“Sama rijeÄ â€ž ravnatelj“, pretpostavljam, upućuje na osobu koja bi trebala izravnati sve neravnine i krivulje u Å¡koli u kojoj stoluje, ili pak na osobu prema Äijim bi se postupcima, napucima i direktivama trebalo ravnati. U svakom sluÄaju, podrazumijeva struÄnu, obrazovanu i kompetentnu osobu Å¡irokih svjetonazora i Ävrstih moralnih uzusa. Zajednica hrvatskih ravnatelja, meÄ‘utim, pravi je kadrovski ružiÄnjak. Većinom su to Äasni i vrijedni ljudi, no, tu i tamo, negativna selekcija uÄini svoje, pa meÄ‘u cvijećem ponekad uzraste i korov.”
S obzirom da smo jedan od rijetkih portala koji bez dlake na jeziku komentira zbivanja u prosvjetnom sektoru, odluÄili smo uvesti rubriku “Kolumna” u kojoj ćemo kolegama dati priliku da javno izraze svoje miÅ¡ljenje o stanju u obrazovanju. UredniÅ¡tvo se ne mora nužno slagati s miÅ¡ljenjem autora.
Piše: Žukov
Davno nekoć, u 16. stoljeću, Niccolo Machiavelli definirao je politiku kao umijeće mogućega. Da je u Hrvatskoj moguće ono Å¡to u kulturnom svijetu nije, ili je raritet, ne treba posebno naglaÅ¡avati (naroÄito s aspekta obrazovne politike resornog ministarstva i njegovih vrlih trudbenika). Ista se, potom, definirana Zakonom o odgoju i obrazovanju, provodi na nižim razinama, onim Å¡kolskim, Äesto na vrlo niske, da ne kažem, prizemne naÄine, Å¡to nas dovodi do druge definicije politike – kao najstarijeg zanata na svijetu! PouÄen iskustvom rada u jednoj hrvatskoj osnovnoj Å¡koli, nazovimo je za potrebe ovog Älanka jednostavno – Å kolom, doveden sam do zakljuÄka kako smo mi u Hrvatskoj taj zanat odavna legalizirali!
Budući da je trenutno u tijeku javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj Å¡koli, odluÄio sam se cijelim svojim bićem posvetiti analizi izmjena zakona. ToÄnije, jednom jedinom segmentu – pitanju ravnatelja Å¡kola! Pritom sam svoje argumente odluÄio prisnažiti živim primjerom iz Å kole, kako bi Äestiti Äitatelj, ako se već dosad i sam nije susreo sa sliÄnim pojavama (Å¡to je malo vjerojatno, Å kola je pravi unikat po tom pitanju), na navedenom primjeru uvidio razmjere poÅ¡asti koja nastaje kad se pojedince pusti da se igraju Boga! Dakako, sve po zakonu (koji se pritom razvlaÄi poput žvakaće gume, uz blagoslov Å¡kolskog odbora, prosvjetne inspekcije i mitskih hrvatskih institucija)!
Sama rijeÄ â€ž ravnatelj“, pretpostavljam, upućuje na osobu koja bi trebala izravnati sve neravnine i krivulje u Å¡koli u kojoj stoluje, ili pak na osobu prema Äijim bi se postupcima, napucima i direktivama trebalo ravnati. U svakom sluÄaju, podrazumijeva struÄnu, obrazovanu i kompetentnu osobu Å¡irokih svjetonazora i Ävrstih moralnih uzusa. Zajednica hrvatskih ravnatelja, meÄ‘utim, pravi je kadrovski ružiÄnjak. Većinom su to Äasni i vrijedni ljudi, no, tu i tamo, negativna selekcija uÄini svoje, pa meÄ‘u cvijećem ponekad uzraste i korov. Korov je, naime, korov – guÅ¡i sve oko sebe, a upravo to se, i puno gore od toga, zbiva u Å koli, koju već godinama vodi ravnateljica. Nazovimo je ravnateljica Ina! Budući da je pitanje kvalitetnog i odgovornog upravljanja Å¡kolom conditio sine qua non hrvatskog Å¡kolstva, napaćeni je kolektiv u mesijanskom iÅ¡Äekivanju tražio u aktualnim izmjenama zakona izbavljenje iz Å¡kolskog jednoumlja, da ne kažem, bezumlja, i konaÄnu detronizaciju bijele kraljice. ÄŒak je i sama ravnateljica Ina, stidljivo poput jumferice na prvom spoju, stala najavljivati svoj povratak u nastavu. MeÄ‘utim, zahvaljujući neizostavnom ravnateljskom lobiju i joÅ¡ neizostavnijem popuÅ¡tanju istome od strane Ministarstva, pitanje VÅ S ravnatelja, sastava Å¡kolskih odbora i ograniÄavanja broja mandata Äekat će neka bolja vremena. Naprosto, južno od Alpa red je ugrožena vrsta!
Od trenutnih se izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju oÄekivalo, dakako, uzalud, rjeÅ¡avanje (kad su ravnatelji osnovnih Å¡kola u pitanju) slijedećih momenata:
1.Pitanje ravnatelja s viÅ¡om struÄnom spremom
Porazno je da se u 21. stoljeću o ovome uopće vode rasprave. Naime, dosadaÅ¡nji je Zakon, Äl. 126., joÅ¡ 2008. godine prvi puta predvidio VSS kao temeljni uvjet za ravnatelje osnovnih Å¡kola. Da bi svi oni koji taj uvjet ne zadovoljavaju (meÄ‘u kojima je, pogaÄ‘ate, i glavna junakinja naÅ¡e priÄe) mogli ostati u sedlu (Äitaj, fotelji), rok stupanja na snagu odgoÄ‘en je do 1. sijeÄnja 2012. godine. Budući da ni to nije bilo dovoljno, navedeni je rok opet prolongiran do 1. sijeÄnja 2015. godine! Nakana je, jasno, bila rastezati rokove dok i zadnji VÅ S ravnatelj ne stekne uvjete za penziju. To je, naime, sasvim u skladu s odreÄ‘enim eksperimentalnim programima koji se godinama provode po hrvatskih Å¡kolama, npr., s posla na groblje (za kolege iz nastave), s faksa u ministarstvo (za pravovjerne kolege bez dana staža u sustavu, ali sa stranaÄkim iskaznicama), i iz fotelje u penziju (pogaÄ‘ate za koga)! Budući da je takvih svijetlih primjeraka ostalo u sustavu joÅ¡ 188, meÄ‘u njima i carica – majka naÅ¡e Å kole, jasno da je ekipa iz MZOS-a opet morala pribjeći rijetko viÄ‘enim zakonodavnim vratolomijama kako bi ih održala na Äelu Å¡kola. Takve uistinu i treba zaÅ¡tititi, oni su ugrožena vrsta (toga, naime, da netko bez sveuÄiliÅ¡ne diplome ravna obrazovnim institucijama nećete naći nigdje u bijelome svijetu). Ugroženom se, dakako, osjeća i ravnateljica Å kole; ugroženom, naime, od većine djelatnika Å¡kole koji su obrazovaniji i kompetentniji od nje (a to je ogromna većina nastavniÄkog kadra)! Nju, meÄ‘utim, najviÅ¡e žulja jedna omanja skupina u Å koli, koja se percepira kao grupa pretendenata na tron. Ta se skupina unutarnjih neprijatelja, k’o za pakost, Ävrsto drži skupa. Ravnateljica Ina, utjelovljenje miss Marple i babe Vange, upregla je sav dvorski aparat lakeja ne bi li se dovinula Å¡to leži u osnovi kompaktnosti ove grupe. Urotnike se izoliralo od kolektiva, prati ih se na svakom koraku, nastoji se predvidjeti svaki njihov sljedeći potez. U igri su ÄistaÄice, domari, sindikalni povjerenici(!), roditelji, seoska inteligencija, Å¡kolski odbor, svi u Å koli koji su spremni biti otiraÄi za noge u službi One koja ravna. Ta fiksacija ide Äak dotle da se nekakvim infantilnim objaÅ¡njenjima nastoji lažirati izbore za Vijeće roditelja, dok su u usporedbi s izborima za sindikalnog povjerenika i povjerenika zaÅ¡tite na radu izbori u Sjevernoj Koreji pravi praznik demokracije, samo da se ovu skupinu opasnih namjera drži podalje od bilo kakvih izvora moći i informacija. UviÄ‘aÅ¡ li, Äestiti ÄitaoÄe, patnje naÅ¡e Ine i inih VÅ S direktora svemira?
