(VeÄernji list) Da je matematika naÅ¡im Å¡kolarcima bauk i da je nastavni plan i program tog predmeta nužno Å¡to hitnije mijenjati slažu se svi, a to potvrÄ‘uju i jako loÅ¡i rezultati koje naÅ¡i petnaestogodiÅ¡njaci postižu iz matematiÄke pismenosti u PISA istraživanjima, ali i loÅ¡i rezultati maturanata na državnoj maturi. Skupina matematiÄara prije nekoliko godina već je izradila prijedlog promjena, na koje bi ministar obrazovanja Vedran Mornar mogao raÄunati kad se krene s izmjenama postojećih nastavnih planova i programa.
Cjeline trebaju ostati
– Dvije godine smo se sastajali i pretresli hrvatski nastavni plan i program matematike, ali i programe drugih zemalja. Razradili smo Å¡to bi uÄenici trebali uÄiti i na temelju toga bi trebalo izraditi program koji će zaživjeti u Å¡kolama – kaže nam matematiÄar prof. dr. Hrvoje Kraljević naglaÅ¡avajući da ne treba Äekati donoÅ¡enje Strategije razvoja obrazovanja, već da se s izmjenama kurikuluma može poÄeti i bez toga, odmah.
On i njegovi kolege naglaÅ¡avaju da odreÄ‘ene matematiÄke cjeline treba staviti u kontekst svakodnevnog života.
– Za srednjoÅ¡kolce bi svakako trebalo pojaÄati statistiku i teoriju vjerojatnosti na osnovnoj razini tako da znaju protumaÄiti ono Å¡to proÄitaju u novinama, primjerice neku anketu u kojoj su odstupanja, recimo, plus ili minus tri posto. U osnovnoj Å¡koli pojaÄati bi trebalo oÄitavanje dijagrama – kaže prof. dr. Zvonimir Å ikić.
Mora biti zabavna
Tvrdi da iz gradiva matematike ne treba izbacivati cjeline, jer program je, kaže, razuman, ali je problem s naslovima koje onda nastavnici obraÄ‘uju previÅ¡e detaljno. Stvar dodatno kompliciraju opÅ¡irni udžbenici, dodaje Å ikić vjerujući da je gradivo, bez dramatiÄnih rezova, moguće smanjiti za 30 posto i da su bili tome na tragu. MatematiÄari tvrde da matematika nije svrha sama sebi, da je Ävrsto isprepletena sa svakodnevicom i oni koji je razumiju mogu jednostavnije rjeÅ¡avati razliÄite životne situacije.
– SmijeÅ¡no mi je kad Äujem da će se PDV, primjerice, povećati za dva posto, s 23% na 25%. Pa to je povećanje za viÅ¡e od 9%, ali većina to ne zna – komentira matematiÄar Petar Mladinić, dodajući da matematika mora imati vezu sa stvarnošću i biti zabavna.
– SmijeÅ¡no mi je kad Äujem da će se PDV, primjerice, povećati za dva posto, s 23% na 25%. Pa to je povećanje za viÅ¡e od 9%, ali većina to ne zna – komentira matematiÄar Petar Mladinić, dodajući da matematika mora imati vezu sa stvarnošću i biti zabavna.
Meni je smiješno da je to povećanje veće od 9%.
to je napredna matematika. veće je za -0.3% 😀
Ja stvarno ne razumijem zaÅ¡to se radi tolika buka oko matematike. Prije 20 godina u OÅ sam uÄila preslikavanja funkcija, konstriranje visina, težiÅ¡nica, svojstva težiÅ¡nica, skupove… malo nas je iÅ¡lo na popravni… od 60 uÄenika troje… nismo imali vjerojatnost i statistiku… a svi znamo:
“protumaÄiti ono Å¡to proÄitaju u novinama, primjerice neku anketu u kojoj su odstupanja, recimo, plus ili minus tri posto.”
“oÄitavanje dijagrama ”
Moja baka koja je imala samo osnovnu Å¡kolu nije imala problema ni sa postotcima ni sa raÄunom ni dijagramima…
Stavimo stvari na pravo mjesto: djeca su danas, po mom miÅ¡ljenju, razmažena. Dobivaju 5 na referate, plakate i to tako da isprintaju sve sa wikipedije. Nemaju skoro niÅ¡ta domaće zadaće jer ne daj Bože da se umore, ta imaju i druge predmete. Ne znam Äini mi se da smo i mi imali iste predmete. Moj uÄenik, a danas kolega, ne može se naÄuditi kako imaju lakÅ¡e gradivo nego oni. Zadaci sa Å¡kolskog takmiÄenja danas, su bili dio redovne nastave i manje je bilo negativnih ocjena. A danas… ne smijeÅ¡ im dati 1, ne smijeÅ¡ ih krivo pogledati, ne smijeÅ¡ im dati previÅ¡e zadaće…
Još samo da pitam: Što će nam državna matura ako stalno spuštamo kriterije zbog lošeg postotka rješenosti? Koja je njena svrha?