‘Uzalud vam je ulagati novac u školski sustav koji očito ne funkcionira’

(Jutarnji list) Situacija s financiranjem visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj sve je drugo samo ne dobra. Ne samo da je BDP za ključni razvojni sektor u državi pet puta niži od europskog prosjeka, nego će uz standardni model planiranja državnog proračuna biti vrlo teško provesti reforme. Kamoli ostvariti cilj od šest posto BDP-a, koliko Hrvatska planira izdvajati za obrazovanje i znanost do 2020., upozorili su jučer stručnjaci.

– Ne može se funkcionirati samo tako da se upumpava novac u sustav koji očito ne funkcionira dobro. Cijela Europa ima velike gospodarske i financijske probleme, no obrazovanje je područje kojemu treba posebna pažnja – rekao je Michael Teutsch, voditelj Odjela za razvoj politika i analiza po državama pri Glavnoj upravi za obrazovanje Europske komisije.

Teutsch i Jouko Havunen, direktor Levon instituta za razvoj edukativnih tržišno orijentiranih projekata, sudjelovali su, među ostalima, u radu Savjeta Veleučilišta VERN, čija je glavna tema bila razvoj i financiranje sustava obrazovanja i znanosti u svjetlu nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Spominjući plan Hrvatske o podizanju broja visokoobrazovanih na 25 posto, Teutsch je komentirao kako je jasno da ta kvota nije dovoljna. Treba osigurati kvalitetan sustav kroz jaču povezanost visokog obrazovanja s gospodarstvom.

Za primjer, finska Vlada nedavno je dala prijedlog da se u 2015. državna sredstva za sveučilišta povećaju – tri puta. Vlada, naime, planira izdvojiti oko 150 miijuna eura, no samo ako privatni sektor u sveučilišta uloži 50 miljuna eura u obliku donacija. Riječ je o kampanji prikupljanja sredstava koja je u Finskoj stvorila novu kulturu razvoja sustava.

Naime, od 2008. do 2011. provedena je prva kampanja u kojoj je Vlada odlučila financirati sveučilišta tako što će dodati 2,5 puta veći iznos od iznosa donacija koje sama sveučilišta uspiju prikupiti iz privatnog sektora.

– Između 2008. i 2011. moje je sveučilište, Sveučilište Vaasa, uspjelo prikupiti 5,3 milijuna eura od kompanija, alumnija i ostalih privatnih osoba i organizacija, a Vlada nam je dodijelila još 12,3 milijuna eura – objasnio je Jouko Havunen.

Sveučilišta u kategoriji nezavisnih trgovačkih društava koja u Finskoj podliježu zakonu o javnosti uspjela su prikupiti gotovo 102 milijuna eura iz privatnog sektora. Država im je dodala više od 241 milijuna.

Potrebu okretanja visokoga obrazovanja privatnom sektoru podržao je predsjednik Ivo Josipović.

– Dojam je da su nam sveučilišta postala ekstenzija državne uprave. Nemojmo davati plaće zaposlenima iz državnog proračuna, uvedimo napokon lump sum model i ne brinite se vi u Ministarstvu znanosti je li potrebno imati troje ili petero docenata na jednome fakultetu, tu potrebu poznajete lošije od Sveučilišta.

Neka sami o tome odlučuju – poručio je, uz kritiku društvu da razapinje profesore koji se usude ostvariti financijski angažman s gospodarstvom. Ne misli, pojasnio je, da se sveučilišta trebaju pretvoriti u trgovinu svega i svačega, no moraju biti prisutnija na tržištu rada.

Ozren Jureković, glavni direktor VERN-a, naglasio je da je njihovo privatno visoko učilište po Liderovoj analizi na prvome mjestu s 18,5 milijuna kuna ostvarene dodane vrijednosti. Od školarina su državi uplatili 16,5 milijuna kuna poreza i doprinosa.

Mornar: ‘Ne znam ni za jednu državu koja svojim nastavnicima plaća put do posla’

Ministar znanosti Vedran Mornar potvrdio je da je proračun za njegov sektor od oko 12 milijardi kuna strahovito zabrinjavajući zbog enormnog izdatka za plaće od čak 91 posto.

Priznao je i da je obrazovni sustav veliki potrošač.

– Strahovito zabrinjavajući udio u proračunu čine plaće, ostatak su socijalna davanja poput prijevoza nastavnika i učenika. Moram priznati da, osim Slovenije, ne znam ni za jednu državu koja svojim nastavnicima plaća put do posla. Neka me netko razuvjeri! – rekao je Mornar.

Ako Hrvatska želi doseći 6 posto BDP-a za sustav obrazovanja i znanosti,

treba povećati izdvajanja za milijardu kuna godišnje. Nažalost, priznao je Mornar, signali nisu dobri.

– Bojim se da umjesto jedne milijarde više u idućoj

godini slijedi pola milijarde manje. Naravno da ću se boriti da se to ne dogodi, no bojim se da ćemo teškom mukom u idućoj godini savladavati probleme – rekao je.