Mornarovo rješenje za učitelje matematike podsjeća na skeč

(T-portal) Nedavnu izjavu ministra obrazovanja Vedrana Mornara da bi matematiku u školama mogli predavati i nastavnici koji su završili trogodišnji dodiplomski studij stručnjaci nisu dočekali s prevelikim oduševljenjem.

Poznato je to da je struka nastavnika matematike jedna od deficitarnijih u Hrvatskoj. Zna se također da se na taj smjer i dalje svake godine upisuje premalo studenata, a kvalitetnog obrazovanja, osobito u tehničkim i prirodnim disciplinama, bez matematike jednostavno ne može biti. Konačno, stalno se upozorava da bez znanosti nećemo nikada pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Čini se stoga logičnim da novi ministar poseže za izvanrednim mjerama u izvanrednim okolnostima.

Međutim stručnjaci se s time ne slažu. Naprotiv, smatraju da slabije obrazovani nastavnici nikako ne mogu odgovoriti na izazove poučavanja tako zahtjevnog predmeta kao što je matematika. A već do sada naši su učenici na međunarodnim PISA testovima pokazali ispodprosječno poznavanje matematike!

Rješenje kao iz skeča

Predsjednik udruge Nastavnici organizirano Dalibor Perković, srednjoškolski profesor fizike iz Zagreba, kaže da ga ministrovo smanjivanje kriterija za nastavnike podsjeća na satirični skeč u kojem je američka vlada riješila problem pretjerane debljine tako što je povećala granicu tjelesne mase koja definira kada počinje pretilost.

‘Tako možemo proglasiti da svatko može biti učitelj matematike pa ćemo rijeÅ¡iti problem nedostatka nastavnika. Istraživanja su pokazala suprotno – da su rezultati obrazovanja najbolji u onim zemljama u kojima je edukacija nastavnika jednaka onoj znanstvenika, Å¡to kod nas nije slučaj. Å toviÅ¡e, nastavnici bi trebali imati čak i veće obrazovanje od znanstvenika! Naime da bi nastavnik neÅ¡to mogao dobro objasniti, on mora znati puno viÅ¡e od onoga Å¡to piÅ¡e u udžbenicima. Inače bi udžbenici bili dovoljni. Nastavnik treba znati pozadinu, treba znati obrazložiti gradivo, mora znati odgovore na sva pitanja, mora moći naći dobre primjere, a za sve to mora imati jako dobru pozadinu’, objasnio je naÅ¡ sugovornik.

Konačno, ističe, spuštanje standarda ionako ne može riješiti problem jer će ljudi koji završe zahtjevnu matematiku uvijek radije birati bolje plaćene poslove, primjerice u bankama koje ih trebaju. Sljedeći korak onda bi bio da matematiku predaju učitelji koji su završili neki tečaj.

Ključno rješenje koje bi studente moglo potaknuti da studiraju zahtjevnu matematiku da bi u konačnici radili kao nastavnici, prema Perkoviću, poboljšanje je uvjeta rada u školstvu.

Nastavnike matematike treba platiti više nego ostale

‘Jednostavno treba shvatiti princip ‘koliko para, toliko muzike’. Ako živimo u kapitalizmu trebamo se ponaÅ¡ati u skladu s tržiÅ¡tem. Ako treba, nastavnike nekih deficitarnih zanimanja moglo bi se plaćati i viÅ¡e nego neke druge. Slično bi trebalo vrijediti i za rad na manje privlačnim mjestima za život, na otocima i sl. Osim toga, trenutno imamo previÅ¡e birokracije. Pravila propisuju ljudi koji znaju manje od onih koji bi u tom sustavu trebali funkcionirati. Imamo nestručnost i kaos na svim razinama, pa i najviÅ¡im, tako da bi baÅ¡ tu trebalo početi’, miÅ¡ljenja je Perković.

Više plaće, bolja perspektiva i veća zaštita

Da bi bolje plaće i povoljniji uvjeti rada bili jedno od rješenja, uvjerena je i dr. sc. Franka Miriam Brückler, matematičarka s PMF-a u Zagrebu.

