(Novi List) Finci bi umjesto matematike, fizike, kemije i drugih predmeta uÄenicima ponudili »istraživanje fenomena«, a u tematskim cjelinama bili bi zastupljeni klasiÄni predmeti. NaÅ¡i pedagozi sumnjiÄavo vrte glavom iako većina misli da se od sjevernjaka da dosta nauÄiti
Skandinavske države poput Finske mogu se pohvaliti najboljim obrazovnim sustavima, a na meÄ‘unarodnim testovima njihovi uÄenici u samom su vrhu. Iako bi mogli lagodno živjeti na lovorikama, najbolje od najboljih takav status ne zadovoljava, nego hoće viÅ¡e i bolje. U toj želji, poseže se i za radikalnim potezima, pa je tako Finska nedavno poÄela razmatrati ukidanje Å¡kolskih predmeta i uvoÄ‘enje sustava »istraživanja fenomena«.
Å kola danaÅ¡njice, ili budućnosti, ne bi smjela poÄivati na istim temeljima kao i prije viÅ¡e stoljeća, jer se od pojedinca u druÅ¡tvu danas traže drukÄije kvalitete, vjeÅ¡tine i znanja. Dok Kinezi pomno Äuvaju recept s kojim već godinama drže uvjerljivo prvo mjesto na svim meÄ‘unarodnim obrazovnim testovima, Finci ne kriju svoju formulu uspjeha, niti se smatraju najboljima. Å toviÅ¡e, vjeruju da njihov obrazovni sustav ima rupa, da su previÅ¡e usmjereni pedagoÅ¡kom aspektu, a premalo osposobljavaju djecu za promjenu zanimanja tijekom radnog vijeka.
Zato žele novim programom pripremiti uÄenike za poslovni život, pa će tako uÄenik koji se Å¡koluje za konobara uÄiti konkretna matematiÄka znanja za voÄ‘enje blagajne i raÄuna, uÄiti strane jezike i vježbati komunikacijske vjeÅ¡tine neophodne za taj posao. Umjesto nastave ex catedra, radit će u malim grupama, te zajedno rjeÅ¡avati probleme i zadatke, a klasiÄne predmete poput matematike, fizike, kemije, geografije, zamijenit će tematske cjeline kao Å¡to je »istraživanje Europske unije« Å¡to će uÄenicima dati jasne okvire o tome zbog Äega uÄe odreÄ‘ene sadržaje i Äemu će im oni u životu služiti.
Na sliÄnom je tragu i Hrvatska, gdje se u tek pokrenutoj reformi kurikuluma ne govori baÅ¡ o ukidanju predmeta, ali se Å¡kola takoÄ‘er namjerava promijeniti iz klasiÄne, predavaÄke, u Å¡kolu koja će uÄenike poticati na razmiÅ¡ljanje, zakljuÄivanje, traženje rjeÅ¡enja.
– Planiramo uvesti promjene koje korespondiraju s onim Å¡to najavljuju Finci, a prije svega se odnose na približavanje životnom iskustvu uÄenika, povećanju funkcionalnih pismenosti i konceptualnog, odnosno tematskog pouÄavanja koje bi povezivalo viÅ¡e predmeta unutar odreÄ‘enog koncepta ili teme – istiÄe Boris Jokić, voditelj radne skupine za reformu kurikuluma.
Od samog sadržaja najavljenih promjena finskog obrazovanja, za hrvatski je kontekst, kaže, važnija Äinjenica da se i najbolji svjetski obrazovni sustavi moraju kontinuirano mijenjati. »To je važno, jer znaÄajan dio hrvatskih graÄ‘ana nema razvijenu svijest da nam obrazovanje zahtijeva korjenite promjene«, veli Jokić.
Da bi hrvatski obrazovni sustav postao bolji, ne može se jednostavno preslikati iskustva boljih od nas, upozoravaju struÄnjaci.
Nespremni za promjenu
– Iskustva Finske i brojnih drugih uspjeÅ¡nih sustava koji nisu zasnovani na istim postavkama poput austrijskog ili njemaÄkog, ali i nama bliskog slovenskog, formiraju odluke o mogućim promjenama u naÅ¡em sustavu. Ipak hrvatski sustav odgoja i obrazovanja je specifiÄan, sa svim svojim posebitostima, manama, ali i dobrim karakteristikama. Kopiranje rjeÅ¡enja u odreÄ‘enim sustavima jednostavno nije moguće bez uvažavanja trenutnog stanja u naÅ¡em sustavu, izobrazbe nastavnika, sposobnosti i spremnosti za promjenu – upozorava Jokić.
Hrvatski pedagozi ne vjeruju da bi hrvatsko niti bilo koje drugo državno školstvo moglo funkcionirati potpuno bez predmeta.
– Predmetna nastava odavno je utvrÄ‘ena kao jedna od bitnih koÄnica uÄinkovitosti. Ipak, za nju do danas nije pronaÄ‘ena održiva zamjena, usprkos brojnim pokuÅ¡ajima reforme tradicionalne Å¡kole unatrag viÅ¡e od stoljeća. Svojim parceliranjem uÄeniÄkih spoznaja predmetna nastava onemogućuje prirodno povezivanje raznih znanja u uÄenikovoj svijesti za praktiÄnu samostalnu primjenu u stvarnom životu. Odatle i jedan od kroniÄnih temeljnih prigovora naÅ¡im srednjim Å¡kolama i fakultetima da ne pripremaju dobro polaznike za rad i život koji slijedi nakon zavrÅ¡etka Å¡kolovanja – podsjeća Ante Bežen s UÄiteljskog fakulteta u Zagrebu.