Zato su, ipak, vizionari iz MZOS-a prionuli navedenim izmjenama zakona? Predlaže se, otprilike, ovo: svi novi kandidati za ravnatelje moraju imati VSS, ali oni koji su birani prije 24. srpnja 2010., makar sa VÅ S, mogu se kandidirati do, naravno – penzije! ÄŒinjenica kako smo u 21. stoljeću, kako smo Älanica EU, kako je svuda u civilizaciji nezamislivo da Å¡kolama ravna kadar bez diplome i znanja stranog jezika pritom je savrÅ¡eno irelevantna! Vrlo je znakovito pritom kako izmjene zakona nisu zahvatile Älanak 130.a, st. 1., koji kaže kako mandat ravnatelja prestaje, na prvom mjestu, smrću ravnatelja! Ja bih, meÄ‘utim, predložio da u zakon unesemo pravo VÅ S ravnatelja na doživotni mandat, s mogućnošću aneksa Ugovora o radu koji bi omogućavao nastavak ravnanja i nakon isteka navedenog roka! Oni ionako uspjeÅ¡no prkose tijeku vremena!
2. Pitanje ograniÄavanja broja mandata
Ni ove izmjene zakona ne predviÄ‘aju toliko potrebnu mjeru ograniÄavanja broja ravnateljskih mandata na maksimalno dva, kao Å¡to je to sluÄaj, na primjer, s rektorima sveuÄiliÅ¡ta. Time bi se postigla veća protoÄnost ravnatelja, i viÅ¡e kandidata moglo bi ponuditi svoje viÄ‘enje upravljanja Å¡kolskom ustanovom. Osim toga, nužnim smatram povratak ravnatelja nakon odraÄ‘ena dva mandata natrag u nastavu, Å¡to, dakako, podrazumijeva izbor uglavnom mlaÄ‘eg kadra, sklonijeg promjenama. MeÄ‘utim, svakako bi najvažnija prednost implementiranja ove mjere u zakon bila smanjivanje ravnateljske samovolje. Vjerujem kako je većina kolega jako dobro upoznata s ovom problematikom. Mi u Å koli svakako jesmo – bolji primjer radnog logora teÅ¡ko je i zamisliti!
Svijest o neograniÄenom broju mandata, dakle, svijest o praktiÄnoj nesmjenjivosti (jer su na sva kljuÄna mjesta u Å koli instalirani posluÅ¡nici), pojaÄana sviješću o vlastitoj intelektualnoj i struÄnoj inferiornosti u odnosu na dio kolektiva (vidi toÄku 1.), dovela je u Å koli do rijetko viÄ‘enog mobbinga i bezakonja. NajÄešća terapija za lijeÄenje vlastitih kompleksa jest ponižavanje onih koji su uzrok tih kompleksa, kao i predimenzionirana percepcija vlastite važnosti i moći. Naprosto, u Å koli se poklopio Äitav niz malformacija, Å¡to je rezultiralo, blago reÄeno, iÅ¡ÄaÅ¡enim pojavama – neprijavljivanjem tehnoloÅ¡kih viÅ¡kova u Ured državne uprave, smiÅ¡ljenim i planskim isplaćivanjem umanjene plaće niz godina, davanjem pisanih opomena pod sumanutim obrazloženjima, okretanjem uÄenika i roditelja protiv profesora, jeftinim lažiranjem svih izbora u Å koli, sustavnim mobbingom i terorom (kad su u pitanju kolege u nemilosti) te, s druge strane, neopravdanim omogućavanjem pune satnice, toleriranjem fiziÄkog kažnjavanja uÄenika, odobravanjem nerada (kad su u pitanju oni u milosti). Sve to dodatno je zaÄinjeno naplaćivanjem Älanarine u Å¡kolskoj knjižnici uÄenicima, dakako, bez izdavanja raÄuna, radom ravnateljice u nastavi, organiziranjem ekskurzija pod nezakonitim okolnostima, lobotomiziranjem Å¡kolskog odbora i tako dalje, i tome sliÄno, tome nizu nema kraja, već dva uzastopna mandata s tendencijom da bude i treći. Uzorita ravnateljica Ina tako je, niÄim izazvana, dala savrÅ¡eno za pravo Hegelu kad je ustvrdio kako povijest ima tendenciju da se ponavlja – prvi puta kao tragedija, drugi puta kao farsa!
3. Sastav Å¡kolskih odbora
Jedna od rijetkih pozitivnih tekovina ministra Jovanovića svakako je bila demokratizacija izbora ravnatelja na naÄin da je pravo glasa dano svim radnicima Å¡kola. Ono Å¡to se oÄekivalo od aktualnih izmjena zakona jest daljnje jaÄanje utjecaja struke na izbor ravnatelja. Konkretno, smanjivanje predstavnika osnivaÄa u Å¡kolskim odborima, odnosno, smanjivanje utjecaja politike na kadroviranje u prosvjeti. Kome odgovara da u Å¡kolskim odborima osnivaÄ ima jednako predstavnika kao i sama Å¡kola? Ako je cilj da ta tri predstavnika osnivaÄa nadgledaju rad ravnatelja, ili troÅ¡enje novÄanih sredstava Å¡kole, za to je sasvim dovoljan i jedan predstavnik. MeÄ‘utim, to nije cilj! Cilj je odluÄujući utjecaj na postavljanje ravnatelja Å¡kola, Å¡to onda u konaÄnici omogućuje zbrinjavanje ražalovanih stranaÄkih kadrova. To nas, pak, dovodi do porazne Äinjenice kako su ravnatelji Å¡kola vrlo Äesto uglavnom samo ekspoziture lokalnih partijskih ćelija. U naÅ¡em sluÄaju, cijela je Å kola pretvorena u ćeliju. Tu, kakogod, nije kraj – osnivaÄi traže i Äetvrtog predstavnika u Å¡kolskom odboru. Izmjene zakona zasad se ne dotiÄu ovog pitanja. TeÅ¡ko je reći ima li to viÅ¡e prednosti ili nedostataka – stanje nikad nije toliko loÅ¡e da ne bi moglo biti i gore!
