(VeÄernji list) Konsenzusa o reformi obrazovanja, pa tako ni o kurikularnoj reformi, nema. To su nam juÄer izriÄito kazali u HDZ-u, a upitna je, prema naÅ¡im informacijama, i podrÅ¡ka HAZU. Zadnjih dana pojavila se priÄa da su se akademici raziÅ¡li u miÅ¡ljenju o promjenama koje su ponuÄ‘ene za obrazovni sustav. – Ne mogu reći da se Akademija podijelila, ali imamo svoje miÅ¡ljenje o tome Å¡to se radi. Slažemo se da treba Å¡to prije ići u produženje obveznog obrazovanja, ali da to ne bude produženje puÄkoÅ¡kolskog Å¡kolovanja jer time nećemo dobiti niÅ¡ta – kazao nam je juÄer akademik Ivo Å laus, naglaÅ¡avajući da ne govori uime Akademije.
Redukcija nije dobra
Dodao je takoÄ‘er da “srednja Å¡kola mora biti daleko bolja od ovog Å¡to se sada predlaže†i Å¡to se, po njegovu miÅ¡ljenju, svodi na redukciju pojedinih predmeta. I u HDZ-u su jasni kad je rijeÄ o reformi obrazovanja.
– Na te priÄe o konsenzusu mogu se samo nasmijati. ÄŒinjenica je da se želi medijski stvoriti dojam da je konsenzus postignut, ali o tome nema ni govora. Nema konsenzusa – kategoriÄki je kazao Tomislav Äonlić, predsjednik HDZ-ova Odbora za odgoj i obrazovanje, na medijsku konstataciju da je postignut konsenzus o reformi obrazovanja.
– Kao i do sada, Kukuriku koalicija najprije usvoji odreÄ‘eni dokument, ovaj put Strategiju obrazovanja, pa onda medijskim pritiskom pokuÅ¡ava ishoditi konsenzus – istiÄe Äonlić dodajući da su do sada od Äitave reforme vidjeli samo “Strategiju razvoja obrazovanja†koju su nazvali “popisom lijepih željaâ€. PoÄetak kurikularne reforme, za koju drži da ju je SDP mogao već davno odraditi da je za to imao volje, naziva predizbornim potezom.
Nema povjerenja
SliÄno kaže i bivÅ¡i HDZ–ov ministar obrazovanja dr. Radovan Fuchs.
– Slažemo se jedino u tome da je reforma potrebna, posebno reforma kurikuluma. NaglaÅ¡avamo da smo za promjene koje će znaÄiti napredak Hrvatskoj i njezinim graÄ‘anima, ali u ove tri godine mandata aktualna vlada nam niÄim nije dokazala da zaslužuje povjerenje. U te tri godine nisu pokazali da žele iskrene, konkretne promjene obrazovnog sustava i radili su upravo suprotno od toga – istiÄe Fuchs. Drži da je intencija sadaÅ¡nje vlade na kraju mandata osnovati niz povjerenstava koja bi radila na reformi, definirati rokove i to onda ostaviti novoj vladi da provede.