(Srednja.hr) ‘Ovo će biti povijesni dan hrvatskog Å¡kolstva’, naglasio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta na uvodu konferencije za medije održane povodom poÄetka rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i predstavljanja organizacije rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Treba naglasiti da Strategija ne predviÄ‘a uvoÄ‘enje novih obveznih predmeta u Å¡kolske programe, ali je u njenom planu povećanje broja izbornih predmeta.
Povodom poÄetka rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i predstavljanja organizacije rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, danas je održana konferencija za medije u prostorijama MZOS-a. Uz predstavljanje toÄaka i fokusa rada na oba dokumenta, pitali smo nadležne kakva će biti uloga uÄenika i studenata, odnosno hoće li je uopće biti.
Neslaganje oko uloge uÄenika u radu na kljuÄnim obrazovnim dokumentima
– UÄenici i roditelji su uz uÄitelje naÅ¡a glavna interesna skupina i zasigurno će biti konzultirani vezano za sve promjene. UÄenici i roditelji će Äak imati internet platforme na kojima će moći predlagati odreÄ‘ena rjeÅ¡enja te utjecati na smjer u kojem ide hrvatsko obrazovanje.
Dakle oni će sigurno imati svoj glas u Cjelokupnoj reformi, odgovorio nam je Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme.
S druge strane predsjednik Posebnog struÄnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije smatra da bi studenti tek o nekim pitanjima trebali imati samo parcijalnu ulogu.
– Å to se tiÄe studenata, dakle mi smo konzultirali studentske udruge pri samoj izradi Strategije i sasvim sigurno da ćemo se o nekim pitanjima savjetovati sa studentskim udrugama. Pogotovo o onim pitanjima koja se tiÄu izravno studenata, studentskog standarda. Ali moram reći da su za većinu pitanja ipak potrebni struÄnjaci, odgovorio je Neven Budak.
No Boris Jokić mu je želio replicirati.
– Ja se ne bih s tim složio. Mislim da su uÄenici i roditelji oni koji bi takoÄ‘er trebali jasno djelovati na smjer hrvatskog obrazovanja, dodao je.
Nema novih obveznih predmeta
Tijekom predstavljanja organizacije rada na provedbi Cjelovite kurikularne reforme, Boris Jokić je spomenuo da će 60 djelatnika raditi u punom radnom vremenu na dokumentu, dok će ukupno 300-njak ljudi sudjelovati u izradi.
Također je naglasio da se redovno uvođenje kurikuluma planira za školsku godinu 2017./2018., dok će eksperimentalna faza startati godinu prije.
Na pitanje hoće li se uvesti građanski i/ili zdravstveni odgoj, kao redovni predmet u nastavu, decidirano je naglasio kako reforma ne predviđa nove obvezne predmete, ali će se povećati broj izbornih.
Boris Jokić je pojasnio i da će se inzistirati u kurikularnoj reformi na opÅ¡irnijoj praktiÄnoj nastavi u strukovnim Å¡kolama, kako bi na taj naÄin uÄenici bili spremniji kada izaÄ‘u na tržiÅ¡te rada.
Ono Å¡to je znaÄajno za studente, a Å¡to je napomenuo Neven Budak, jeste povećanje broja izravnih subvencija u odnosu na neizravne. Odnosno smanjenje subvencija za smjeÅ¡taj, prehranu, prijevoz u korist stipendiranja uÄenika i studenata.
http://www.tinolovka-news.com/vijesti-hrvatska/70509-otvoreno-pismo-profesora-hrvatski-obrazovni-sustav-nije-los-i-ne-moze-biti-los
Tekst dostojan portala na kojem je objavljen.
“Usmjerimo se na stoljetnu hrvatsku pedagoÅ¡ku misao”. TragikomiÄno.
kolega, nije tragikomiÄno. možda niste upoznati ali hrvatsko Å¡kolstvo ima dugu tradiciju. i ne samo to, poÄetkom stoljeća su bile stroge selekcije za uÄiteljska zvanja i samo najbolji su mogli u njih. nakon drugog sv.rata je poÄela negativna selekcija koja se nastavlja do danaÅ¡njih dana.
Povijest hrvatskog Å¡kolstva je duga i nije zapoÄela SDP-ovskim tribinama na kojima favorizirani dr Boris Jokić koji nikada nije radio u Å¡kolskoj uÄionici, iznosi svoja znanja steÄena na inim institucijama http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Djeca-visokoobrazovanih-roditelja-ne-mogu-imati-uspjeh-manji-od-odlicnog. Koliko je metodiÄara na fakultetima? Priznatih metodiÄara, oÄito nisu zapeli za oko partijanerima.
Molim uoÄiti razliku izmeÄ‘u “Å¡kolstva” i “pedagogije”. TakoÄ‘er, molim uoÄiti da se neÅ¡to Å¡to se nije mijenjalo stotinu godina u civiliziranim krugovima naziva “zastarjelim”.
pedagogija je svakako Å¡iri pojam od Å¡kolstva no to kolega nije bitno. i nije toÄno da se pedagogija nije mijenjala. samo je ta promjena iÅ¡la na gore Å¡to je povezano sa stvarnim ciljevima danaÅ¡njeg obrazovanja. nekad su ciljevi bili opismeniti i unaprijediti svekolikou zaostalost nižih slojeva, a danas su ciljevi zaglupiti i ponovno kontrolirati mase.
Kad vidim tinolovka, preskoÄim.
Bilo je i na veÄernjem, ali kratko, valjda je zasmetalo posluÅ¡nicima.
Istina, nekad su samo najbolji iÅ¡ili u uÄiteljska zvanja.
