Slaba motiviranost nastavnika veliki je problem hrvatskog školstva

(Srednja.hr) Prema istraživanju provedenom na prvoj studijskoj godini Učiteljskog fakulteta u Zagrebu 2006., profesionalna motiviranost prema svom budućem poslu bila je vrlo slabo zastupljena među tadašnjim brucošima. Većina studenata koja se tada upisivala na učiteljski studij, za svoje buduće zanimanje odlučila se jer im ono omogućuje najbolje usklađivanje obiteljske i radne uloge te veliko slobodno vrijeme.

Rezultati istraživanja Mire Čudine-Obradović, objavljeni u knjizi Da sam ja učiteljica, pokazuju kako čak 48 posto brucoša UFZG-a nisu previše zainteresirani za posao koji će obavljati. Profesionalni zadatak smatraju jednostavnim poslom za koji neće biti potreban poseban napor, a ni kontinuirano stjecanje znanja.

Osim ove većinske skupine, istraživane je detektiralo i još negativniju skupinu. Njih čak 24 posto imali su izrazito negativnu percepciju učiteljskog zvanja, a na Učiteljski fakultet upisali su se jer nisu uspjeli ili nisu htjeli upisati nešto teže.

Rezultati sa zagrebačkog fakulteta u skladu su sa svjetskim istraživanjima

– Godina u kojoj je provedeno istraživanje po mnogočemu je specifično. Do tada stručno orijentirana Učiteljska akademija postaje fakultet, a tada je i pravo na izravan upis imao veliki broj pristupnika koji su ostvarili minimalne uvjete na prijemnom ispitu. Danas je slika potpuno drugačija. Na jedno mjesto pretendira i više od pet pristupnika i najvećim dijelom im je naš studij prvi izbor, objasnio je dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Ivan Prskalo.

Ipak, rezultati analize napravljene u Zagrebu u skladu su s većinom relevantnih istraživanja provedenih u Zapadnoj Europi i SAD-u pa ispada kako je ova, vrlo važna profesija, u opasnoj krizi, koja bi mogla imati negativne posljedice na razvoj društva. I percepcija samih učitelja o vlastitom zanimanju vrlo je negativna.

Radeka i Sorić proveli su istraživanje u 2004. godini te su otkrili kako su nastavnici prilično nezadovoljni svojim poslom. Više od jedne trećine ispitanih izjavilo je kako bi prihvatili neki drugi, nenastavnički posao, kada bi se za to ukazala prilika.

Samo jedna četvrtina ispitanih upisalo je faks s pozitivnom motivacijom

Ovi podatci potvrđuju kako ispitana generacija ipak nije iznimka te da u Hrvatskom, ali i svjetskom obrazovanju postoje ozbiljni problemi u motivaciji obrazovanja najmlađih učenika.

U istraživanju Mire Čudine-Obradović, svega 28 posto brucoša Učiteljskog fakulteta izjavilo je kako su oduvijek željeli poučavati, da uživaju raditi s djecom ili su izdvojili neku drugu pozitivnu motivaciju. Studenti iz ove skupine najviše obećavaju, međutim, oni su najranjiviji za sudar sa stvarnošću pa, kako bi se izbjegle negativne posljedice suočavanja s realnim stanjem stvari, potrebno je u njima razvijati jasnu sliku o profesiji od rane faze studija. Za njih je važan kvalitetan mentor i puno rada u životnoj praksi škole, još za vrijeme studija.

– Učiteljski fakultet koji sam upisala ispunio je sva moja očekivanja, jedino što mogu zamjeriti je nedostatak prakse, s obzirom na to kako s predavanjima u razredima počinjemo tek nakon tri godine učenja teorije. Mislim kako bi bilo puno bolje tek naučenu teoriju primjenjivati u praksi, ovako do prvog ulaska u razred zaboravimo dosta korisnih stvari iz literature i tek nakon tri godine možeš vidjeti jesi li stvarno za to, izjavila je Monika Grgar, studentica prve godine Učiteljskog fakulteta na odsjeku u Petrinji.

Generacija Monike izrazito je motivirana

U nastavku nam je istaknula kako joj se čini da je njezina generacija izrazito nadobudna i motivirana za obavljanje svoje buduće profesije pa ju rezultati istraživanja pomalo iznenađuju, iako je primijetila da se to mijenja iz godine u godinu pa ovogodišnji brucoši pokazuju vrlo slabu zainteresiranost.

– Mislim kako je to jako odgovorno i teško zanimanje, a u današnje vrijeme se dosta podcjenjuje. Potrebna je velika kreativnost i ambicija kako bi se istaknuli iz prosjeka. Očekujem kako će mi moj budući posao biti dinamičan, svaki dan će mi biti različit i stalno ću nešto novo morati učiti. Ja prvenstveno volim djecu, shvaćam kako se učiteljski posao ne može raditi samo iz te ljubavi, ali mislim kako ću svejedno uživati kada postanem učiteljica, objasnila nam je Monika zašto se ona odlučila upisati Učiteljski fakultet te nam je priznala kako nedostatke, za koje je čula od starijih, još uvijek nije u potpunosti osvijestila u glavi.

Za kraj nam je pohvalila odsjek u Petrinji. Iako zbog udaljenosti svakodnevno putuje više od jedan sat na fakultet, nije se ni pomišljala prebacivati u Zagreb. Na godini ih je svega dvadesetak pa imaju odlične uvjete na predavanjima, a i jako je zadovoljna odnosom profesora prema studentima pa bi svima koji žele na Učiteljski preporučila da se upišu u neku od manjih podružnica.