‘Ljudi su takvi da ih prvenstveno motivira novac. Stoga svakako mogu pomoći financijske stimulacije različitih tipova, uključujući stipendije za nastavnički smjer matematike. TakoÄ‘er je važno kvalitetno i motivirajuće obrazovanje. Svakako treba imati na umu da se ne smiju zaboraviti oni koji su već zaposleni. Naime niÅ¡ta ne demotivira viÅ¡e za neko zanimanje od spoznaje da u njemu nećete imati mogućnosti razvoja. Stoga smatram da su posebno korisni razni seminari, predavanja i slično za nastavnike koji već rade – bilo da saznaju Å¡to je novo, bilo da dobiju ideje kako nastavu učiniti boljom i zanimljivijom. Naravno, treba stvari gledati i Å¡ire i na različite načine mijenjati stav javnosti prema nastavničkom poslu, a posebno ne treba zaboraviti sve veću potrebu da se nastavnici zaÅ¡tite u obavljanju svog posla. Ta tko razuman će se prihvatiti ne baÅ¡ dobro plaćenog posla u kojem će mu prije ili kasnije, kad djetetu oduzme mobitel jer se tijekom sata njime igralo, i vrati mu ga nakon sata, sjesti za vrat tužba roditelja za pokuÅ¡aj kraÄ‘e mobitela’, pita dr. Brückler.

Nema prostora za smanjenje, naprotiv!

Naša najpoznatija popularizatorica matematike smatra da neka spominjana rješenja, prema kojima bi se nastavnicima u osnovnim školama smanjio obim znanja u samoj matematici, a zadržao u pedagoškim, didaktičkim i sl. područjima, ne bi bila dobra.

‘Obim gradiva je već bitno smanjen kada su se radili novi bolonjski programi. Smatram da daljnja smanjivanja nisu korisna, nego da popravci trebaju ići u smjeru rada na kvaliteti; Å¡toviÅ¡e mislim da su potrebna i neka proÅ¡irenja gradiva. Budućim nastavnicima treba omogućiti da vide koje su veze pojedinih matematičkih tema s problemima u tehnici, znanosti i iznad svega u svakodnevici te da i sami shvate da se matematika stalno razvija. Da bi sve to vidjeli i saznali, a pritom ne izgubili na temeljima stručnosti i uz to kvalitetno naučili pedagogiju, didaktiku i metodiku, očito nisu dovoljne tri godine.’

Baš kao i Perković, Brückler je uvjerena da je posebno važno da teške predmete poput matematike, fizike i drugih prirodnih znanosti predaju nastavnici s najvišim kvalifikacijama.

‘Smatram da je PMF ustanova koja se treba brinuti za obrazovanje budućih nastavnika matematike i prirodoznanstvenih predmeta, upravo zato Å¡to se ti predmeti smatraju teÅ¡kima. Na odreÄ‘eni način oni to jesu i to ne samo za učenje, već i za predavanje. Potrebno je dobro razumijevanje struke da bi se ona mogla prikladno i objasniti. Primjerice često možemo čuti da čak i visokoobrazovane osobe koje nisu zavrÅ¡ile PMF misle da je matematika u Å¡koli samo uvrÅ¡tavanje u formule. Istina je, tako se često čini, a tako će tek postati ako je ne budu predavali kvalitetno matematički obrazovani nastavnici. Ta cilj nam je svima, nadam se, ne da djeca Å¡to lakÅ¡e zavrÅ¡e Å¡kolu, nego da iz nje izaÄ‘u kao kvalitetno obrazovani pojedinci sposobni da se stručno obrazuju do kraja kako bi potom radili na način na koji će poboljÅ¡avati svoj život i živote sviju nas’, naglasila je Brückler.

Iz glasnogovorništva resornog ministarstva na naša su pitanja kratko odgovorili da nemaju namjeru objašnjavati izjave ministra, da je on rekao što je mislio, da o tome stručnjaci mogu slobodno iznositi svoja uvjerenja te da ministar stoji iza svojih riječi.