Umjesto epiloga:
Ovim Älankom podvrgnuo sam analizi samo jedan od mnogo segmenata izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju. Izmjene sadržavaju i pozitivne i negativne promjene, no, jedno od najbitnijih pitanja, ono rukovoÄ‘enja Å¡kolama, po meni, nije rijeÅ¡eno na zadovoljavajući naÄin. Primjeri koje sam naveo iz ustanove u kojoj radim nisu pretjeravanje već, nažalost, surova stvarnost, i to stvarnost dobrog dijela hrvatskih Å¡kola. Navedenim primjerima nastojao sam pobliže objasniti zaÅ¡to sam zauzeo ovakve, po mnogim mojim kritiÄarima, pretjerano oÅ¡tre stavove prema ravnateljima. Naravno da najveći dio njih obavlja svoj težak i odgovoran posao najbolje kako znaju i umiju u okolnostima koje im nisu pretjerano sklone. No, ja nisam pisao o takvima. Pisao sam o onima koji su greÅ¡ke sustava, krivi ljudi na krivim mjestima, greÅ¡ke koje pod hitno valja ispraviti. MeÄ‘utim, oÄito joÅ¡ uvijek ima dosta onih kojima to ne odgovara.
Možda nekome neće leći stil koji je direktan, otvoren, u kost! MeÄ‘utim, odgajan sam tako da stvari nazovem pravim imenom. U konaÄnici, obrazovni sustav ove zemlje puca po svim Å¡avovima i proÅ¡lo je vrijeme salonskih rasprava u rukavicama. Sustav kojem se mogu desiti greÅ¡ke poput ovih opisanih u Älanku ne zaslužuje doli da ga se razvali do temelja, i na tim razvalinama gradi bolji, humaniji, normalniji, na kraju krajeva!
Mi to možemo!
S kolegom se slažem u gotovo svim toÄkama.
Naime, oni koji prate portal neko vrijeme znaju da je kolegi ovo bolna toÄka, no on Äesto istiÄe pitanje VÅ S-a kao jednog od žariÅ¡ta problema.
E, tu se ne slažemo.
ÄŒitajući neke primjere ponaÅ¡anja dotiÄne, Äini mi se kao da opisuje ovog panja s kojim je opterećena moja Å¡kola, izuzev Å¡to je spol muÅ¡ki i Äinjenice da ima VSS. Dakle, tehnikalije su sasvim zadovoljene (a to Å¡to papirić dotiÄnog fakulteta nema nikakve veze s prosvjetom… to ćemo staviti na stranu).
Kako je naÅ¡ Panj uspio zavrÅ¡iti fakultet nejasno je (jer odaje dojam osobe koja je zadnju knjigu proÄitala u nižim razredima OÅ ), a za položene pedagoÅ¡ke predmete, to već znate: bitna je lova, a ne pamet. I tako naÅ¡ Panj (ne)uspjeÅ¡no ravna već dva mandata, iako je tehniÄki visoko obrazovana osoba, u praksi je osoba iz najnižih dijelova druÅ¡tva te se bavi sliÄnom rabotom kao i gore-opisana. Horde posluÅ¡nika i Å¡pijuna imaju dnevni zadatak prenositi razgovore ostalih jadnika, pardon:djelatnika, i da sad ne zalazim u detalje sustavnog mobbinga koji se pomno smiÅ¡lja i razraÄ‘uje na dnevnoj bazi (ali zato nismo u stanju dogovoriti najobiÄniji sastanak i obavijestiti o istom barem 24 sata prije).
ZakljuÄak: VSS da, ali iskljuÄivo s fakulteta koji imaju veze s prosvjetom, bez ikakvog naknadnog plaćanja, ovaj polaganja pedagoÅ¡kih predmeta u roku od 3 mjeseca te obavezno ograniÄenje na 2 mandata tako da i oni koji proživljavaju pakao (ili barem ÄistiliÅ¡te) mogu imati nade u svjetlo na kraju tunela.
Apsolutno se zalažem za licenciranje ravnatelja i to dvojako: u obliku ispita (poput famoznih matura i/ili vanjskih vrednovanja) te provedbe anonimne ankete meÄ‘u djelatnicima Å¡kole. Pitam se bi li u tom sluÄaju mnogi od njih preokrenuli svoje ponaÅ¡anje?
ÄŒinjenica je da se sadaÅ¡njom verzijom ZOIO-a demokratizirao izbor ravnatelja, s jedne strane glasovanjem nastavniÄkog vijeća, a s druge micanjem dvoje predstavnika državne uprave.
Kolega amused, mislim da jedan dio kolega/ica ima podaniÄki mentalitet, i taj će uvijek glasovati ne po svome nahoÄ‘enju i interesu, nego prema želji vladajuće kreature – bez obzira koliko ta osoba radila protiv njihovih interesa, interesa njihovih kolega ili Å¡kole općenito. ÄŒudno, ali istinito. Jedan dio kolega/ica će uvijek glasovati iz interesa: rodijaÄkog, stranaÄkog ili kojeg već. Jedan dio kolega/ica su nojevi koji zabiju u glavu u pijesak i misle da problem ne postoji. Jedan dio kolega/ica se ponaÅ¡a kao da im je sve to ispod Äasti i drže se izvan ili iznad svega, ili barem to misli. Kad spojite ove dijelove Äesto dobijete većinu koja je podatna, amorfna masa. ToÄno po želji i interesu vladajuće/g.
Meni je pojam uÄitelja uvijek bio ne samo obrazovana osoba, nego prije svega
slobodoumna i samosvjesna.
Kao da je takvih sve manje…
To u Å¡to se pretvore neki ravnatelji nakon viÅ¡e godina ravnanja, zaista graniÄi s psihićkom bolešću i apsolutno treba ograniÄiti njihov mandat, radi njihovog i kolektivnog zdravlja.
Sve tako poznato zvuÄi.
Plod je to dugogodišnjeg rada na usavršavanju manipulatorskog zaposjedanja pozicije udruženim snagama.
Mislite da ste Äuli sve?
O, kako se samo varate! Vjerujte, niste Äuli niÅ¡ta!
Sve Å¡to sam nabrojao u Älanku samo je vrh ledenog brijega, kap u moru, sitnica naspram onoga Å¡to nisam dospio spomenuti. Opisivanje svih ludosti, izopaÄenosti, deformacija milostive ravnateljice i hemeroida koji su joj odani daleko nadilazi okvire jedne kolumne! Ima tu materijala za pisanje kolumni idućih sto pedeset godina.
Metode obraÄuna s rijetkima koji su zadržali stav, ponos i dostojanstvo na ovoj Å¡koli toliko su prizemne, plitke, nedostojne Äovjeka i ravnatelja da mi se naprosto gadi i pisati o tome. Podmetanja, Å¡pijuniranja, laži, ogovaranja, pakiranja, glupost, tupost, primitivizam koji nema granica svakodnevica su u Å koli!
Umjesto da bude hram duhovnog i svakog inog napretka, Å kola je najobiÄnija kloaka.
