Predmetno područje: Kemija
U sumanutom forsiranju digitalizacije svega i svačega te mišljenju da će razvijanjem digitalnih kompetencija učenici napokon s veseljem učiti, osmišljen je projekt IKT kurikul u sklopu kojeg su nastali, između ostalog, interaktivni digitalni nastavni sadržaji (DNS) iz kemije. Nakon 18 mjeseci rada na projektu, rezultati su sramotno loši. Materijalima je moguće pristupiti na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – kategorija ICT Curricula.
Pregledavanjem sadržaja koji se odnose na temu Otopine, namijenjen učenicima sedmih razreda, uočila sam nekoliko materijalnih pogrešaka koje izvrću znanstvenu istinu.
Ne znam o kojim se i kakvim digitalnim kompetencijama ovdje radi, ali jedino što učenici trebaju napraviti jest kliknuti mišem na točan odgovor ili pomaknuti, opet mišem, neke sličice i/ili likove. Računske zadatke ionako trebaju rješavati na papiru kako bi upisali rješenje u zadano polje ili odabrali nešto od ponuđenih rješenja, klikom miša. Skakutanjem iz prozora u prozor, iz klika u klik na linkove, učenik se lako može zbuniti i odustati od daljnjeg pretraživanja i istraživanja. Sučelje je nepregledno i nema kontinuitet, a dizajn ne bih komentirala, iako i za to imam kompetencije s obzirom da sam, osim studija kemije na PMF-u, završila i umjetničku školu.
„Nastavni sadržaj će ti pomoći izračunati maseni i volumni udio sastojka u smjesi.“ Nastavni sadržaj neće nikome pomoći. Oni nemaju samaritansku ulogu, nego trebaju potaknuti i motivirati učenike na razmišljanje, aktivno sudjelovanje u radu, samostalno istraživanje i učenje.
Kao kemičaru, teško bi mi bilo spekulirati o kojim se tvarima radi u prvom pitanju. Bijela čvrsta tvar može biti svašta, baš kao i bezbojna tekućina. Tekućina je mogla biti etanol, a čvrsta tvar šećer pa bi odgovor bio netočan, a učenik zbunjen jer je i šećer čvrsta tvar bijele boje, a etanol bezbojna tekućina pri sobnoj temperaturi.
U videu s portala Nikola Tesla (otopine) možemo čuti da krutina „nestaje“. Na ovo bi vjerojatno SVI moji učenici zagalamili. A zašto? Zato što znaju da tvari ne mogu nestati niti nastati ni iz čega i da tu riječ na satovima kemije izbjegavamo. Krutina nije nestala, nego se otopila. Ona je u čaši, o čemu nam svjedoči njezin sladak okus (iskustveno znanje).
U filmu se navodi sljedeće: „Homogene smjese su otopine.“ Rečenica je nespretno sročena jer otopine doista jesu homogene smjese, ali nisu jedini primjer takvih smjesa. Plinske smjese i smjese čvrstih tvari, poput slitina, također su homogene. Iz ovako sročene rečenice može se zaključiti samo jedno – da su homogene smjese otopine, a to nikako nije definicija homogenih smjesa. Rečenicu je trebalo drukčije formulirati, primjerice, otopine su homogene smjese. Tada smo otvorili mogućnost da osim otopina postoje još neke homogene smjese.
Nadalje, graf kojim se pokušalo prikazati ovisnost topljivosti tvari pri zadanim temperaturama ne prikazuje niti jednu tvar čija se topljivost porastom temperature smanjuje. Iz ponuđenog grafa učenik može zaključiti da se topljivost SVIH tvari povećava porastom temperature. Tebalo je postaviti pitanje kako se topljivost NAVEDENIH tvari mijenja porastom temperature.
Na grafičkom prikazu topljivosti plinova u vodi sasvim je nepotrebno umetnuti zrak jer je on ionako smjesa plinova od kojih se neki bolje, neki lošije otapaju u vodi. Dovoljno je spomenuti kisik, dušik i ugljikov dioksid, koji u ovom primjeru nedostaje.
„Što smo dakle zaključili vezano uz topljivost…Topljivost čvrstih tvari raste porastom temperature, a topljivost plinova opada.“ Trebalo je naglasiti da se topljivost VEĆINE čvrstih tvari povećava porastom temperature. Ovako se tvrdnja odnosi na sve čvrste tvari što je netočno.
„Budući da krutine izražavamo masom, a plinove volumenom, postoje i dvije različite veličine koje određuju njihovu prisutnost u smjesi: maseni i volumni udio.“
Tvarima možemo odrediti ili izračunati masu bez obzira na agregacijsko stanje, stoga je besmisleno govoriti da krutine izražavamo masom, a plinove volumenom. Osim toga, zašto su tekućine izostavljene? Kako njih „izražavamo“? Trebalo je napisati da sastav plinskih smjesa najčešće iskazujemo volumnim udjelima, a sastav tekućih i čvrstih smjesa masenim udjelima.
