(Jutarnji list) Učenici će se upoznati s karijernim mogućnostima, tj. posljedicama odabira modula obrazovanja, kaže Boris Jokić, šef kurikularne reforme
Koju god opću gimnaziju da upiše, učenik će imati mogućnost izbornosti između osam modula obrazovanja: čak četri među njima su u STEM području, tri u društveno-humanističkom te jedan umjetnički.
Izaberu li STEM područje, učenici dobivaju mogućnost usmjerenja na inženjersko, biomedicinsko, prirodoslovno ili ekološko područje interesa. U društveno humanističkom modulu razdvaja se društveni smjer od humanističkog, a treći je jezični.
– Ovime opća gimnazija postaje gimnazija kasnije orijentacije, s obzirom na to da se učenicima otvara mogućnost izbornosti nakon završenog drugog razreda gimnazije. Ostale gimnazije – jezične, prirodoslovno-matematičke i klasične, postaju gimnazije ranije orijentacije, po završetku osmoga razreda – objašnjava Boris Jokić, voditelj kurikularne reforme, koja bi s eksperimentalnom fazom uvođenja novih kurikuluma trebala započeti iduće školske godine – ako nam država, dodaje Jokić, bude pametna.
Uvođenje izbornosti
Izbornost bi u gimnazije trebala ući postupno, u narednom petogodišnjem periodu.
Za svaki od modula u općoj gimnaziji predviđena je tjedna satnica od 10 sati u trećem i četvrtom razredu (pet po svakome), pri čemu će gimnazijalcima biti ponuđena i dodatna četiri sata tjedno slobodnog izbora poučavanja u nekom od predmeta koji nisu u odabranom modulu. Svaki đak imat će obvezu odabrati jedan takav predmet.
– Treći i četvrti razred upravo zbog izbornosti postaju jedinstven obrazovni ciklus – kaže Jokić.
Učenici koji se opredijele za određeni modul dublje će ulaziti u predmete koje su izabrali i koji su njihov interes, dodaje.
U ovakvoj strukturi satnice otvorio se prostor za uvođenje novoga predmeta u drugome razredu opće gimnazije. Riječ je o predmetu predloženog imena – životne vještine i karijere (Life Skill).
– Taj novi predmet bit će usmjeren životnim problemima, profesionalnoj i obrazovnoj orijentaciji. Kroz njega bi se gimnazijalci upoznali s karijernim mogućnostima, odnosno posljedicama odabira svog modula obrazovanja – tvrdi voditelj kurikularne reforme.
Ovakva promjena u gimnazijama ima za cilj jačati znanja i vještine učenika za koje je učenik zainteresiran i s kojima je moguće daleko više produbiti znanja iz područja čiji nastavak planira u visokom obrazovanju.
Bolji studenti
– Time bi trebala biti zadovoljna i visokoškolska zajednica jer će dobiti bolje studente. Ova je promjena dobra i za nastavnike jer će raditi s manjim skupinama učenika koji su motiviraniji za određeno područje – vjeruje Jokić.
Zanimljivo je da bi i, primjerice, jezična gimnazija dobila prostor za otvaranje modula, a jedan od njih također bi bilo STEM područje, također u trećem i četvrtom razredu. Što se satnice tiče, svaki bi se od postojećih školskih predmeta trebao odreći jednoga sata koji prelazi u bazen izbornosti. No, to neće vrijediti za temeljne predmete – hrvatski, matematika i prvi strani jezik, kao ni za predmete s malom satnicom poput tjelesnog, etike, vjeronauka, politike i gospodarstva i logike.
Ostali predmeti gube po jedan sat, no nastavnici se, tvrdi Jokić, ne trebaju bojati: neće izgubiti satnicu.