80 posto praktiÄne nastave, uÄenici će u prvom razredu upisati sektor, a tek u trećem svoje zanimanje. Sve to juÄer je javnosti predstavio voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić. Novi kurikulumi u 60 Å¡kola, 48 osnovnih i 12 srednjih, eksperimentalno će se uvesti sljedeće 2016./17. Å¡kolske godine., a u 2017./18. uvest će se u prve, treće, pete i samo za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede te u prve razrede srednjih Å¡kola. Tada će se ukinuti brojÄane ocjene za prva dva razreda osnovne Å¡kole i poÄeti ukidanje općeg uspjeha.
Reforme Ävršće od Mosta
– Zamišljeno je da promjene idu postupno – objasnio je Jokić naglašavajući da je reforma nacionalni projekt i da bi ga morala podržati nova vlada.
– ViÅ¡e je usmjeren rastu od Hrvatske raste, domoljubniji je od Domoljubne koalicije, tvrÄ‘i od ORaH-a te sigurniji i Ävršći od Mosta – kazao je Jokić. Ministar Vedran Mornar zamjera svima koji inzistiraju na rezanju.
– Nas je 300 zaposlenih u Ministarstvu i, ako bi otpustili sto ljudi, uÅ¡tedjeli bi osam milijuna kuna godiÅ¡nje Å¡to bi zaposlenima u sustavu bilo dovoljno za jednu kavu i to u jeftinijem kafiću – zakljuÄio je.
Voditelj Strategije obrazovanja prof. dr. Neven Budak dodao je da imaju jamstva kako će se s reformom nastaviti bez obzira na to koja politiÄka opcija bude na vlasti.
– Ovo je projekt od nacionalnog interesa, mora se provoditi kroz iduće mandate, a tek za 20 godina znat ćemo jesmo li na pravom putu – kazao je Budak.
Osnovna škola trajat će devet godina
2016.-2017.
U toj školskoj godini novi kurikulumi uvest će se u 48 osnovnih škola i 12 srednjih škola. Iz pet regija odabrat će se po 12 škola.2017.-2018.
Novi kurikulumi uvest će se u prve, treće, pete i za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede OŠte u prve razrede srednjih škola.
2020.-2021.
Krenut će potpuno reformirana škola, osnovna škola trajat će devet godina. Ni u osnovnim ni u srednjim školama više neće biti općeg uspjeha.
Licenciranje ravnatelja? OgraniÄavanje mandata na max.dva? Odstranjivanje politike iz Å¡kolskih odbora? Naravno da ne, previÅ¡e je uvaženih koji bi se naÅ¡li ugroženi.
Jedino pozitivno u navedenim mjerama jest mogućnost izbora programa u gimnazijama. Nedovoljno za pozitivnu ocjenu te nazovi – reforme!
A glede ovih 300 uhljubljenih trudbenika od kojih bi trebalo otpustiti sto – tu je najmanje važna suma koja bi se uÅ¡tedjela. Duhovno zadovoljstvo i blaženstvo koje bi osjetili zaposleni u sektoru daleko je važnije!
Ni suma ni blaženstvo, nego manja Å¡teta koju rade. Kad imate 300 Å¡tetoÄina, ako ih otpustite 100, onda je Å¡teta koju rade nakon toga 33% manja.
To stoji pod pretpostavkom da svi oni nešto rade. Međutim, velik dio njih ne radi ništa, pa ni štetu. Ta sedamdeset i nešto ih ima samo u tajništvu!!!
nisu svi zaposleni u ministarstvu neradnici i uhljebi. i tamo ima vrijednih i sposobnih. meni se ipak Äini da će se reforma svesti na novo birokratsko opterećenje uÄitelja jer se uz brojÄane ocjene planira uvesti ponovo i opisne. kao da to nismo imali i kao da se to već jednom nije pokazalo kao besmisleno.
Kako se ima love za kurikulume, a u nekim Å¡kolama pada strop..a i državna blagajna je na rubu bankrota 😀 ??