Žalosno, žalosno…
Sindrom mnogih hrvatskih zbornica… I toga je sve viÅ¡e.
eto da i ja kažem koju o toj temi makar mislim da imamo puno većih problema u sistemu od ravnatelja. u svojih 30 godina staža imao sam 5 ravnatelja. prvog je postavila partija i s njim sam imao najveći sukob koji sam rijeÅ¡io pisanim oÄitovanjem koje mi je uÅ¡lo u dosije. drugi je bio v.d., bio je daleko najbolji, ali kao Å¡to slutite, nije ga potvrdio ministar. treći je bio budaletina i bili smo svi sretni Å¡to je ravnatelj jer su ga maknuli od djece. njega sam skoro jednom izbacio kroz prozor njegove kancelarije. poslije toga nisam imao nikakvih problema. Äetvrti je bio duÅ¡a od Äovjeka, njegovao je pozitivnu atmosferu u kolektivu,no nije viÅ¡e mogao trpjeti lokalnu politiku kojoj je Å¡kola omiljena tema pa se vratio u nastavu. ovaj posljednji nastavlja stopama svojeg prethodnika, daje potpunu autonomiju uÄiteljima a za uzvrat traži rezultate.
ravnatelji su u principu u jako loÅ¡em položaju. ovlasti su im slabe, ne mogu otpustiti nikoga tko dolazi na posao, uÄitelji imaju tisuće naÄina da ih izlude a da on njima u principu niÅ¡ta ne može. svakih par godina ide reizbor pa su u stresu, jer ako ih ne izaberu nemaju se kamo vratiti u nastavu. roditelji ih zivkaju dan i noć, politika im nameće stvari s kojima se oni nikako ne mogu složiti, oni iz županija kroz investicije na Å¡kolama grabe novac a ravnatelji to mogu samo nijemo gledati.
e sad, deÅ¡ava se da svoje frustracije pokuÅ¡avaju rjeÅ¡avati na uÄiteljima ali za to su krive zbornice. Äinjenica je da zbornice Äesto viÅ¡e sliÄe kokoÅ¡injcu nego mjestu gdje sjede akademski graÄ‘ani. to je posljedica negativne selekcije kadra koja je najveći problem Å¡kolstva. da je zbornica stvarno zbornica, ona bi postavljala ravnatelje. uz tri glasa, Äetvrti bi se izlobirao. no zbornice su kokoÅ¡injac a do miÅ¡ljenja kokoÅ¡injca nitko ne drži, kokice pravi pijetao zavadi kako hoće pa onda i vlada kokoÅ¡injcem kako hoće.
inaÄe smatram da bi ravnatelji trebali raditi pola radnog vremena u nastavi a pola ravnateljevati. odvojenost od nastave ih u stvari Äini neosjetljivim na probleme uÄitelja, nesigurnim, i u strahu za budućnost. osim toga zatvore se u onu svoju kancelariju i prestanu komunicirati s uÄiteljima. to je i praksa u nekim zapadnim zemljama koje imaju razvijeno Å¡kolstvo.
Genijalno, kolega, genijalno!
Vi ravnatelje bacate kroz prozore? Već vidim kako bismo se nas dvojica krasno slagali!
Slažemo se i u Äinjenici kako je zbornica to Å¡to ste napisali da jest, barem u velikom broju sluÄajeva. Ja bih to opisao ovako – ravnatelj je slika i prilika Å¡kole! U mom sluÄaju, ta slika je lijepa kao slika brodoloma!
Pogotovo se slažem s Vama vezano za ravnatelje i nastavu. Ne bih ih stavljao na pola radnog vremena, ali bih im dao maksimalno dva mandata. Nakon tog u nastavu, ili penziju!
No, ne slažem se s Vama ( vidite, i to je moguće ) po pitanju njihovih ovlasti. Istina, vrlo teško mogu nekoga otpustiti, no zar je to nešto loše? Da mogu otpuštati kako ih volja, to bi tek dovelo do apsolutizma po školama.
MeÄ‘utim, ako se oni toliko zlopate kako Vi piÅ¡ete, Äemu se onda toliki zubima i noktima drže te fotelje? Ne puÅ¡taju je ni oni koji se imaju kamo vratiti, koje radno mjesto Äeka. Vrlo je mali broj ravnatelja koji su sami odluÄili da se viÅ¡e neće kandidirati. Naprotiv, dobar dio njih ne preza ni od Äeg samo da bi zadržao funkciju! ÄŒemu, ako se toliko muÄe?
stvar je jednostavna: veća plaća, lažni osjećaj vlasti i moći i stav da je neuspjeh vratiti se s “viÅ¡e pozicije” na nižu. osim toga većim dijelom mandata taj je posao hladovina a naÅ¡ ućiteljski je rudarski.
Pametan uÄitelj bježi od ravnateljske funkcije. U osnovi za 1500 kuna viÅ¡e plaće dobiva mnogo viÅ¡e obveza i enormnu koliÄinu stresa.
Nakupi se tu joÅ¡ puno viÅ¡e od raznih provizija: fotograf, agencije za izlete, dobavljaÄi za Å¡k. kuhinju, izvoÄ‘aÄ radova, dobavljaÄi potroÅ¡nih materijala itd. itd.
Od fotografa teÅ¡ko neke velike love, agencije pretežno daju lovu uÄiteljima (po novome ni njima ),dobar dio Å¡kola nema kuhinju, natjeÄaje za radove vode županije ili gradovi a od potroÅ¡nh sredstava teÅ¡ko može biti neka velika provizija. ProsjeÄan ravnatelj po mojoj procjeni može maksimalno zamraÄit do 1000 € godiÅ¡nje, bar Å¡to se tiÄe osnovne Å¡kole. Da li se isplati Å¡porkavat za to, pa baÅ¡ i ne. Najveća mogućnost da se ravnatelj okoristi jesu srednje Å¡kole koje imaju veÄernje Å¡kole, prekvalifikacije i tome sliÄno. Tu je lova. A to politiÄari i ne daju baÅ¡ svakome da ravna.
Gospodine uÄitelju napiÅ¡ite mi cijene ovih obroka:
MÃœSLI S MLIJEKOM
INTEGRALNO PECIVO S VOĆNIM JOGURTOM
DŽEM NA CRNOM KRUHU, ČAJ/CEDEVITA
GRIS NA MLIJEKU S „KRAŠ“ POSIPOM, VOĆE
NAMAZ OD TUNE NA CRNOM KRUHU
KUHANO JAJE, INTEGRALNI KRUH,VOĆE
SVJEŽI SIR, CRNI KRUH, VOĆE
KIKIRIKI NAMAZ NA CRNOM KRUHU, KAKAO
ZOBENE PAHULJICE S JOGURTOM
Å UNKA NA CRNOM KRUHU,ÄŒAJ
PAÅ TETA, CRNI KRUH , CEDEVITA
PALENTA, MLIJEKO
PECIVO, MLIJEÄŒNI NAMAZ SOK
POHANI KRUH, CEDEVITA
RIŽA NA MLIJEKU
PECIVO, JOGURT
PECIVO, LINOLADA, ÄŒAJ
Jako znakovito!
Ako pametan uÄitelj bježi od ravnateljske funkcije, kako Vi piÅ¡ete, kakvo onda postaju ravnatelji?
Ja samo izvlaÄim logiÄan zakljuÄak iz onog Å¡to ste Vi napisali!
Nepametni. ToÄno kolega. Sustav bih trebao stimulirati da se na ravnateljske funkcije natjeÄu najbolji uÄitelji. MeÄ‘utim ravnatelji su obiÄno oni koji su spremni služiti lokalnom HDZ, SDP,HNS i ostalim strankama. Tada se njihov posao pretvara u noćnu moru . Kažem to je u većini sluÄajeva. Ima sluÄajeva (rijetko) gdje se politika ne mijeÅ¡a ili je ravnatelj dovoljno snažna osoba da otpili sve i radi po svojoj savjesti pa kud puklo da puklo.
