(24 sata) Matematika je složena znanost i vrlo teÅ¡ka za prouÄavanje. Ali nije bauk! Uloga i važnost matematike vjeÄna je tema puna zabluda. U cilju ostvarivanja zadaća nastave matematike posebna se pozornost poklanja oblicima i metodama rada s uÄenicima.
Matematika znanost i matematika nastavni predmet nisu isto. Razlika je bitna. Iako suvremena nastava matematike napuÅ¡ta klasiÄnu tipologiju nastavnog sata (i sugerira viÅ¡e slobode), to ne podrazumijeva anarhiju i konfuziju. Naprotiv, svaka artikulacijska struktura nastavnoga rada mora biti didaktiÄki oblikovana. Suvremena, reformirana, nastava matematike traži kompletno i nesebiÄno angažiranje nastavnika. UspjeÅ¡nost reforme nastave matematike ovisi o edukativnoj pripremi nastavnika jer on ima odgojnu ulogu, u smislu motivacije uÄenika. Sve to sugerira poseban struÄni pedagoÅ¡ki rad. Stoga je nužno izvrÅ¡iti radikalne promjene, dakako nabolje, ako želimo obrazovne trendove u Europi i svijetu. Opravdanje bilo koje vrste isprika je za nedovoljno znanje i zalaganje.
Provjeravanje znanja (vjeÅ¡tina i navika) važan je element u nastavi matematike i ne smije biti sam sebi cilj. UÄenici moraju shvatiti potrebu provjeravanja znanja, a uÄitelj mora omogućiti da se provjeravanje provede bez euforije. kao Å¡to znamo, za svaki razred postoji toÄan popis pojmova, umijeća, sposobnosti i navika koji se mogu usvojiti na odreÄ‘enoj razini obrazovanja (tzv. katalog znanja). Testove treba provoditi nakon obrade cjeline (teme). Nakon pisanja ispita treba provesti analizu. To je dogovoreni naÄin iskazivanja uspjeha uÄenika. Ocjenom nastavnik evidentira opći dojam o uÄeniku te ekstenzitet i intenzitet uÄenikova znanja, vjeÅ¡tina i navika. Domet usvojenosti odreÄ‘enoga gradiva nije moguće potpuno toÄno izmjeriti. ZaÅ¡to?
Ocjena je Äesto odraz impresije i navike
Naime, Äesto iza iste ocjene stoje potpuno razliÄita postignuća uÄenika. RazliÄiti kriteriji… Ocjena je Äesto odraz impresije i navike te je kao takva nerealna. Od nastavnika zahtijeva savjesnost, odgovornost, dosljednost, karakternost, iskrenost i humanost… To omogućuje da je ocjena Å¡to manje subjektivna i da Å¡to viÅ¡e prikazuje domet dotiÄnog uÄenika. Postoje standardi na razini sustava kojih se rijetki pridržavaju. No i oni su suviÅ¡e općeniti. Ocjena treba biti i stimulativna, tj. treba ocjenjivati i napredak uz znanje – zalaganje, interes, volju, napor…
Svejedno jesu li brojÄane ili opisne ocjene jer iza njih mora stajati objaÅ¡njenje Å¡to se oÄekuje od uÄenika. U analitiÄkom (opisnom) ocjenjivanju vrÅ¡i se nijansiranje mnogih elemenata rada, znanja, sposobnosti uÄenika. Ono je realnije i sveobuhvatnije. BrojÄana informacija pobliže objaÅ¡njava dostignuća i jednostavnija je.
UÄenike moraju redovito pratiti
Pravilnikom o naÄinu praćenja i ocjenjivanja uÄenika nastoji se postići to da se uÄenici redovito ocjenjuju tijekom cijele godine te da se uÄenika kontinuirano prati. Zato se ne slažem s ukidanjem ocjenjivanja na polugodiÅ¡tu. Zalažem se za sustavno praćenje razvoja postignuća uÄenika za realnu ocjenu. Usmeno provjeravanje znanja nije samo odgovaranje pred ploÄom već i praćenje pod satom. Sati uvježbavanja – ponavljanja i utvrÄ‘ivanja – trebaju poslužiti za ocjenjivanje većeg broja uÄenika. OÄito, nužna je dosljedna primjena modela ocjenjivanja. ZaÅ¡to? Zbog ujednaÄenosti kriterija. Davanje ocjene na osnovi tablice matematiÄki je postupak. Ocjena je slika znanja, a ne posljedica okolnosti, mogućnosti ili uÄiteljeva hira. SadaÅ¡nji model ocjenjivanja uÄenika iz matematike nije vjerodostojan jer ne izražava stvarno stanje uÄenika i daje tek opću sliku postignuća. Stoga ga treba promijeniti. Inflacija odlikaÅ¡a daje privid izvrsnosti, Å¡to nije toÄno.
MatematiÄar Ignacije Smolec u svojoj knjizi Praksa i filozofija uÄenja kaže:
Ako netko ipak inzistira na Å¡kolskim ocjenama kao kriterijima za stjecanje nekih općih prava ….
1. Ispitivanje mora biti pred komisijom …
2. Pitanja moraju dobro pokriti ciljeve koje ocjenjujemo (koliko je to prisutno kod usmenog ispitivanja, opaska Å Å )
3. Ocjene se obvezno izvode bodovanjem. Cijeli proces ispitivanja i ocjenjivanja obvezno je transparentan.
4. Država jamÄi da se ispiti održavaju u isto vrijeme i da su ispitna pitanja i naÄini bodovanja isti za sve sve ispitanike
5. ÄŒitav postupak ispitivanja i ocjenjivanja obavlja se pod Å¡ifrom …
6. Vrijeme utrošeno na ispitivanje i ocjenjivanje mora biti minimalno i ne smije biti na uštrb kreativnog rada u okviru redovite satnice i slobodnih aktivnosti.