Predmetno podruÄje: Kemija
U sumanutom forsiranju digitalizacije svega i svaÄega te miÅ¡ljenju da će razvijanjem digitalnih kompetencija uÄenici napokon s veseljem uÄiti, osmiÅ¡ljen je projekt IKT kurikul u sklopu kojeg su nastali, izmeÄ‘u ostalog, interaktivni digitalni nastavni sadržaji (DNS) iz kemije. Nakon 18 mjeseci rada na projektu, rezultati su sramotno loÅ¡i. Materijalima je moguće pristupiti na Nacionalnom portalu za uÄenje na daljinu „Nikola Tesla“ – kategorija ICT Curricula.
Pregledavanjem sadržaja koji se odnose na temu Otopine, namijenjen uÄenicima sedmih razreda, uoÄila sam nekoliko materijalnih pogreÅ¡aka koje izvrću znanstvenu istinu.
Ne znam o kojim se i kakvim digitalnim kompetencijama ovdje radi, ali jedino Å¡to uÄenici trebaju napraviti jest kliknuti miÅ¡em na toÄan odgovor ili pomaknuti, opet miÅ¡em, neke sliÄice i/ili likove. RaÄunske zadatke ionako trebaju rjeÅ¡avati na papiru kako bi upisali rjeÅ¡enje u zadano polje ili odabrali neÅ¡to od ponuÄ‘enih rjeÅ¡enja, klikom miÅ¡a. Skakutanjem iz prozora u prozor, iz klika u klik na linkove, uÄenik se lako može zbuniti i odustati od daljnjeg pretraživanja i istraživanja. SuÄelje je nepregledno i nema kontinuitet, a dizajn ne bih komentirala, iako i za to imam kompetencije s obzirom da sam, osim studija kemije na PMF-u, zavrÅ¡ila i umjetniÄku Å¡kolu.
„Nastavni sadržaj će ti pomoći izraÄunati maseni i volumni udio sastojka u smjesi.“ Nastavni sadržaj neće nikome pomoći. Oni nemaju samaritansku ulogu, nego trebaju potaknuti i motivirati uÄenike na razmiÅ¡ljanje, aktivno sudjelovanje u radu, samostalno istraživanje i uÄenje.
Kao kemiÄaru, teÅ¡ko bi mi bilo spekulirati o kojim se tvarima radi u prvom pitanju. Bijela Ävrsta tvar može biti svaÅ¡ta, baÅ¡ kao i bezbojna tekućina. Tekućina je mogla biti etanol, a Ävrsta tvar Å¡ećer pa bi odgovor bio netoÄan, a uÄenik zbunjen jer je i Å¡ećer Ävrsta tvar bijele boje, a etanol bezbojna tekućina pri sobnoj temperaturi.
U videu s portala Nikola Tesla (otopine) možemo Äuti da krutina „nestaje“. Na ovo bi vjerojatno SVI moji uÄenici zagalamili. A zaÅ¡to? Zato Å¡to znaju da tvari ne mogu nestati niti nastati ni iz Äega i da tu rijeÄ na satovima kemije izbjegavamo. Krutina nije nestala, nego se otopila. Ona je u ÄaÅ¡i, o Äemu nam svjedoÄi njezin sladak okus (iskustveno znanje).
U filmu se navodi sljedeće: „Homogene smjese su otopine.“ ReÄenica je nespretno sroÄena jer otopine doista jesu homogene smjese, ali nisu jedini primjer takvih smjesa. Plinske smjese i smjese Ävrstih tvari, poput slitina, takoÄ‘er su homogene. Iz ovako sroÄene reÄenice može se zakljuÄiti samo jedno – da su homogene smjese otopine, a to nikako nije definicija homogenih smjesa. ReÄenicu je trebalo drukÄije formulirati, primjerice, otopine su homogene smjese. Tada smo otvorili mogućnost da osim otopina postoje joÅ¡ neke homogene smjese.
Nadalje, graf kojim se pokuÅ¡alo prikazati ovisnost topljivosti tvari pri zadanim temperaturama ne prikazuje niti jednu tvar Äija se topljivost porastom temperature smanjuje. Iz ponuÄ‘enog grafa uÄenik može zakljuÄiti da se topljivost SVIH tvari povećava porastom temperature. Tebalo je postaviti pitanje kako se topljivost NAVEDENIH tvari mijenja porastom temperature.
Na grafiÄkom prikazu topljivosti plinova u vodi sasvim je nepotrebno umetnuti zrak jer je on ionako smjesa plinova od kojih se neki bolje, neki loÅ¡ije otapaju u vodi. Dovoljno je spomenuti kisik, duÅ¡ik i ugljikov dioksid, koji u ovom primjeru nedostaje.
„Što smo dakle zakljuÄili vezano uz topljivost…Topljivost Ävrstih tvari raste porastom temperature, a topljivost plinova opada.“ Trebalo je naglasiti da se topljivost VEĆINE Ävrstih tvari povećava porastom temperature. Ovako se tvrdnja odnosi na sve Ävrste tvari Å¡to je netoÄno.
„Budući da krutine izražavamo masom, a plinove volumenom, postoje i dvije razliÄite veliÄine koje odreÄ‘uju njihovu prisutnost u smjesi: maseni i volumni udio.“
Tvarima možemo odrediti ili izraÄunati masu bez obzira na agregacijsko stanje, stoga je besmisleno govoriti da krutine izražavamo masom, a plinove volumenom. Osim toga, zaÅ¡to su tekućine izostavljene? Kako njih „izražavamo“? Trebalo je napisati da sastav plinskih smjesa najÄešće iskazujemo volumnim udjelima, a sastav tekućih i Ävrstih smjesa masenim udjelima.