Iako sam se osvrnula samo na temu Otopine, u temi Soli također ima mnoštvo pogrešaka koje treba ispraviti. Osim toga, nedostaje korelacija s temama iz fizike i biologije.
Sadržaji očigledno nisu recenzirani, što je dovelo do površnog i netočnog tumačenja i definiranja pojmova. Nedostatak elementarne znanstvene edukacije, krivo tumačenje viđenog i pojednostavljivanje materije rezultirat će površnim poznavanjem činjenica, širenjem neistine i interpretiranjem pojava kojekakvim, naizgled lakšim, ali primitivnim mentalnim prečacima do kojih je teško doprijeti klikom miša i ispraviti pogrešku.
Sanja Lukić, prof. kemije
Odličan članak.
Pozdrav!
Slažem se s većinom napisanog u članku. Ipak, mislim da se pretjeruje s kritiziranjem projekta ICT Curricula. Bilo bi zanimljivo vidjeti, kakvi bi rezultati bili kad bi najveći kritičari izrađivali materijale. Uz dane uvjete,a znamo kakvi su bili, uvjeren sam da ne bi bilo previše razlike u odnosu na postojeće.
Može se kritizirati korištene tehnologije, nelektorirani sadržaj, pedagoški i metodički loša rješenja … Šta je – tu je!
Neki su čak izjavljivali da to svojim učenicima neće niti spomenuti!? Zbog čega?
Ja sam dao učenicima da koriste. Povratne informacije su dobre, sviđa im se. Rekli su da im se čini zgodno za ponavljanje i vježbanje, npr. priprema za test i sl.
Kolegice Lukić, ne bih bio toliko strog po pitanju opisa otapanja. Za početak je primjereno reći da krutina nestaje, jer to se VIDI. A taj proces zovemo otapanje.
Više mi smeta formulacija “… krutine izražavamo masom, a plinove volumenom, …”. Točnije bi bilo “količinu krutine izražavamo masom, a količinu plinova volumenom, …” s obzirom na praktičnost mjerenja količine.
Šteta da je malo toga pripremljeno. Za kemiju samo po jedna tema (za cca 2 školska sata) po razredu. Da li se moglo bolje, više … Vjerojatno je!
Kolega Oliver, ako se može kritizirati korištene tehnologije, nelektorirani sadržaj, pedagoški i metodički loša rješenja, a što onda od toga valja?
Ne znam za kemiju, ali za matematiku imaju odlični materijali (pogledati stranicu udruge Normala), koji su napravljeni za NULA kuna.
Ovde je potrošeno preko 3.3 mil kuna, za što? Koja je razlika između ove jedne lekcije u ovom projektu i korištenja udžbenika? Sve što se moglo postići sa računalima nije učinjeno. Ne vidim zbog čega bi rekao učeniku da ponovi nešto od gradiva preko ovog ICTa. Sto puta bi mu radije rekao da ponovi to isto iz udžbenika!
Ali ako vi vidite neke od prednosti učenja na ovakvim sadržajima, slobodno ih koristite.
Slažem se da nije najbolje izvedeno, daleko od onog što se može postići. Jedina po meni prednost nad udžbenikom je zvuk, jer 20 % više se zapamti kad se sluša i gleda nego čita
Na žalost, ne mogu se složiti s Vama Olivere. Krutina NIJE NESTALA!!!! Mi je više ne vidimo i ne razlikujemo pojedine sastojke te smjese, ali reći na satu kemije da je nešto nestalo smatram nedopustivim.
Količina ima svoju mjernu jedinicu i zove se mol. Znači niti to nije baš tako kako ste napisali. Čak niti riječ krutina nije sinonim za čvrsto agregacijsko stanje u kojem se nalazi šećer ili sol pri sobnoj temperaturi.
Što se tiče materijala, napisala sam 6 udžbenika, isto toliko radnih bilježnica, testova i priručnika za osnovnu školu iz kemije, a od ove godine postoje i digitalni priručnici, tj. udžbenici koji nisu usporedivi s ovim materijalima.
Sanja Lukić
Masa je masa, volumen je volumen, količina je količina. Takvim pristupom stvaramo miskoncepcije, ponajprije u fizici. Možda je jednostavnije za zapamtiti, ali nije ispravno.
Olivere, moglo se i više i bolje, sigurna sam u to, ali na žalost nije, a najava je kao da su napravili nekakvo čudo neviđeno.
Tko vidi prednosti u ovom ict-u zašto ih ne iznese argumentirano? Na argumentirani napad najbolje odgovoriti argumentirano!