Djeco, vi “klikajte iksiće”, a mi beremo milijunčiće

(Slobodna Dalmacija) Pitamo se što bi trebao značiti iskaz: ‘Cilj primjene ovih materijala je podizanje digitalnih kompetencija kod učenika na sadržajima iz matematike’? Sudeći prema prethodnoj sličici, izgleda da dvanaestogodišnje digitalne urođenike poučavaju kako se prozor zatvara klikom na iksić u desnom gornjem kutu. Mislite li da su im otkrili Ameriku?”
Ne bez ironije pitaju se to nastavnici Nedeljko Begović iz Vinkovaca, Ela Rac-Marinić-Kragić iz Zagreba i Šime Šuljić iz Pazina koji su na portalu udruge “Nastavnici organizirano” objavili detaljnu analizu digitalnog materijala za matematiku od petog do osmog razreda.

Materijal je to koji je izrastao iz projekta ICT Curricula “Razvoj elemenata, kvalifikacija, programa i kurikula u dijelu računalne kompetencije u osnovnoškolskom obrazovanju”. Nepovratna sredstva u iznosu od oko 3, 3 milijuna kuna za taj projekt osigurana su iz europskih izvora, to jest IPA IV komponente “Razvoj ljudskih potencijala”, a dobio ih je CARNet, koji je i vodio projekt u Hrvatskoj.

Seciranje

Uz pomoć partnera Agencije za odgoj i obrazovanje, Pučkog otvorenog učilišta “Algebra” i Hrvatskog informatičkog zbora te sudjelovanje više stotina nastavnika, izrađen je, među ostalim, i digitalni nastavni materijal za osam predmeta od petog do osmog razreda osnovne škole.

Svrha tih tehnoloških novotarija, dostupnih preko nacionalnog portala za učenje na daljinu “Nikola Tesla”, bila je olakšati proces učenja i poučavanja u školama. No, sudeći prema reakcijama nastavnika koji nisu sudjelovali u izradi tog materijala, baš i nije ispunio svrhu.

Neuvijeno, prosvjetari na portalu “Nastavnici organizirano” svaki dan “seciraju” digitalne zamisli iz tih predmeta, zasad matematike i engleskog jezika, a idućih dana planiraju i preostalih šest – hrvatskog, fizike, povijesti, geografije, kemije i biologije.

“Promašaj zvan ICT Curricula” – sukus je tih analiza. Iako ti sadržaji nisu obvezni za primjenu u nastavi, nego zamišljeni kao pomagalo, prosvjetarima je zasmetalo što se na takav “tehnički manjkav materijal” uopće troši europski novac. Ukratko: zastario, siromašan, pun pogrešaka, gotovo nigdje ni ne pokušava učenika dovesti u situaciju da sam ispituje ili zaključuje, materijal daleko ispod razine informatičkih znanja većine učenika i nastavnika.

– Izgleda kao da je netko pomislio “stigli novci iz Europe, hajmo ih brzo pokupiti, a rezultat, koga briga”. Analize govore same za sebe – kaže Dalibor Perković, tajnik udruge “Nastavnici organizirano”.

– Nije li učenik šestog razreda malo prestar za trivijalna pitanja? – pitaju se profesori Begović, Rac-Marinić-Kragić i Šuljić, navodeći u analizi primjer u kojemu se učenika pita na koliko je kvadrata pravokutnik podijeljen (očigledan odgovor!).

U matematičkom su materijalu nastavnici čak pronašli pogreške, a u naporu da se matematički pojmovi povežu s iskustvom učenika, kažu, ubačene su sličice koje nemaju nikakve veze osim nekakve nategnute asocijativnosti.

Motivacija

– Treba li izračunati površinu pravokutne livade, bitan je njezin oblik, a ne fotografija zelene trave – poručuju nastavnici. Kritiziraju i što su sadržaji skočnih prozora za matematiku rađeni u Flashu, tehnologiji koja se sve više napušta. “Poznato je da mobilne platforme ne podržavaju niti će podržavati Flash kao tehnologiju. Ne možete istovremeno govoriti o učionicama budućnosti s tabletima na stolu učenika, a raditi na platformi koje taj materijal ne otvaraju”, poručuju nastavnici.

– Što se tiče tehničke strane, odmah u oko (ili uho) upada potpun manjak zvuka, što je nezamislivo za učenje stranog jezika – kritična je profesorica engleskog jezika Jelena Horvat, koja je analizirala materijal za taj jezik. I uočila, među ostalim, kako na kraju lekcija nema nikakvih povratnih informacija o broju bodova, uspješno riješenim zadacima ili bilo čime što bi djecu motiviralo.

– Neki zadaci vade riječi iz konteksta, pa ih čak ni mi nastavnici nismo znali riješiti – upozorava profesorica Horvat. Ukratko, prosvjetari poručuju – materijal nije iskoristio potencijale računala i komunikacijske tehnologije. Mogao je biti pisan i na pločici s kredom kakve su imali učenici prije sto godina!

Komentari

Reakcije nastavnika na ICT Curriculu:
Prije 15 godina
“Da je objavljen prije petnaest godina – možda, ali i tada je internet bio prepun interaktivnih, dinamičnih i lijepo oblikovanih sadržaja.”

Amateri
“Da je to izradio amater pojedinac, možda ne bismo imali pravo kritizirati. Da je od tih matematičkih sadržaja izdana slikovnica, možda bi bilo bolje, jer učenik ne bi morao čekati da se predugo učitava slika, dolijetanje teksta i lika učiteljice, na što se uglavnom svodi animacija.”

Bez treme
“Nakon što sam pogledala materijale iz matematike, više nemam tremu izaći u javnost sa svojima koji zasigurno nisu koštali 3,3 milijuna kuna ničega.”

U Å¡oku sam
“Zavirio sam malo u druga predmetna područja i doživio šok kada sam pročitao da dvanaestogodišnjeg učenika upućuju na pisanje bloga sa šaljivom anegdotom iz vlastitog života i objavljivanje na internetu! A sigurnost djece i zakoni?”

Android i Windows

– Cilj projekta nije bio razviti sadržaje samo za nastavnike, nego i za sve druge koji se prvi put susreću s digitalnim nastavnim sadržajima. Cilj nije bio pokazati što tehnologija danas može, nego napraviti međupredmetni kurikul koji će koristiti što više nastavnika – brani boje autora projekta Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta.
Kaže i da su se u nedvojbenu funkcionalnost materijala uvjerili tijekom eksperimentalne provedbe u tri škole, od kojih dvije imaju i mobilne učionice opremljene tabletima.

– Svi su materijali, osim na stolnim računalima, testirani i na mobilnim platformama Android i Windows na uzorku od 522 učenika i 15 učitelja. Sve nastavnike koji samostalno kreiraju sadržaje i spremni su ih podijeliti sa zajednicom nastavnika pozivamo da nam se jave – kaže Stanić.

Obilati honorari

Iz nekoliko izvora stigle su i vijesti da se projekt izrađivao tri mjeseca, umjesto najavljenih 18 mjeseci, pa da ga se “zbrzalo” kako europski novac ne bi propao. Stanić to odbacuje, kao i tvrdnje da se novac netransparentno dijelio.
– Stotine su ljudi, nastavnika i stručnjaka, radile na ovom projektu. Komponenta IPA IV toliko je zahtjevna da ne možete ni lipu krivo potrošiti – kaže Stanić.

Podsjetimo i da su osobe koje su radile na projektu bile plaćene do 1250 eura.