Sve se mijenja osim hrvatskog, stranog jezika, matematike i etike ili vjeronauka

(Večernji list) Transformacija koju bi u idućih pet godina trebale doživjeti opće gimnazije, u kojima bi učenici nakon drugog razreda birali module u skladu s onim što žele studirati, nikog nije ostavila ravnodušnim. Dio roditelja, ali i profesora pita se znači li povećana satnica pojedinih predmeta i veći broj sati i predmeta za ionako preopterećene gimnazije.

Dva sata izvan modula

Prema objašnjenju Borisa Jokića, voditelja kurikularne reforme, čiji stručnjaci predlažu i transformaciju općih gimnazija, broj sati i predmeta ostat će isti. Povećat će se satnica predmeta važnih za određeni modul, recimo za biomedicinski više će biti matematike, biologije, kemije i fizike, i to za pet sati tjedno u trećem i četvrtom razredu. No smanjit će se satnica predmeta koji za taj modul nisu važni, primjerice geografije, likovnog, glazbenog, sociologije i sl. Jedino se neće smanjivati satnica hrvatskog i prvog stranog jezika, tjelesnog, matematike, etike ili vjeronauka.

– Svi ostali predmeti dat će tjedno po jedan sat u košaricu iz koje će se osigurati pet sati za predmete modula koji je učenik izabrao te dodatna dva sata za nešto što je izabrao izvan modula, a želi slušati pojačano – objašnjava Boris Jokić. Ističe također da će pojačane predmete predavati njihovi profesori koji bi u međuvremenu trebali proći edukaciju. Sadržaj o karijerama i životu neće se, kaže Jokić, uvesti sljedeće školske godine, nego paralelno s uvođenjem izbornosti u gimnazije. Prema predstavljenom modelu transformacije općih gimnazija mnogi su kritični.

– Mislim da se pretjeralo s brojem modula. S osam različitih smjerova ponuđena reforma općih gimnazija neće nikada zaživjeti. Nemoguće je to organizirati. Mislim da je u trećem razredu trebalo ponuditi tri grupe predmeta u tri sata tjedno, a u četvrtom razredu broj sati povećati na pet, i to tako što bi za dodatna dva sata djeca opet birala što žele. Sve je drugo fantazija – komentira dugogodišnja ravnateljica Sedme, opće gimnazije Ljilja Vokić. Dodaje također da s uvođenjem promjena ne bi čekala, nego bi ih uvela već od sljedeće školske godine za učenike prvih razreda, a isto tako ne bi pravila razliku među gimnazijama, nego bi ih transformirala sve. Prof.dr. Josip Burušić koji se godinama bavi obrazovanjem kaže da mu sve to sliči na zabavljanje javnosti.

– Svakodnevno slušamo najave, obećanja i recitacije lijepih želja. Do sada nismo nijedan jedini ozbiljni dokument vidjeli napisan, premda se želi stvoriti u javnosti dojam da je stvoreno nekoliko tomova i svezaka materijala. Hrvatsko obrazovanje traži i zahtjeva ozbiljniji pristup, a ovako, bojim se, nećemo doći daleko. Brojni raniji problemi kao i problemi koji su na vidjelo izašli za mandata ove vlasti zahtijevaju žurno djelovanje, na svi razinama obrazovanja. Ovo što nam se nudi po meni nije rješenje – kaže Burušić te se pita je li korektno reformirati samo opće gimnazije.

Dualni sustav važniji

– Iz ovog što nude nije mi jasno čemu onda služe prirodoslovno-matematičke gimnazije u usporedbi s prirodoslovnim općim gimnazijama. Ovo što nude kao da je rađeno po modelu Stipe Šuvara. Izgleda da se vraćamo na sredinu sedamdesetih – zaključuje Burušić. Bivši ministar obrazovanja dr. Radovan Fuchs smatra da postoje “prioritetnije stvari koje treba promijeniti “.

– Mislim da je važnije i hitnije provesti reformu strukovnog obrazovanja i uvođenje dualnog sustava u hrvatski obrazovni sustav po uzoru na Austriju, Njemačku i Slovačku – kaže Fuchs. I on također smatra da se gimnazije ne mogu parcijalno reformirati, nego da promjene trebaju obuhvatiti programe svih gimnazija.