(Index.hr) Azijske zemlje vodeće su na listi uspjeÅ¡nih obrazovanih sustava, Hrvatska se nalazi na 36. mjestu, a na zaÄelju su Å¡kolarci iz Afrike, pokazalo je najnovije istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Äije rezultate u srijedu prenosi BBC.
Prvih pet mjesta na listi kvalitetnog Å¡kolstva zauzimaju azijske zemlje – Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Japan i Tajvan. Tek tada dolaze europske zemlje Finska, Estonija, Å vicarska i Nizozemska, a prvih deset zakljuÄuje Kanada.
Istraživanje je temeljeno na rezultatima testova iz matematike i prirodnih znanosti i OECD tvrdi da je širi pokazatelj globalne mape obrazovnih standarda od PISA testiranja koja se fokusiraju uglavnom na industrijalizirane zemlje. Njime je bilo obuhvaćeno 76 svjetskih zemalja.
Hrvatska je zauzela 36. mjesto, ispred SlovaÄke, Ukrajine, Izraela, GrÄke, Turske, Bugarske i Rumunjske. Od susjednih zemalja Slovenija je na 18. mjestu, Italija je 28., MaÄ‘arska 32., Srbija 42., Crna Gora 56.
Tablica pokazuje probleme u ameriÄkom obrazovanju koje dijeli 28. mjesto s Italijom i posebno u Å vedskoj, koja je proÅ¡li tjedan dobila i upozorenje OECD-a zbog ozbiljnih problema u obrazovanom sustavu. Å vedska se nalazi na 35. mjestu, jednom ispred Hrvatske.
Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na Svjetskom forumu o obrazovanju u Južnoj Koreji idući tjedan.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kaže da su usporedbe utemeljene na testovima provedenima u 76 zemalja te da one jasno pokazuju vezu između obrazovanja i ekonomskog rasta.
“Ovo je prvi puta da imamo zaista globalnu sliku kvalitete obrazovanja”, kazao je direktor za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher.
“Ideja je bila dati mogućnost zemljama, bogatima i siromaÅ¡nima, da se usporede s onima koje vode na listi obrazovanja, otkriju svoje prednosti i slabosti i vide kakve su dugoroÄne ekonomske koristi od poboljÅ¡anja kvalitete obrazovanja”, rekao je.
“Ako odete u azijski razred, susrest ćete uÄitelje koji oÄekuju od svakog uÄenika da uspije. Tu ima mnogo strogosti, puno usredotoÄenosti i zajedniÅ¡tva”, kaže Schleicher. “Te zemlje su vrlo dobre i u privlaÄenju najboljih profesora”, kaže on.
Izvješće koje je objavio OECD, a sastavili su ga Eric Hanushek sa Stanforda i Ludger Woessmann s muenchenskog sveuÄiliÅ¡ta, naglaÅ¡ava da se obrazovnim standardom može predvidjeti koliko će bogatstva zemlja stvoriti u dužem razdoblju.
“Slabe obrazovne politike i prakse .. ostavljaju zemlje u permanentnom stanju recesije”, kaže izvješće.
PoboljÅ¡anje obrazovanja stvorilo bi “fantastiÄne dugoroÄne ekonomske dobitke”, kaže Schleicher.
Kada bi primjerice Gana, najloÅ¡ije rangirana zemlja, postigla da svi njezini 15-godiÅ¡njaci usvoje baziÄne obrazovne vjeÅ¡tine, njezin bi sadaÅ¡nji BDP narastao 38 puta i to u životnom vijeku danaÅ¡nje mladeži.
Usporedbe radi:
http://nastavnici.org/2014/09/08/izvjesce-o-stanju-obrazovanja-u-republici-hrvatskoj/
Neka, neka tako i treba. Znanje.
A kod nas nesposobnost, neprofesionalnost, nezainteresiranost, korupcija i politizacija! Dijeli iz vreće pa kako komu drago http://www.24sata.hr/politika/ministar-mornar-je-bez-pokrica-hoo-u-isplatio-2549-mil-kuna-418990
https://www.index.hr/vijesti/clanak/ministar-mornar-opet-u-sredistu-afere-vlastitoj-udruzi-htio-dodijeliti-milijune/818370.aspx
Nismo joÅ¡ Äuli Å¡to je rekao i kazao njegov PR o tome.
