U matematici previše detalja, nepotrebno čak 30 posto gradiva

(Večernji list) Da je matematika našim školarcima bauk i da je nastavni plan i program tog predmeta nužno što hitnije mijenjati slažu se svi, a to potvrđuju i jako loši rezultati koje naši petnaestogodišnjaci postižu iz matematičke pismenosti u PISA istraživanjima, ali i loši rezultati maturanata na državnoj maturi. Skupina matematičara prije nekoliko godina već je izradila prijedlog promjena, na koje bi ministar obrazovanja Vedran Mornar mogao računati kad se krene s izmjenama postojećih nastavnih planova i programa.

Cjeline trebaju ostati

– Dvije godine smo se sastajali i pretresli hrvatski nastavni plan i program matematike, ali i programe drugih zemalja. Razradili smo što bi učenici trebali učiti i na temelju toga bi trebalo izraditi program koji će zaživjeti u školama – kaže nam matematičar prof. dr. Hrvoje Kraljević naglašavajući da ne treba čekati donošenje Strategije razvoja obrazovanja, već da se s izmjenama kurikuluma može početi i bez toga, odmah.

On i njegovi kolege naglašavaju da određene matematičke cjeline treba staviti u kontekst svakodnevnog života.

– Za srednjoškolce bi svakako trebalo pojačati statistiku i teoriju vjerojatnosti na osnovnoj razini tako da znaju protumačiti ono što pročitaju u novinama, primjerice neku anketu u kojoj su odstupanja, recimo, plus ili minus tri posto. U osnovnoj školi pojačati bi trebalo očitavanje dijagrama – kaže prof. dr. Zvonimir Šikić.

Mora biti zabavna

Tvrdi da iz gradiva matematike ne treba izbacivati cjeline, jer program je, kaže, razuman, ali je problem s naslovima koje onda nastavnici obrađuju previše detaljno. Stvar dodatno kompliciraju opširni udžbenici, dodaje Šikić vjerujući da je gradivo, bez dramatičnih rezova, moguće smanjiti za 30 posto i da su bili tome na tragu. Matematičari tvrde da matematika nije svrha sama sebi, da je čvrsto isprepletena sa svakodnevicom i oni koji je razumiju mogu jednostavnije rješavati različite životne situacije.

– Smiješno mi je kad čujem da će se PDV, primjerice, povećati za dva posto, s 23% na 25%. Pa to je povećanje za više od 9%, ali većina to ne zna – komentira matematičar Petar Mladinić, dodajući da matematika mora imati vezu sa stvarnošću i biti zabavna.

3 Comments

  1. – Smiješno mi je kad čujem da će se PDV, primjerice, povećati za dva posto, s 23% na 25%. Pa to je povećanje za više od 9%, ali većina to ne zna – komentira matematičar Petar Mladinić, dodajući da matematika mora imati vezu sa stvarnošću i biti zabavna.

    Meni je smiješno da je to povećanje veće od 9%.

  2. Ja stvarno ne razumijem zašto se radi tolika buka oko matematike. Prije 20 godina u OŠ sam učila preslikavanja funkcija, konstriranje visina, težišnica, svojstva težišnica, skupove… malo nas je išlo na popravni… od 60 učenika troje… nismo imali vjerojatnost i statistiku… a svi znamo:
    “protumačiti ono što pročitaju u novinama, primjerice neku anketu u kojoj su odstupanja, recimo, plus ili minus tri posto.”
    “očitavanje dijagrama ”
    Moja baka koja je imala samo osnovnu školu nije imala problema ni sa postotcima ni sa računom ni dijagramima…

    Stavimo stvari na pravo mjesto: djeca su danas, po mom mišljenju, razmažena. Dobivaju 5 na referate, plakate i to tako da isprintaju sve sa wikipedije. Nemaju skoro ništa domaće zadaće jer ne daj Bože da se umore, ta imaju i druge predmete. Ne znam čini mi se da smo i mi imali iste predmete. Moj učenik, a danas kolega, ne može se načuditi kako imaju lakše gradivo nego oni. Zadaci sa školskog takmičenja danas, su bili dio redovne nastave i manje je bilo negativnih ocjena. A danas… ne smiješ im dati 1, ne smiješ ih krivo pogledati, ne smiješ im dati previše zadaće…

    Još samo da pitam: Što će nam državna matura ako stalno spuštamo kriterije zbog lošeg postotka rješenosti? Koja je njena svrha?

Comments are closed.

Podijelite ovo

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!