Kao to da onda ponovo rukama i nogama kopaju za drugi i treći mandat?
Napišite mi neke cijene obroka.
Zamislite ravnatelja koji NE ZNA niÅ¡ta o svom poslu, kojeg zaposlenici Å¡kole mjesecima ne vide jer se uÅ¡ulja/izÅ¡ulja iz Å¡kole, a izmeÄ‘u toga se skriva u uredu i vjerojatno moli SveviÅ¡njeg da ga nitko niÅ¡ta ne pita. Nema puno briga, instaliran mu TV pa gleda filmove. Na svaki upit (ima nas koji se usudimo pitati, straÅ¡na Äinjenica) odgovor je: “napravite kolega/ice kako mislite da je najbolje”. Sjednice su lakrdija gdje uÄitelji govore Å¡to bi sve trebalo pod kojom toÄkom/temom uÄiniti, a on potvrÄ‘uje glavom. Naravno, doveden je kao bliski prijatelj naÄelnika, a i sam je bio naÄelnikom jednog obližnjeg mjesta. ÄŒak se razvlaÄio po tiskovinama jer ga je Uskok teretio za financijske malverzacije, ali na njegovu sreću, a žalost kolektiva, sluÄaj je otiÅ¡ao u zastaru. Nije poÅ¡ten, samoje uspio doÄekati zastaru. Tragedija je u tome veća Å¡to je vjerouÄitelj pa sad promislite kakva bi to “božja osoba” bila politiÄar i ravnatelj? Tko god mu se suprotstavi ili ne uÄini kako je on neÅ¡to zamislio, obiÄno biva omalovažavan na sjednicama, samo Å¡to velika većina kolektiva na to gleda sa podsmjehom i kasnijim komentarima o jalovosti. Kad mu dokažete da je u krivu i potkrijepite to argumentima onda se primiri, ali i dalje tvrdi da je u pravu. Znate kako se kaže za gov** – uvijek pliva.
Sigurno da ni to ne valja, ali ima i onih koji bi zahvalno doÄekali da po par mjeseci “ne vide” svog ravnatelja/icu.
Dojadilo bi vam da se ne usudite otvoriti vrata od razreda/kabineta jer znate da on stoji ispred i prisluÅ¡kuje; ili kalkulirati svaki dan da li pozdraviti ili ne pozdraviti nekoga na hodniku jer on iskaÄe iz uÄeniÄkog wc-a (pa ako ste pozdravili ne valjate, ali ako niste opet isto); ili uopće otići na wc jer se pitate da li možda mora znati koju vrstu nužde obavljate; ne dao vam Bog da vam se auto pokvari pa vas netko od kolega poveze…opravdavat ćete se i jedan i drugi kako i zaÅ¡to ste doÅ¡li na posao.
Ovo s argumentiranjem koje ide kroz jedno uho unutra, a kroz drugo van – to nam je prirodno stanje stvari. A jel’ imate ravnatelja koji si IZMIÅ LJA zakone i pravilnike da bi potkrijepio neku radnju ili natjerao neke dogaÄ‘aje “na svoj mlin”??
Znam da vam je teško, ali: može i gore.
Kad Äovjek vidi koliko reakcija kolega je pristiglo, i da se manje – viÅ¡e svi žale na ravnatelje, uviÄ‘a da su oni priliÄno veliki problem, kao Å¡to sam to uvijek govorio!
Sustav koji tako karikaturalno loÅ¡e kadrovira po ministarstvu, agencijama i zavodima, ne može bolje ni pametnije kadrovirati ni po Å¡kolama! Imamo mi odliÄne, mlade, obrazovane ljude, ljude koji govore jezike, znaju pisati projekte, znaju kvalitetno voditi ljude i uspostaviti autoritet temeljen na znanju, ali ne dozvoljava im se da doÄ‘u u prve redove zbog mase Å¡tetoÄina koji bi time pali!
Slažem se sa svime Å¡to ste napisali. Osobno sam doživio takve stvari proÅ¡li tjedan kao protukandidat babi Vangi sa VÅ S, kućnoj prijateljici naÄelnika općine i njegovoj ženi, seoskoj doktorici, koju je župan na prijedlog naÄelnika imenovao u Å¡kolski odbor, kao i predsjednika mladeži stranke koja vodi općinu od osnutka države.
UÄitelj mentor sam sa viÅ¡egodiÅ¡njim stažom u prosvjeti, voditelj projekata, organizator brojnih aktivnosti, aktivan u udrugama, ali to sve pada u vodu kada doÄ‘e do glasovanja naÅ¡ih kolega(njenih podanika) koji gledaju samo svoje interese (ne diram te ne diraj me), a najmanje misle na interese djece. Ipak, moje kolege su prepoznale kvalitete naÅ¡e “drage ženice” koja je prije desetak godina uvela centralno grijanje, koja je organizirala jubilarni Dan Å¡kole, koja je kupila Å¡kolsku kosilicu, koja ne zna poslati mail, koja je napisala životopis iz proÅ¡log stoljeća, a tajnica Å¡kole nije ni znala proÄitat CV životopis koji sam predao. I to vam je naÅ¡a stvarnost! Ipak, kolege moje, mislim da smo svi u odgojno obrazovnom sustavu zbog djece i ljubavi prema pozivu, a danas se svodi na datum kad će biti plaća i kolika je. Ravnalice plaću primaju, samo je pitanje da li je zarade?
A s druge strane, može im se produžiti mandat ali taj mandat ministar treba odobriti tj. ne odobriti!
Nadam se da će i sindikati reagirati na ovakve stvari kao i prosvjetna inspekcija koja bi trebala Äešće posjećivati Å¡kolske ustanove!
LP
poÅ¡tovani kolega zaÅ¡to mislite da ljudima koji su glasali protiv vas nisu interesi djece na prvom mjestu? pa ako ste tako dobri kao Å¡to ste napisali Å¡teta bi bila da napustite nastavu jer bi tim Äinom djeca bila najviÅ¡e oÅ¡tećena. a posao ravnatelja i je da nabavlja nove kosilice, da uvede moderno i jeftino centralno grijanje. dakle po svemu Å¡to ste napisali vaÅ¡e su kolege dobro odluÄile.
Opisanu situaciju ja vidim poneÅ¡to drugaÄije!
Naravno, kolega nije proÅ¡ao na izboru, i možda je joÅ¡ pod dojmom svega toga. Na koncu, ni Vi ni ja ne baratamo potpunim informacijama da donesemo pravi sud tko je ovdje u pravu. No, neke stvari ipak se mogu iÅ¡Äitati, dakako, ukoliko je ovo navedeno i toÄno!
Prije svega, kolega je napisao da se radi o ravnateljici s VÅ S!
ToÄka! Nema dalje!
Već samo to meni je dovoljno da donesem sud. Å kolom moraju ravnati najbolji i najkompetentniji, a to ovdje oÄito nije sluÄaj. Osobe bez sveuÄiliÅ¡ne diplome ne bi se trebale gurati u urede ravnatelja.
Nadalje, kao da ovo nije dovoljno, u postu se spominju naÄelnici, župani, predsjednici lokalne stranaÄke mladeži, naÄelnikove žene, i sliÄna ekipa! Dakle – hrvatska klasika – uvaliti babu u fotelju, pa će ona biti poligon za stranaÄko kadroviranje Å¡kolom! Kakva centralna, Dani Å¡kole, kosilice, kakvi bakraÄi, Å¡to???
