(Index.hr) Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod ocijenio je da se Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, za koji je u ponedjeljak završila javna rasprava i trebao bi stupiti na snagu u rujnu, postupak kažnjavanja učenika u školama dodatno otežava.
Novim se pravilnikom uvodi niz administrativnih radnji čime se cjelokupni postupak komplicira i odugovlači, zbog čega se nastavnici sve teže odlučuju za izricanje pedagoških mjera, rekao je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić. “Posljedica toga bit će fabriciranje školske zbilje, stanje će biti sve lošije, a prikazivat će se sve boljim”, ustvrdio je Stipić na konferenciji za novinare.
Potkrijepio je to statistikom – prije pet godina izrečeno je više od 55 tisuća pedagoških mjera, a 2014. njih petnaest tisuća manje, dok je 2009. iz škola u cijelog Hrvatskoj izbačeno 467 učenika, a prošle godine njih samo 137.
Postupak izricanja pedagoških mjera, ocijenio je, usporava vođenje službenih bilježaka, višestruke konzultacije, sastavljanje obrazloženja, te mogućnost pisanih izjašnjavanja učenika o činjenica i okolnostima povrede ponašanja.
Preblagi postoci za neopravdane sate
“Preporod” pozdravlja što se, prema Pravilniku, neopravdani sati vežu uz postotak od ukupnog broja sati koje učenik mora imati, no zamjera što su ti postoci preblagi. “Jedan do 1,5 posto nastavnih sati za opomenu je preblago, dopušta se tri puta više neopravdanih nego dosad, umjesto pet do sedam sati, za opomenu će trebati njih 15 ili 16”, objasnio je.
Stoga predlaže da za opomenu bude 0,5 posto, za ukor 1,5 posto, za strogi ukor i opomenu pred isključenje dva posto, te 2,5 posto za preseljenje u drugu školu ili isključenje iz škole. Isprika za izostanak trebala bi se donijeti u roku od pet dana.
Stipić smatra da bi zbog radnog ozračja i stanja sigurnosti u školama trebalo drugačije regulirati stupnjevanje izricanja pedagoških mjera, koje uobičajeno idu od od blažih prema strožima, od opomena do isključenja, tako da slučajevima teških povreda ponašanja, primjerice kod fizičkog nasilja prema učiteljima, ne trebaju prethoditi lakše mjere.
Teže povrede ponašanja
Predlaže i da se klađenje, kockanje i poticanje na ‘markiranje’ svedu pod teže, umjesto pod lakše povrede ponašanja, uništavanje imovine pod teške i osobito teške povrede ponašanja, a uništavanje imovine učitelja i nastavnika kao teške. Ne vidi niti zbog čega bi se omogućilo višestruko izricanje opomene, jer se time poništava smisao kažnjavanja.
Sindikat želi i da se nasilničko ponašanje prema učiteljima posebno evidentira Pravilnikom kao najteža povreda ponašanja, te da se ne izjednačava međusobno nasilničko ponašanje među učenicima i nasilje učenika prema učiteljima.
Stipić smatra kako je važno što se donosi novi pravilnik jer na terenu postoji velika razjedinjenost na tu temu, s obzirom na to da su pedagoške mjere u domeni statuta koji se razlikuju od škole do škole. “Statuti škola trebali bi se uskladiti s Pravilnikom jer ako se to ne napravi imat ćemo kaos i učenici će se kažnjavati po dva dokumenta”, dodao je.
Neslaganja vezana za prethodno nikada se ne rjesavaju na taj nacin. Gdje vam je udruga koja vas predstavlja i kojoj su gospoda u foteljama izjavila da je postojeci pravilnik nemoguce mjenjati,a vidi vidi,ipak se moze. Stipiću svaka cast sto reagira na ovo,no on radi u gimnaziji gdje se baš i nece potrgat oko izricanja ped.mjera za razliku od njegovih kolega koji rade u nekim strukovnim školama 😀
Ne razumijem što gosp. misli pod “nasiljem među učenicima”, vjerojatno bi se moralo reći nasilje prema učeniku/učenicima… Kao roditelj čije je osmogodišnje dijete pretučeno pred školom bez povoda od strane nekoliko godina starijeg učenika, ne mogu prihvatiti takvu sintagmu. Samo da napomenem, škola u tom slučaju nije izrekla nikakvu pedagošku mjeru. Roditelji su morali sami platiti psihologa, a u trenucima krize pomagao je i Hrabri telefon.
U toj školi godinama nije izrečena nijedna kaznena pedagoška mjera, oni “nemaju problema” jer ih ne evidentiraju. A nasilja ima sve više.
Što niste zvali novinare? Tužili školu?
Znam da ni u tom slučaju ne bi bilo puno efekta, ali neka… Nek vidi javnost stanje u našim školama.
Ovo ne vodi ničemu, broj izostanaka će rasti kao i ostali oblici neprihvatljivih ponašanja jer je društveno ozračje takvo, kakvo je, nažalost.
Jedan mali primjer dobre prakse:
Nedavno su nam u posjeti bili učenici sa drugog kontinenta, njih 40-ak i ono što nas je između ostalog zapanjilo u tih 2 tjedna jest da nisu uopće koristili mobitele, sve moguće radionice i kao i ostale aktivnosti su odradili ful u sastavu 100%, večernja zabava bezalkoholna a povečerje i ustajanje bez iznimke,…
Lijep primjer dobre prakse. Mi na žalost idemo u drugom smjeru.
A zar nisu koristili tablete Samsung pa ne može se živjet bez eeee, zar ne?