Ne sramite se istine, nije svijet zapoÄeo svakim novim ministrom Å¡kolstva.
Ali nije ni ostao zabetoniran na zaÄecima “hrvatske pedagoÅ¡ke misli” koja se utaborila u svoje sinekura i ne puÅ¡ta nikoga ni unutra ni van, ni ideje ni svježi zrak.
boris jokić je svakako svjež vjetar i ideje su mu sasvim u redu. koÄniÄari boljeg obrazovanja sjede u ministarstvu no to su birokrati a ne pedagozi. u pravu ste da mnogi drže svoje pozicije i boli ih cipela za obrazovanje ali to je posljedica te prestraÅ¡ne negativne selekcije koja ie zahvatila cijeli obrazovni sektor pa i pedagoÅ¡ke fakultete. nekad su sveuÄiliÅ¡ni profesori bili pojam moralnosti i znanja, a danas su karikature koje prodaju ispite, bave se svojim privatnim biznisima u kojima u pravilu ima puno korupcije. dekan pedagoÅ¡ke akademije matijević izjavljuje da on dozvoljava svojim studentima prepisivanje jer tako kod njih potiÄe snalažljivost. da nije tužno bilo bi smijeÅ¡no.
Ne poznajem rad gospodina Željka Burcara, pa ni portal Tinolovka. ÄŒlanak sam proÄitala i s velikim dijelom napisanog se slažem. Malo me muÄi razmetljivi izraz “povijesni dan” . Nadam se da će naÅ¡i budući dani biti ljepÅ¡i.
Ja ne samo da se ne slažem, nego je tekst većim dijelom ili faktiÄki netoÄan ili potpuna besmislica (krenimo od naslova koji je uspio biti i jedno i drugo). Ali ići tranÄirati ovakav jeftini propagandno-populistiÄki pamflet reÄenicu po reÄenicu je manje svrsishodno nego provesti isto vrijeme buljeći u prazan zid.
Å to se tiÄe ministra i njegove izjave, naravno da nitko time nije impresioniran. Ali Vedran Mornar bar dosad nije napravio Å¡tetu Å¡kolstvu i općenito pameti u Hrvata (joÅ¡, možda samo zato jer joÅ¡ nije stigao, ali Äinjenica je da *nije), Å¡to se za “hrvatsku stoljetnu pedagoÅ¡ku misao” definitivno ne može reći.
Zašto pamflet?
Koga tekst diskreditira ili vrijeđa?
Možemo plijeviti naÅ¡ obrazovni vrt na razliÄite naÄine.
Uvjerila sam se na bliskim mi primjerima da je naš obrazovni sustav i bio i ostao manje šupalj nego neki razvikani u EU.
Promjene su potrebne ali sa skupim i razvikanim reformama nismo se usrećili, do sada.Samo da ne bude “piÅ¡i propalo je”.
Mornaru i šezdesetorici želim puno uspjeha.
burcar ne piÅ¡e besmislice samo treba Äitati s razumijevanjem. Äovjek tvrdi da su dosadaÅ¡nje velike reforme prelijevale iz Å¡upljeg u prazno pa smo imali ciljeve, pa kompetencije a sad imamo ishode Å¡to je jedno te isto. dalje ispravno tvrdi da sustav treba osuvremeniti ali malim koracima, da u njemu ima puno dobrih stvari. u tako velikim sustavima niÅ¡ta se neće promijeniti nametanjem izvana. to nikako nisu besmislice.
IspriÄavam se zbog nepotpunosti. Dakle, tekst se sastoji od faktiÄkih netoÄnosti, besmislica *i* ispraznih floskula.
Vidim da moram konkretno:
“U vrijeme ministra Strugara, pedagogijsko miÅ¡ljenje usmjereno na naÄine, metode i postupke pouÄavanja oslobodilo je kreativnu snagu uÄiteljstva.”
‘Oćemo jopet:
“slobodilo je kreativnu snagu uÄiteljstva”
Majketi, s kojeg planeta je ovaj pao? S Marsa nije, Mars je preblizu.
Dalje:
“eto mi nekritiÄki prihvaćamo stranjske nestrukturirane pojmove pod metode uÄenja i pouÄavanja: rad u paru, video projekcija, pisanje seminara, diskusija, terenski rad”
Ma TKO prihvaća? GDJE? Kad bi gospodin doktor pomolili nos iz svog ureda na fakultetu i malo pogledali kako izgleda stvarnost, bojim se da bi ih herc strefio.
Da, gospodin doktor kritizira neke stvari koje treba kritizirati, ali te stvari su toliko oÄigledne i poznate da bi ih uoÄila i moja pokojna baba kad bih otvorio grob, sastrugao ostatke i posjeo ih pred ekran. Ono, kao, HNOS je loÅ¡? Ma nemojte? Vjerojatno ga zato nitko viÅ¡e ni ne primjenjuje, osim ponekog analnog pedagoga u nekoj lijevoj Å¡kolici tko zna gdje. To Å¡to neÅ¡to piÅ¡e u dokumentima, ne znaÄi da je to stvarnost. Ovo je jedan od sluÄajeva kad je hrvatska sklonost ignoriranja zakona zbilja dobro doÅ¡la. Ali gospodin doktor to ne razumiju i samo lamentiraju o tome kako “ne valja se nama ugledati na to stranjsko, imamo mi naÅ¡e domaće”. Kao, prije dvadeset godina je sve bilo med i mlijeko. Ne, i prije dvadeset godina smo bili zaostali, samo Å¡to smo tada krenuli joÅ¡ viÅ¡e unazad.