Koliko ta žena govori stranih jezika? Na kojem je struÄnom skupu držala predavanje? Koje rezultate ima iza sebe ( osim kosilica, i sliÄnog )? Koliko je Älanaka objavila? Ima li potvrdu o informatiÄkoj pismenosti? To su pitanja koja mene zanimaju! ÄŒim su u priÄu upleteni ovi iz lokalne politike – hvala, ali ne, hvala!
Zašto ironija prema kolegi ako ima rezultate u radu? Ako će najbolji uvijek ostajati u razredu, kakvi će biti ravnatelji?
Dakle – po meni, kolega je ovdje u pravu!
kolega, ne kažem da forma nije važna i slažem se da se zakonom mora urediti da ravnatelji imaju vss. meÄ‘utim, Å¡kolski odbor izbor ravnatelja mora voditi prema postojećem zakonu. postojeći zakon ne daje prednost vss i tu ćemo se složiti. po mojem miÅ¡ljenju to Å¡to netko ima potvrdu o informatiÄkoj pismenosti ne znaÄi da je informatiÄki pismen, objava Älanaka takoÄ‘er neće utjecati na to kakav će netko biti ravnatelj. zaÅ¡to mislite da netko s vÅ¡ss ne zna strani jezik? za dobrog ravnatelja bitne su dobre organizacijske sposobnosti, bitan je suradniÄki odnos s uÄiteljima, bitne su veze u politici jer politika daje novac, bitna je i briga o ureÄ‘enju Å¡kole, bitno je da ravnatelj stoji iza svojih uÄitelja kad ih neopravdno blate. bitno je da je moralan, da mu je na prvom mjestu interes djece a ne osobni.bitno je da dobro odabire nove uÄitelje jer ako pogrijeÅ¡i ti će upropastit 40 generacija. na žalost, ravnatelji jako malo mogu utjecati na one loÅ¡e meÄ‘u nama koji ne rade svoj posao kvalitetno. kao prvo nisu struÄni ulaziti u kompetencije kolega s kojima nisu sustruÄnjaci. na žalost, mogu samo kontrolirati tko uredno dolazi na posao i tko ima svu pedagoÅ¡ku dokumentaciju. sigurno znate bar nekoliko uÄitelja, Äak i mentora i savjetnika koji na papiru imaju sve a stvarnih rezultata nema. to će se rijeÅ¡iti uvoÄ‘enjem vanjskog vrednovanja.
naravno da nije dobro da politika silom postavlja ravnatelje ali u ovom sluÄaju zbornica je stala iza stare ravnateljice i to treba poÅ¡tivati. mislim da nije u redu ni potcjenjivati uvoÄ‘enje modernog centralnog grijanja jer to je velika investicija i veliki uspjeh ravnatelja. stvarno mi se Äini pretjerano kad kolega optužuje uÄitelje da su protiv interesa djece zato Å¡to nisu izabrali njega.zato ironija u mom glasu, to o njemu puno govori.
i na kraju mislim da najbolji moraju ostati u razredima do pred penziju jer djeca najviše iz toga profitiraju. kad se potroše u razredu onda nek ti najbolji postanu ravnatelji.
Slažem se da je za uspjeÅ¡nog ravnatelja važno da zadovoljava uvjete koje ste naveli. Ali, da bi uopće doÅ¡ao u poziciju da bude ravnatelj, on bi trebao zadovoljiti neke uvjete. Za svako radno mjesto postoje uvjeti. To Å¡to netko ima doktorat ne znaÄi da je uspjeÅ¡an svauÄiliÅ¡ni profesor, ali bez doktorata uopće ne može biti profesor na sveuÄiliÅ¡tu. To Å¡to je netko položio vozaÄki ispit ne znaÄi da će biti kvalitetan i odgovoran vozaÄ, ali svejedno mora zadovoljiti uvjet – imati papir, vozaÄku! Trenutno je zakon loÅ¡ u tolikoj mjeri da Äak i netko bez diplome može biti ravnatelj osnovne Å¡kole, ali zato je tim viÅ¡e odgovornost na Å¡k. odboru da bira najbolje! Po meni, to su pretežno mlaÄ‘e osobe, po mogućnosti nestranaÄki ljudi!
Potom – kažete – ravnatelji, nažalost, jako malo mogu utjecati na one meÄ‘u nama koji svoj posao ne rade kvalitetno?
Recite – zaÅ¡to nažalost? Kad bi ravnatelji imali ovlasti davati otkaze onima kojima smatraju da treba, držite li kako bi to proÄistilo žito od kukolja? Ja Vam kažem – nikako! Oni loÅ¡i, baÅ¡ zato jer su svjesni da su loÅ¡i, postali bi u joÅ¡ većoj mjeri nego sad ravnateljeve amebe, i baÅ¡tinili bi i dalje njegovu milost! Upravo suprotno – takve ovlasti ravnatelja dovele bi do joÅ¡ veće tiranije po Å¡kolama, i guÅ¡enja svake opozicije!
Osim toga, tko to može oÄekivati od svih kolega da u datim okolnostima rade kvalitetno? Hoće li VaÅ¡ auto, taman da je Audi ili Mercedes, raditi kvalitetno, ako godiÅ¡nje u njega uložite 500 kuna? Malo brus!
U situaciji kad Å¡kolski sustav puca po svim Å¡avovima, kad je svake godine pitanje hoće li biti plaće u prosincu, kad su kolege na Normabelima, tko to može oÄekivati od svih profesora da izgaraju na radnom mjestu? ZaÅ¡to, za koga? Koliko se ulaže u sustav? A brate mili, svi od tog sustava Äuda oÄekuju! Ne kažem da namjerno treba raditi loÅ¡e. Želim reći samo to da je danas jako malo toga Å¡to bi profesore moglo motivirati da žive svoj posao 24 sata na dan.
Smatram da se pitanje loših kolega neće riješiti vanjskim vrednovanjem. Ta oni koji ga osmišljavaju prvi bi trebali biti predmet istrage organa gonjenja. Osim toga, loših profesora, kao i bilo koje druge struke, uvijek je bilo i biti će, s vrednovanjem ili bez njega!
Najbolji moraju ostati u razredu do pred penziju?
Vrlo znakovito! Koliko znam, svugdje u svijetu najbolji u nekom poduzeću, sustavu, organizaciji, napreduju, idu na viÅ¡e, na bolje – zato jer su najbolji. Uostalom, to je i evolucijsko pitanje! U nas bi, eto, najbolji trebali ostati u razredu, a ravnatelji postaju oni bez diplome, oni koji ne znaju sastaviti CV ( o Äemu je kolega pisao u svom postu ), ali su dobri s naÄelnikovom ženom!
InaÄe – ako je dotiÄna ravnateljica kolika kvaliteta, zaÅ¡to joj treba politiÄka Å¡paga?
PiÅ¡ete Vi, kad se ovi potroÅ¡e u razredu, neka postanu ravnatelji? Dakle – kad budu potroÅ¡eni i ispuhani? Ne, kad kažem – mlad i visokoobrazovani kadar naprijed, ostali – stoj!
Zukov wrote:
Prije svega, kolega je napisao da se radi o ravnateljici s VÅ S!