Ima li gdje kakav uÄitelj da ga zamijeni i već napravi neÅ¡to od toga Å¡kolstva?
Jer svaka vreće ima dno! A rezultati rada su vidljivi, oÄiti!
Nema svaka vreća dno. Iz ove vreće se može uzimati beskonaÄno, a moderna civilizacija je omogućila da se svi dugovi prebace na unuke.
“Ako odete u azijski razred, tu ima mnogo strogosti…”
Vrlo znakovito – znaÄi li to da azijski Å¡kolarci ne bacaju stolce kroz prozor i ne nose buÅ¡ilice u Å¡kole?
Ili ta strogost možda znaÄi da ministri koji krÅ¡e zakone viÅ¡e nisu ministri?
Ili, da svatko, od ravnatelja do ÄistaÄice, odgovara za svoj rad i snosi posljedice?
Ili, pak, da o obrazovnom sustavu odluÄuju oni koji neÅ¡to i znaju o tome, umjesto stranaÄkih parazita?
Ili ništa od navedenog, nego su Azijati na prvim mjestima eto, tako, hirom sudbine?
Ako odete u azijski razred, susrest ćete uÄitelje koji oÄekuju od svakog uÄenika da uspije.
Ne znam da li je ovo za Aziju istina, ali meni je ovo ideal osnovnoÅ¡kolskog i srednjoÅ¡kolskog obrazovanja, Äak visokog Å¡kolstva – ići na to da se prosjek poboljÅ¡a, a ne da se svijećom traže genijalci, a kod nas nikad nije vijest dobar prosjek, uvijek su to neke mlade nade, individue koje iÅ¡Äezavaju do svoje tridesete godine. Uvijek imamo vrhunske mlade glazbenike koji su osvajali nagrade posvuda, mlade matematiÄare koji idu na sva moguća meÄ‘unarodna natjecanja, ekipu koja je bila na razmjeni studenata u Virginiji, otvorile su im se oÄi, pa sad pljuje po svom matiÄnom fakultetu, start up-ove koji poÄivaju na nekom kupljenom kontejneru u Kini i sad će sa svojom genijalnom idejom (intelektualni kapital) i atraktivnom prezentacijom pokoriti tržiÅ¡te… Na Novoj TV je iÅ¡ao onaj prilog ”Bolja Hrvatska”, tamo se uvijek dalo naći tih idiotarija. Te se priÄe stalno forsiraju, nikad niÅ¡ta o nekoj firmi, manjoj, koja je tijekom svog djelovanja proÅ¡la kroz tisuće turbulencija i u kojoj su barem dva zaposlenika uz redovitu plaću doÄekala mirovinu.
Kada kažemo za nekoga da je prosjeÄan, kod nas to redovito ima negativnu konotaciju, kao da je osuÄ‘en na neko životarenje. Prvo to treba promijeniti, a uz malograÄ‘anÅ¡tinu kojom smo okruženi ići će to malo teže.
tajna uspjeha azijaca je u tome Å¡to oni vrlo rano detektiraju nadarene, selekcioniraju ih i na to nadograÄ‘uju ogromnu koliÄinu rada. selekcioniraju i uÄitelje i s najboljima rade najbolji. najbolji nakon toga zauzimaju vodeće pozicije u druÅ¡tvu. kod nas kolega, ispodprosjeÄni preko stranaÄkih i inih veza zauzimaju vodeće pozicije a tome kumujemo i mi poklanjanjem ocjena, uprosjeÄivanjem najboljih, Å¡utnjom, oportunizmom i ovakvim stavovima. prosjeÄna djeca nemaju nikakvu negativnu konotaciju. oni su samo loÅ¡iji od onih najboljih i to treba prihvatiti.
U aziji strogost, u nas bezgraniÄna sloboda uÄenika i roditelja da sjede na glavi uÄitelja.
Svaka sloboda ima lice i naliÄje, mogućnosti izbora su velike. Negativne dakako, pozitivne malo… DaÅ¡ slobodu izbora, a ono naÅ¡ glavni nije znao da ima udrugu kojoj on ravna pa će toj udruzi ponuditi Å¡aku kuna i zlatica… To je sloboda.
A zvi podanici radite, a nećmo vam platiti, zašto bi pa nema se!!!
A mladi azijci neka uÄe i trebaju, možemo ih služiti!