(RTL/Hina) Hrvatska ima najslabije osposobljene ravnatelje za upravljanje Å¡kolom, najveći broj uÄitelja opet bi izabrao svoju profesiju, ali su nezadovoljni Å¡to njihova profesija nije dovoljno cijenjena u druÅ¡tvu, pokazali su rezultati MeÄ‘unarodnog istraživanja uÄenja i pouÄavanja (TALIS) predstavljeno danas u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Istraživanje TALIS proÅ¡le je godne obuhvatilo 34 zemlje i ukupno 107.000 uÄitelja i ravnatelja osnovnih Å¡kola. U Hrvatskoj, koja se u to istraživanje ukljuÄila prvi put, bilo je obuhvaćeno 3675 uÄitelja od 5. do 8. razreda i 199 ravnatelja iz 200 osnovnih Å¡kola.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar upozorio je na podatak da su hrvatski ravnatelji najmanje osposobljeni za upravljanje Å¡kolom te se zbog toga i ide u program njihova osposobljavanja i licenciranja. Uz to, kazao je, u istraživanju su hrvatski nastavnici upozorili na potrebu njihova boljeg struÄnog usavrÅ¡avanja te potrebu da se nastavnike uÄiteljskih fakulteta Å¡to bolje obrazuje za rad s uÄenicima s posebnim potrebama.
Predstavljajući rezultate istraživanja voditeljica PISA centra i nacionalna projekt-menadžerica za TALIS istraživanje Michelle BraÅ¡ Roth izrazila je zadovoljstvo stupnjem obrazovanja naÅ¡ih nastavnika jer samo njih 18 posto u predmetnoj nastavi osnovnim Å¡kolama ima dvogodiÅ¡nji fakultet. Nasuprot tome, upozorila je, velik postotak ravnatelja nema zavrÅ¡en program osposobljavanja upravljanja Å¡kolom zbog Äega će Å¡to prije biti potrebno uvesti programe njihova osposobljavanja.
“Velikim nedostatkom u struÄnom usavrÅ¡avanju uÄitelja uoÄava se nedovoljno sadržaja za pouÄavanje uÄenika s posebnim potrebama i teÅ¡koćama u razvoju”, kazala je. BraÅ¡ Roth kazala je da uÄitelje, po rezultatima istraživanja, najviÅ¡e muÄi nepovoljan stav o njihovoj profesiji u druÅ¡tvu jer je samo njih manje od deset posto time zadovoljno.
Navela je da hrvatski uÄitelji imaju sliÄan obim radnog vremena kao i u drugim europskim zemljama, a velike su razlike uoÄene u zemljama Dalekog istoka (Južna Koreja, Japan, Singapur) gdje imaju duži radni tjedan za razliÄite discipline pripremanja nastave. Kao zanimljivost navela je podatak da hrvatski uÄitelji najviÅ¡e vremena za discipliniranje uÄenika u razredu potroÅ¡e na satovima vjeronauka.
Analizirajući nepoželjna ponaÅ¡anja uÄenika, BraÅ¡ Roth kazala je da najveći problem u hrvatskim Å¡kolama predstavlja prepisivanje.
Naime, u prosjeku oko trećine uÄitelja (31 posto) radi u Å¡kolama Äiji ravnatelji izvjeÅ¡tavaju da uÄenici barem jednom tjedno prepisuju (TALIS prosjek iznosi 13 posto).
Drugi najÄešći problem je kaÅ¡njenje uÄenika na nastavu (20 posto) Å¡to je ujedno i najÄešći problem u ukupnom TALIS prosjeku (52 posto), uz markiranje (39 posto).
Od znaÄajnijih se problema u hrvatskim Å¡kolama istiÄe i zastraÅ¡ivanje i verbalno vrijeÄ‘anje meÄ‘u uÄenicima (16 posto).
Kad je rijeÄ o nepoželjnim ponaÅ¡anjima uÄitelja, samo tri posto hrvatskih uÄitelja radi u Å¡kolama koje se suoÄavaju s problemom kaÅ¡njenja uÄitelja (TALIS prosjek je 11 posto), a nijedna hrvatska Å¡kola nema problem s izostajanjem uÄitelja s posla i diskriminacijom meÄ‘u uÄiteljima.
U prosjeku u istraživanim zemljama 87 posto uÄitelja radi u Å¡kolama u kojima zaposlenici Å¡kole dijele ista uvjerenja o uÄenju i pouÄavanju, a od svih njih taj postotak najniži je u Hrvatskoj (57 posto).
Ovdje se naroÄito istiÄu dva odluÄujuća momenta:
1. hrvatski ravnatelji uvjerljivo su najneobrazovaniji od svih
2. hrvatski uÄitelji rade u približno jednakom opsegu kao i u većini drugih zemalja, izuzev Dalekog istoka
Ad 1.
Tko malo prati ovaj portal, sve mu je jasno. Nebrojeno sam puta upozoravao na ovaj problem. Ovo je vriÅ¡teći problem, iz kog proizlaze mnogi drugi. Taj se problem, meÄ‘utim, nikako ne rjeÅ¡ava na naÄin kako je to zamislio trust mozgova u ministarstvu!
Prvo i osnovno – Å¡upirati VÅ S ravnatelje, kao i sve koji se ne služe kvalitetno raÄunalom, i ne barataju stranim jezikom!
Potom, ove s VSS koji ostanu licencirati. Ali, prvo svakako odstraniti one koji nemaju VSS!
Odmah potom – ograniÄavanje mandata na maksimalno dva!
Ad 2.
Ovime je razbijena fama kako hrvatski uÄitelji premalo rade. Ja sam i dosad upozoravao kako se na ovu nebulozu ne treba obazirati jer je mogu plasirati samo oni koji se ne razumiju u obrazovni sustav, a s takvima je bespredmetno raspravljati! Dakle – hrvatski uÄitelji rade približno koliko i kolege u većini drugih zemalja. Jedina razlika je u Äinjenici da hrvatski uÄitelji nisu plaćeni kao kolege u većini drugih zemalja!
Sad, glede ravnatelja, kad bih htio biti zloÄest, samo bih rekao – a Å¡to sam ja govorio???!!!
Ali, neću!
Ma, Ä‘avla neću! Ne mogu odoliti, greÅ¡an sam Äovjek, priznajem! Dakle – Å TO SAM JA GOVORIO???!!!