ToÄka! Nema dalje!
Teže je bilo prije završiti VŠS nego sad većinu ovih bolonjskih VSS. Ja sam završio VSS i govorim realno jer sam se uvjerio u to i za stare VŠS i za nove VSS.
Najmanji problem hrvatskog Å¡kolstva je i u tome da li ravnatelji imaju VÅ S ili VSS. Slažem se da je nekad teže bilo zavrÅ¡iti ViÅ¡u pedagoÅ¡ku nego sada neke nastavniÄke smjerove po bolonji. Iako nekada je i na ViÅ¡oj pedagoÅ¡koj bilo negativne selekcije kada je iz srednje tekstilne se upisivalo na razrednu nastavu. MeÄ‘utim da se vratimo na ravnatelje . Iz svega reÄenog kolega Žukov je iz Splitsko-dalmatinske županije. Koliko mi je poznato u toj županiji gotovo sve institucije prosvjetne vlasti ne poÅ¡tuju zakone i to već duže vrijeme. To koristi odreÄ‘eni broj ravnatelja koji zajedno sa ostalim segmentima prosvjetne vlasti trguju utjecajem i rade Å¡to ih je volja krÅ¡eći zakon. Sve to gleda Prosvjetna inspekcija i ne poduzima niÅ¡ta, a Ministarstvo Å¡uti. MeÄ‘u tim ravnateljima ima onih sa VÅ S i VSS. Jasna mi je frustracija kolege Žukova potpuno ga razumijem,ali problem nije VÅ S ili VSS, problem je u tome negativna selekcija koja je provela politika i na Äelna mjesta postavile ljude bez karaktera i moralnih kvaliteta.
Mani je zakon nadimak od Äovjeka i Äinjenica da nije proÅ¡ao na izboru.
Kolega UÄitelju, ipak sam malo južnije!
No, to da institucije ove države ne rade ništa, barem ništa u skladu sa zakonom i moralnim kodeksom nije osobitost samo SD županije, već cijele Hrvatske, pa je tako i u nas na jugu.
Hrvatsko Å¡kolstvo toliko je bremenito problemima da je teÅ¡ko izdvojiti koji je najteži. Mogu se složiti, to nije Äinjenica da imamo nedoÅ¡kolovane ravnatelje. Ja bih rekao da je temeljni i osnovni problem beskrajna servilnost Zbornice, navada kolektiva da pristaje na sva poniženja, nedostatak makar i elementarne volje da se stvari krenu postavljati na prave temelje, razjedinjenost, i iznad svega – strah! Strah kolektiva od ravnatelja, roditelja, djece, inspekcija, medija, javnosti, agencija, od onih tisuću puta glupljih i gorih nego Å¡to smo mi!
Do sto vragova, ta kako Vam viÅ¡e ne dop… živjeti u tolikom strahu???
NedoÅ¡kolovanih i priuÄenih nema samo po uredima ravnatelja – nalazimo ih i po agencijama, inspekcijama, ministarstvu – nema gdje se nisu zavukli! MeÄ‘utim, ta nestruÄnost ravnatelja ipak nije zanemariv problem, kad je prepoznat Äak i vani. TALIS istraživanje je od 34 zemlje zahvaćene projektom hrvatske ravnatelje stavilo po struÄnosti na 34 mjesto!!! Uostalom, zaÅ¡to nigdje u civilizaciji nećete ljude bez diplome naći na Äelu Å¡kola??? I u Finskoj, Å vedskoj, NjemaÄkoj, gdje hoćete, za ravnatelje je važno da su moralni, empatiÄni, da stanu iza kolega, i sliÄne karakteristike, ali, ipak – osnov osnova je da imaju diplomu!
Nama obrazovana mladost, eto, ne treba, pa naÅ¡a pamet ide u Skandinaviju ili NjemaÄku, a nama ostaju ravnatelji bez diploma, pomoćnici ministra bez dana staža u sustavu, ministri kojima je to prvo radno mjesto, moćnici koji nisu kadri sami napisati diplomski rad, i tome sliÄno!
Zašto u Hrvatskoj budaletine kolo vode? Zato jer pametni mudro šute! Dokle nas je to dovelo, vidimo svakim novim danom!
Poštovani kolega !
U sve Äetri dalmatinske županije situacija je sliÄna, s time da je možda najgore u Splitsko – dalmatinskoj županiji.
Ma da se razumijemo. Meni je draže raditi u nastavi ali kad gledate osobu kojoj je domet kosilica i Dan Å¡kole, koja nije podnijela zahtjev za pomoćnike u nastavi, kad vas djeca pitaju zaÅ¡to nema drugog stranog jezika u Å¡koli, onda naprosto želite neÅ¡to pokuÅ¡ati promijeniti. To Å¡to je dobila glas viÅ¡e na uÄiteljskom ne znaÄi da ima podrÅ¡ku uÄitelja već da je na vlasti pa je teÅ¡ko uÄitelje pridobiti jer se drže one: ne diram te ne diraj me. Å to se tiÄe plaće, veća mi je sad nego Å¡to bi mi bila u fotelji. A Å¡to se tiÄe nabave kosilice(koja trtenutno ne radi) i uvoÄ‘enja centralnog grijanja to su sve politiÄka pitanja, jer uvoÄ‘enje centralnog grijanja pokrenula je županija istovremeno u 6 Å¡kola.
U interesu djece je da imaju svi jednako i kvalitetno obrazovanje kao i uvjete rada.
LP
” To Å¡to je dobila glas viÅ¡e na uÄiteljskom ne znaÄi da ima podrÅ¡ku uÄitelja već da je na vlasti pa je teÅ¡ko uÄitelje pridobiti jer se drže one: ne diram te ne diraj me.”
Vjerojatno niste, valjani kolega, ni svjesni, ali ovom sentencom detektirali ste kompletnu problematiku hrvatskog Å¡kolstva! Na stranu i priuÄeni ravnatelji koje postavlja politika, na stranu i redikuli po agencijama, uhljebi po ministarstvu, nedostatak elementarne vizije i politiÄke volje da Å¡kolstvo bude uspjeÅ¡no, pustimo i mizerna ulaganja, manimo sve to – ovo je kljuÄ!
ObiÄno krivimo sve gore nabrojano za frustracije i popijene Normabele, jer ne želimo vidjeti problem u sebi! Odakle se kadroviraju ravnatelji? Jedni su od nas, nisu iz aviona pali ( iako mnogi ostavljaju takav dojam )! Gotovo polovicu Å¡kolskog odbora Äinimo mi. Sindikati ne valjaju? A tko Äini Älanstvo tih sindikata? Ministarstvo? A tko će uvijek, bespogovorno izvrÅ¡avati svaki befel odozgo, ma kako besmislen bio?
Kako to da je najobrazovanija branÅ¡a u Hrvatskoj upravo ona koja se tako paniÄno boji koristiti glavu i donositi bilo kakve odluke? Koja uvijek pristaje na sve? Koja je spremna biti živi sag ravnateljima u zamjenu za povoljniji raspored? Odakle dolazi toliko beskiÄmenjaÅ¡tvo Zbornice?