Teško izvedivo
Modeli »omekÅ¡avanja« granica nastavnih predmeta postoje i u naÅ¡em Å¡kolstvu, provoÄ‘enjem naÄela korelacije i integracije sadržaja, te u tzv. meÄ‘upredmetnim temama. No to oÄito nije dovoljno za uspjeÅ¡nije uÄeniÄke rezultate. Potpuno ukidanje nastavnih predmeta za Bežena je, meÄ‘utim, neizvedivo u uvjetima masovnog Å¡kolstva i zbog toga se, kaže, nije dogodilo do danas.
– Prvo, zato Å¡to se golemo ljudsko znanje može uspjeÅ¡no prirediti za Å¡kolske potrebe samo grupiranjem srodnih sadržaja u relativno zasebne strukture, a to su nastavni predmeti, ili kako god ih zvali, a drugo, zato Å¡to bi posve integrirani sadržaji tražili univerzalne uÄitelje, dakle ukidanje sadaÅ¡njih predmetnih uÄitelja, Å¡to je takoÄ‘er nemoguće jer su univerzalni umovi davna proÅ¡lost – istiÄe Bežen. Kad bi se provelo, potpuno ukidanje predmeta bila bi epohalna obrazovna reforma, ravna onoj koju je uveo Komensky u 17. stoljeću, ili pak pojavi interneta, smatra ovaj profesor.
Tako bi se puno uspjeÅ¡nije rijeÅ¡ilo pitanje opterećenosti uÄenika, djeca bi uÄila ono Å¡to je doista bitno za obrazovanje, a takve bi se informacije izdvojile iz nepregledne Å¡ume informacija koja im se danas prezentira. UÄenje bi postalo aktivno, zastarjeli sadržaji odbaÄeni. Sve su to ciljevi na kojima su u nas propale sve dosadaÅ¡nje reforme obrazovanja, podsjeća Bežen. U sluÄaju da se ukinu predmeti, morao bi se mijenjati i sustav Å¡kolske satnice i razreda, Å¡to bi znaÄilo temeljitu promjenu Å¡kole koju danas poznajemo.
Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Prvi dio Älanka, ostatak u tiskanom izdanju.
Istraživanje fenomena?!
Domovina je toliko bogata “fenomenima” da ih klinci ne bi istražili da do penzije idu u Å¡kolu. Osim toga, rijeÄ “istraživanje” je neÅ¡to Å¡to ne spada u osnovnu Å¡kolu. Istraživanjem se bave znanstvenici, a ne puÄkoÅ¡kolci.
Ne shvaćam Äemu tolika opterećenost finskim sustavom obrazovanja. Ono Å¡to funkcionira u Finskoj, naprosto, ne funkcionira u Hrvatskoj. Razlika je uvjetovana i financijskim izdvajanjima za obrazovni sustav te dvije zemlje, ali joÅ¡ viÅ¡e – razlika je u glavi! U mentalitetu, u shvaćanju! Finska nema inspekciju, jer je ogromno povjerenje u profesore, isti su autonomni u radu, nema besmislene pisanije, profesori su uvažavani u druÅ¡tvu! Ako se pogleda prethodna reÄenica, vidi se da bi se puno tog dalo na sliÄan naÄin organizirati i kod nas, i ne iziskuje naroÄita ulaganja! MeÄ‘utim, nema volje “tamo gore”!
Bespredmetno je raspravljati o istraživanju fenomena, projektnim nastavama (naroÄito u uvjetima kad se u Å¡kolama nemate Äime obrisati), ukidanju predmeta, i sl. Nema reforme Å¡kolstva u nas tako dugo dok profesori ne budu imali druÅ¡tveni položaj koji zaslužuju. Neće ga imati tako dugo dok se za njega ne izbore, a za sad ne vidim da netko pokazuje ozbiljniju namjeru.
Manimo se Markovih konaka i posvetimo se onome Å¡to se može napraviti – reforma sustava pedagoÅ¡kih mjera, reforma uvjeta za ravnatelje, ograniÄavanje mandata, ukidanje inspekcijskih službi, agencija i njima sliÄnih, dokidanje suludog piskaranja koje je samo sebi svrha.
Nema reforme Å¡kolstva bez ulaganja u nj!
A to hoćemo li neku lekciju raditi klasiÄno, ex catedra, diktirati, projektno, terenski, radioniÄki – sasvim je svejedno!
U Älanku su spomenuti Kinezi i njihovi rezultati. Å teta da nije spomenut i onaj tv – prilog nedavni, o njihovim gimnazijalcima koji pred maturu cijele dane borave u Å¡koli na infuziji. Ta situacija jest radikalna, ne treba ići dotle, ali pokazuje bitno – nema rezultata bez rada!
InaÄe, neÅ¡to je zamrla rasprava na portalu, već gotovo sedmicu dana ne naÄ‘oh novi komentar!
Vrlo neobiÄno, ako se ne varam!
Poznajem i ja nekog školovanog u inozemstvu, istina nije radio u razredu, možda bi on bio najpozvaniji uraditi reformu, elikventan je i stalno se uslikava na skupovima. I radi besplatno.
I ja poznajem jednu baku Maru koja radi na placu tu kod mene i bila bi vrlo kvalificirana za reformu!Školovao ju je život!:-)