Bankrot znanja: Nema novaca za najsvečaniju priredbu znanja u Hrvatskoj

(Srednja.hr) Prošle godine održala se X. jubilarna svečana dodjela Oskara znanja učenicima osnovnih i srednjih škola koji su bili državni prvaci ili osvojili jedno od prva tri mjesta na međunarodnim natjecanjima i njihovim mentorima. Tradicija koja je pokrenuta u 2005. godini je naprasno ukinuta objavom u četiri reda na službenim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje, a iz Agencije nam objašnjavaju kako nemaju financija za izradu kipića i ostale troškove.

Alumni programi su klubovi najboljih bivših studenata i učenika kroz koje ih se motivira da kroz zajedničke projekte nastave doprinositi svojim bivšim obrazovnim ustanovama. U Hrvatskoj od škola i fakulteta, izuzev par privatnih, nitko ne mari o tome. Teško dolazi do glava naših ravnatelja i dekana da su upravo kvalitetni mladi najbolja reklama koju škola može dobiti. Ljudi koji su emotivno povezani sa svojim školama su isto tako potencijal za reinvestiranje i dodatnu ljudsku snagu kada je potrebno napraviti neke projekte za koje nedostaje kadrova u školama.

U Agenciji su do sada bili jako ponosni na Oskara znanja

U našoj zemlji znanja ipak se netko brinuo o tim najboljima, barem na razini cijele države, a to je bila Agencija za odgoj i obrazovanje. Redovito je tako AZOO od 2005. godine okupljala najbolje iz svih kategorija znanja te im na svečanoj ceremoniji Oskar znanja dodjeljivala male kipiće koji su učenicima davali dojam da se država o njima brine. Uostalom, to im je i tadašnji ravnatelj Agencije rekao.

– Doista, vi ste najvrednije Å¡to Hrvatska ima i naÅ¡a budućnost. Agencija i ministarstvo na ovaj simboličan način žele dokazati da vrednuju i cijene vaÅ¡e znanje, trud i zalaganje. ÄŒestitam vam Å¡to ste već sad postigli uspjeh koji će odrediti vaÅ¡ život i vaÅ¡u karijeru u pozitivnom smislu, poručio je učenicima Vinko Filipović, sada već bivÅ¡i ravnatelj kojeg je zamijenila Jadranka Žarković Pečenković.

Trošak ceremonije košta oko 150.000 kuna

Simbolika se od ove godine ukida jer u financijskom proračunu za tekuću godinu nema dovoljno novaca.

– TroÅ¡kovi Oskara znanja, koji uključuju oblikovanje i izradu kipića ‘Oskara znanja’, najam Nacionalne i sveučiliÅ¡ne knjižnice, troÅ¡kove angažiranje voditeljice i tiskanja priznanja državnim i meÄ‘unarodnim pravcima i mentorima u 2014. godini iznosili su 169.579, 70 kn, a u 2013. godini 150.800, 94 kn, odgovorili su nam iz AZOO-a.

Pitali smo AZOO hoće li barem napraviti kipiće i poslati ih uz priznanja najboljima iz cijele države, ali kako su to bile dvije najveće novčane stavke, koje su bile i razlog odustajanja, to se neće dogoditi. Učenicima tako osim gorčine u ustima, jer im se na kraju školske godine javlja da Oskara neće biti, ostaje obavijest od četiri reda na stranicama Agencije u kojoj im se čestita na uspjeh.

Učenici razočarani na Agenciju i državu

– Nakon godina truda i učenja, sudjelovanja na natjecanjima od Å¡kolske preko županijske pa sve do državne razine, ove sam godine postao državni prvak iz povijesti. U travnju ove godine, kada sam ostvario navedeni uspjeh, nije bilo najave o ukidanju ‘Oskara znanja’. Bio sam izuzetno ponosan Å¡to ću imati priliku sa svojim mentorom, ravnateljom i obitelji doći u Zagreb i s joÅ¡ 150-ak učenika dobiti taj kipić. Naravno da ne učim zbog nagrada, ali ona bi bila lijepa satisfakcija i priznanje države kako brine o najboljim učenicima, rekao je Leo Fel državni prvak iz povijest.

Leo je maturant Katoličke gimnazije s pravom javnosti u Virovitici, a nastupio je na devet državnih natjecanja iz čak pet područja. Jednom je tako bio na državnoj smotri Lidrano, iz povijesti je sve četiri godine odlazio na državno natjecanje, dva puta se okušao u poznavanju gradiva vjeronauka te po jednom filozofije i geografije.

– To stvarno nije velik broj učenika, a ni financijska sredstva nisu značajna. Primjerice, proÅ¡le godine je država kupila automobile u vrijednosti 271 milijun kuna, dok su luksuzne limuzine koÅ¡tale viÅ¡e od 500 000 kn. S druge strane, nagrade na za 150-ak najboljih učenika i njihove mentore ne koÅ¡taju ni upola toliko. Ne moramo biti licemjerni i govoriti kako nedostaju financijska sredstva. Treba otvoreno reći: Najbolji učenici nam nisu važni, trebamo novac za ‘važnije’ stvari, izjavio je Leo Fel.

Kaja Pavlinić iz Varaždina u svojoj vitrini već čuva dva zlatna kipića koje je zaradila dobrim rezultatima na međunarodnim natjecanjima, a ove godine je trebala zaraditi svoj treći.

– Radi se o prvom mjestu u pojedinačnoj kategoriji na meÄ‘unarodnom natjecanju iz informatike American Computer Science League. Dosad sam dobila nagradu za treće i drugo mjesto. Moja dostignuća prepoznali su mnogi drugi, uključujući Američku ambasadu u Zagrebu, Rotary klub Varaždin i Varaždinska županija, pa me malo razočaralo Å¡to ove godine ni ja, a niti svi moji kolege s jednako dobrim, pa čak i boljim postignućima (čak i svjetskim olimpijadama) nismo dobili priznanje od AZOO-a, rekla nam je Kaja.

Bankrot zemlje znanja

Hrvatsko ulaganje u obrazovanje je ispod prosjeka EU, u reformu kurikulumu koju je ministar Mornar najavio na press konferenciji kao povijesni dan za obrazovanje uloženo je za početak tek 12 milijuna kuna. To je samo još jedna reforma u kojoj se učenika ništa ne pita, premda se reforma radi za njih. Isto kako ih se nije pitalo u Agenciji što misle o otkazivanju Oskara umjesto rezanja neke druge stavke. Mladi nisu formalno prisutni niti u jednoj državnoj obrazovnoj instituciji što dovoljno govori o njihovoj nemoći kada na red dođu odluke koje se njih tiču.

Ipak, nikada nije bilo popularnije za političare ponavljati kako su mladi i znanje naša budućnost. Realno stanje je da visoko obrazovani kadar nezaustavljivo odlazi iz zemlje. Nema više poslova koji bi ih zadržali, ali ima političara koji bi o njima pričali. Vrijeme je da proglasimo bankrot znanja pa da napokon podvučemo crtu s minusom u obrazovnom sektoru te ga krenemo stavku po stavku rješavati. Možemo krenuti sa zlatnim minusom od 169.579, 70 kn. Do tada, uživajte u popisu učenika koji su nagrađeni u 2014. godini jer vrlo vjerojatno će ostati upisani kao posljednja generacija oskarovaca.