Iako sam se osvrnula samo na temu Otopine, u temi Soli također ima mnoštvo pogrešaka koje treba ispraviti. Osim toga, nedostaje korelacija s temama iz fizike i biologije.
Sadržaji oÄigledno nisu recenzirani, Å¡to je dovelo do povrÅ¡nog i netoÄnog tumaÄenja i definiranja pojmova. Nedostatak elementarne znanstvene edukacije, krivo tumaÄenje viÄ‘enog i pojednostavljivanje materije rezultirat će povrÅ¡nim poznavanjem Äinjenica, Å¡irenjem neistine i interpretiranjem pojava kojekakvim, naizgled lakÅ¡im, ali primitivnim mentalnim preÄacima do kojih je teÅ¡ko doprijeti klikom miÅ¡a i ispraviti pogreÅ¡ku.
Sanja Lukić, prof. kemije
OdliÄan Älanak.
Pozdrav!
Slažem se s većinom napisanog u Älanku. Ipak, mislim da se pretjeruje s kritiziranjem projekta ICT Curricula. Bilo bi zanimljivo vidjeti, kakvi bi rezultati bili kad bi najveći kritiÄari izraÄ‘ivali materijale. Uz dane uvjete,a znamo kakvi su bili, uvjeren sam da ne bi bilo previÅ¡e razlike u odnosu na postojeće.
Može se kritizirati koriÅ¡tene tehnologije, nelektorirani sadržaj, pedagoÅ¡ki i metodiÄki loÅ¡a rjeÅ¡enja … Å ta je – tu je!
Neki su Äak izjavljivali da to svojim uÄenicima neće niti spomenuti!? Zbog Äega?
Ja sam dao uÄenicima da koriste. Povratne informacije su dobre, sviÄ‘a im se. Rekli su da im se Äini zgodno za ponavljanje i vježbanje, npr. priprema za test i sl.
Kolegice Lukić, ne bih bio toliko strog po pitanju opisa otapanja. Za poÄetak je primjereno reći da krutina nestaje, jer to se VIDI. A taj proces zovemo otapanje.
ViÅ¡e mi smeta formulacija “… krutine izražavamo masom, a plinove volumenom, …”. ToÄnije bi bilo “koliÄinu krutine izražavamo masom, a koliÄinu plinova volumenom, …” s obzirom na praktiÄnost mjerenja koliÄine.
Å teta da je malo toga pripremljeno. Za kemiju samo po jedna tema (za cca 2 Å¡kolska sata) po razredu. Da li se moglo bolje, viÅ¡e … Vjerojatno je!
Kolega Oliver, ako se može kritizirati koriÅ¡tene tehnologije, nelektorirani sadržaj, pedagoÅ¡ki i metodiÄki loÅ¡a rjeÅ¡enja, a Å¡to onda od toga valja?
Ne znam za kemiju, ali za matematiku imaju odliÄni materijali (pogledati stranicu udruge Normala), koji su napravljeni za NULA kuna.
Ovde je potroÅ¡eno preko 3.3 mil kuna, za Å¡to? Koja je razlika izmeÄ‘u ove jedne lekcije u ovom projektu i koriÅ¡tenja udžbenika? Sve Å¡to se moglo postići sa raÄunalima nije uÄinjeno. Ne vidim zbog Äega bi rekao uÄeniku da ponovi neÅ¡to od gradiva preko ovog ICTa. Sto puta bi mu radije rekao da ponovi to isto iz udžbenika!
Ali ako vi vidite neke od prednosti uÄenja na ovakvim sadržajima, slobodno ih koristite.
Slažem se da nije najbolje izvedeno, daleko od onog Å¡to se može postići. Jedina po meni prednost nad udžbenikom je zvuk, jer 20 % viÅ¡e se zapamti kad se sluÅ¡a i gleda nego Äita
Na žalost, ne mogu se složiti s Vama Olivere. Krutina NIJE NESTALA!!!! Mi je više ne vidimo i ne razlikujemo pojedine sastojke te smjese, ali reći na satu kemije da je nešto nestalo smatram nedopustivim.
KoliÄina ima svoju mjernu jedinicu i zove se mol. ZnaÄi niti to nije baÅ¡ tako kako ste napisali. ÄŒak niti rijeÄ krutina nije sinonim za Ävrsto agregacijsko stanje u kojem se nalazi Å¡ećer ili sol pri sobnoj temperaturi.
Å to se tiÄe materijala, napisala sam 6 udžbenika, isto toliko radnih bilježnica, testova i priruÄnika za osnovnu Å¡kolu iz kemije, a od ove godine postoje i digitalni priruÄnici, tj. udžbenici koji nisu usporedivi s ovim materijalima.
Sanja Lukić
Masa je masa, volumen je volumen, koliÄina je koliÄina. Takvim pristupom stvaramo miskoncepcije, ponajprije u fizici. Možda je jednostavnije za zapamtiti, ali nije ispravno.
Olivere, moglo se i viÅ¡e i bolje, sigurna sam u to, ali na žalost nije, a najava je kao da su napravili nekakvo Äudo neviÄ‘eno.
Tko vidi prednosti u ovom ict-u zašto ih ne iznese argumentirano? Na argumentirani napad najbolje odgovoriti argumentirano!