(Jutarnji list) NaÅ¡a kći jedna je od petero djece u razredu koja ne idu na vjeronauk. Tada s kolegama ode u knjižnicu, a ponekad se zaleti doma pa se opet vrati u Å¡kolu, priÄaju roditelji 11-godiÅ¡nje djevojÄice, uÄenice jedne osnovne Å¡kole u Zagrebu.
– U prijaÅ¡njoj Å¡koli na periferiji grada kći se ili igrala na hodniku ili bi doÅ¡la kući – ispriÄali su nam roditelji djevojÄice, jedne od oko 25.000 uÄenika osnovnih Å¡kola koji ne pohaÄ‘aju izborni predmet vjeronauk.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) za Å¡kolsku godinu 2013./2014., nastavu vjeronauka pohaÄ‘ao je 304.371 uÄenik, odnosno 92,29 posto od 329.788 uÄenika osnovnih Å¡kola. Nevladina udruga Centar za graÄ‘ansku hrabrost uputila je Ministarstvu zahtjev da se takvoj djeci osigura adekvatna skrb sukladno Äl. 67 Zakona o odgoju i obrazovanju.
“Zbrinjavanje djece prepuÅ¡teno je Å¡kolama, pri Äemu im za taj rad nisu odobrena nikakva sredstva. Sve ovisi o dobroj volji osoblja. Djeca ili idu u knjižnicu ili su prepuÅ¡tena sama sebi. Ovako se pojaÄava ionako snažan pristisak na roditelje da upiÅ¡u djecu na vjeronauk jer im to preporuÄuje i Å¡kolsko osobljeâ€, stoji meÄ‘u ostalim u pismu MZOS-u koje je u ime Centra za graÄ‘ansku hrabrost potpisala Nada Topić.
Udruga Protagora tužila Ministarstvo znanosti
Vjeronauk je u hrvatske škole kao izborni predmet uveden 1991. Zbog nepostojanja alternative vjeronauku u školama nevladina udruga Protagora 2012. tužila je Ministarstvo znanosti. Bivši ministar Željko Jovanović uputio je preporuku da se nastava održava prvi ili zadnji sat. A ako to nije moguće, da se za tu djecu organiziraju aktivnosti.
Autor: Tanja Rudež