Ima li odgovora?
slažem se kolega s vama,u zbornicama je veliki problem. zašto?
odgovor je jednostavan; desetljeća potplaćenosti i marginaliziranosti uÄiteljskog zanimanja dovela su strahovite negativne selekcije uÄiteljskog kadra. na uÄiteljske fakultete se upisuje druga i treća klasa gimnazijalaca. ovu sintagmu najobrazovanija branÅ¡a treba staviti pod velike navodnike. iza njihove diplome ne stoji znanje, ne stoje kompetencije, i takvi se boje sami sebe i djece i roditelja i pedagoga i ravnatelja. drastiÄno su sniženi kriteriji za deficitarna uÄiteljska zvanja pa nam englaski predaju krojaÄice s teÄajevima, matematiku u viÅ¡im razredima uÄiteljice razredne nastave, informatiÄari ne znaju namjestiti postavke mail adrese i sliÄno.
no da se vratim na ravnatelje. složili smo se da treba promijeniti zakon i uvesti obaveznu vss za mjesto ravnatelja.složili smo se kakve karakteristike mora imati dobar ravnatelj. složit ćemo se i u tome da ni jedan fakultet neće izgraditi takve karakteristike. takve ljude treba prepoznati i unaprijediti ih . to će najbolje napraviti zbornica ma kakva ona bila. imamo tajno glasanje, imamo viÅ¡e kandidata pa izaberimo najboljeg. uz tri naÅ¡a glasa dobit ćemo i glas predstavnika roditelja. a zaÅ¡to na žalost ravnatelji nemaju ingerencije nad loÅ¡im uÄiteljima? pa zato jer ako posao nema svakodnevnu kontrolu onda se može raditi i neodgovorno i to neki u Å¡kolama obilato iskoriÅ¡tavaju. zaÅ¡to mislim da bi najbolji uÄitelji trebali ostati u razredima? zato jer Å¡kola postoji zbog Ä‘aka a ne zbog nas, Å¡to je bez obzira na materijalnu opremljenost, uÄitelj najvažniji faktor dobrog obrazovanja, Å¡to je dobrom uÄitelju užitak kad vidi napredak kod djece, Å¡to uz dobrog ućitelja djeca postaju pobjednici na raznim natjecanjima Å¡to im diže samopoÅ¡tovanje, ma ima joÅ¡ stotinu razloga. no to je posao koji strahovito troÅ¡i i uspjeÅ¡ni uÄitelji pred mirovinom mogu postati odliÄni ravnatelji ili isto takvi savjetnici.
S ovog mjesta želim se osvrnuti na dva momenta:
1.
Ravnateljska ingenercija nad loÅ¡im uÄiteljima
a)
U situaciji kad joÅ¡ uvijek imamo ravnatelje bez fakultetske diplome, kako će takvi imati ingerencije nad profesorima, makar i loÅ¡ima? Kako će netko manje obrazovan i kompetentan uÄiti poslu obrazovanijeg od sebe? To su situacije koje je stvorila ta nebulozna Äinjenica da su kriteriji za ravnatelje tako niski!
b)
Kad bi i imali ingerencije, već sam o tome pisao – to bi se, ne svugdje, ali vrlo Äesto, pretvorilo u obraÄune s nepoćudnim kolegama na osobnom nivou, a ne u nadzor loÅ¡ih profesora. Dajte ravnateljima takve ovlasti, i ubit ćete svaki pluralizam miÅ¡ljenja! To je put u otvoreni teror po Å¡kolama!
c)
Eto, u toj toliko puta spomenutoj Finskoj, navodno nema inspekcija, nadzora, profesor je alfa i omega na svom satu, pa imaju, i bez svakodnevne kontrole, odliÄne profesore, sustav, i rezultate! Da nije možda stvar o ulaganju u sustav, druÅ¡tvenom statusu profesora u Finskoj, priznatoj važnosti obrazovanja, ne samo na deklarativnoj razini?
d)
Uostalom, tko će svakodnevno kontrolirati loše ravnatelje?
I, još
2.
Zašto bi najbolji trebali ostati u razredu?
PiÅ¡ete Vi – zato jer Å¡kola postoji zbog Ä‘aka, a ne zbog nas!
Ne bih prihvatio tu konstataciju. Naime, miÅ¡ljenja sam kako je upravo takva pedocentriÄna pedagogija jedan od razloga srozavanja Å¡kolstva, ta predimenzionirana usmjerenost na djecu. Po meni, Å¡kola je tu da bi se mlade ljude obrazovalo, odgajalo, oblikovalo, a u tom procesu, uz uÄenike, barem jednako važni su i profesori!
Kad prvi imaju sva prava, a drugi nikakve ovlasti, dobijete hrvatsku Å¡kolu!
Uostalom, ako najbolji budu u razredu do pred penziju, kakvi će onda postajati ravnatelji? Nije li to eklatantan primjer negativne selekcije, o kojoj ste pisali? Nadalje, u tom sluÄaju bi kvaliteta i rezultati najboljim profesorima bili otegotna okolnost, jer ne bi mogli napredovati – do pred penziju morali bi biti u razredu! Umjesto tog, ja smatram da bi najbolji od nas trebali biti ravnatelji u mlaÄ‘oj dobi, ići u inspekciju, agencije, do ministarstva. To je pametna kadrovska politika. S tih mjesta najbolji mogu sustavu pomoći daleko viÅ¡e nego iz razreda. Ovako, najbolji će ostati u razredu, a Å¡rot na viÅ¡im položajima – kud nas to vodi?
Kažete i sami – to je posao koji strahovito troÅ¡i! Zar stvarno mislite da bi takvi izraubani uÄitelji pred penziju, s 60 – ak godina, bili dobri ravnatelji, polagali ispite, sticali licence, pratili izmjene zakona, bili manageri, kontaktirali s lokalnom upravom, potezali odgovorne za novac, i sl.? Jako sam skeptiÄan!
Uostalom, nije bez vraga ureÄ‘eno tako da u SAD – u ( iako držim da nama, a ni ikome drugome, SAD ni u Äemu ne bi trebao biti uzor ) nitko tko radi u obrazovnom sustavu duže od, mislim, 12 godina, ne može biti porotnik?! Ima to svoje razloge!
Smatram, dakle, da bi ravnatelji, uz odlike koje ste ranije pobrojali, trebali biti mlaÄ‘e osobe, s VSS, znanjem stranog jezika, po mogućnosti nestranaÄki ljudi! I nikako ne duže od dva mandata.
To je joÅ¡ jedan od razloga zaÅ¡to se ne mogu složiti s Vama. Naime, ako ćemo birati starije kolege pred penziju, takvi se zacijelo viÅ¡e neće vratiti u nastavu, a držim da je iz Äitavog niza razloga, napose zbog atmosfere u Å¡koli i meÄ‘uljudskih odnosa važno da se ravnatelji vraćaju u nastavu!
Eto, tako!
Ne zamjerite niÅ¡ta. Slažemo se mi u puno viÅ¡e toga nego Å¡to se razilazimo, ali, eto, raspravlja se o razlikama miÅ¡ljenja, ne sliÄnostima!
Svako Vam dobro, i veliki pozdrav!
naravno da se slažemo, ali mislim da niste shvatili Å¡to je pjesnik htio reÄi. nema nikakvih dokaza da bi dobar uÄitelj bio dobar ravnatelj. potpuno su razliÄite kompetencije potrebne za ta dva posla. znam nekoliko sasvim prosjeÄnih uÄitelja(da ne kažem neÅ¡to grublje) koji su odliÄni ravnatelji. a sustav bez efikasne kontrole ne može biti efikasan.