(Jutarnji list) Ne mogu shvatiti zaÅ¡to bi nastavnik matematike u osnovnoj Å¡koli morao zavrÅ¡iti diplomski studij matematike. To mi se Äini previÅ¡e za razinu matematike koja je potrebna za osnovnu Å¡kolu. Ovdje je kljuÄno kroz pedagoÅ¡ke kompetencije nauÄiti kako sve to predstaviti i na prihvatljiv i zabavan naÄin objasniti djeci. Smatram da se to takoÄ‘er može za tri godine studija – izjavio je ministar znanosti, obazovanja i sporta Vedran Mornar.
U prošlotjednom razgovoru za Jutarnji Mornar je dao do znanja kako je za dio predmeta u osnovnoj školi sklon izvedbu prepustiti kadru s preddiplomskim studijem.
Preporuka Vijeća
Dekani fakulteta ne slažu se s ministrovim stavom. Nismo, kažu, sada izaÅ¡li iz Drugog svjetskog rata pa da nam teÄajci budu uÄitelji i nastavnici.
– Možda je ministar imao dobru namjeru, no to nikako ne bi bilo dobro rjeÅ¡enje – tvrdi Ivan Prskalo, dekan UÄiteljskog fakulteta u Zagrebu, i podsjeća da je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, kojemu je svojedobno bio predsjednik sadaÅ¡nji ministar, o ovoj temi zauzelo jasan stav: da bi netko uÅ¡ao u Å¡kolski sustav, mora imati petogodiÅ¡nje visoko obrazovanje.
Visoka razina kadra
– I moj je stav da bez petogodiÅ¡njeg visokog obrazovanja nema razgovora. Imamo toliko visokoobrazovanog kadra da bi to uistinu bila velika Å¡teta ne iskoristiti. Ako je sustav deficitaran kad je rijeÄ o nastavnicim matematike, fizike i nekih drugih predmeta, nije rjeÅ¡enje da ga dodatno osiromaÅ¡imo – smatra Prskalo po Äijem miÅ¡ljenju samo kvalitetan visokoobrazovani kadar, koji je kroz petogodiÅ¡nje obrazovanje dobio pedagoÅ¡ko-psiholoÅ¡ke, metodiÄke i struÄne temelje, može biti kvalitetan za pouÄavanje djece.
– Zato nam djeca i ne vole matematiku jer se ovaj problem ne rjeÅ¡ava, pa se Å¡kole popunjavaju nestruÄnim kadrom – kaže dekan, tvrdeći da je apsolutno otvoren za suradnju s nastavniÄkim fakultetima poput prirodoslovno-matematiÄkog. Sklon je Äak vratiti se nekadaÅ¡njem modelu studija uz pojaÄane predmete kako bi se premostio problem deficitarnosti nastavnika matematike u Å¡kolama.
Sve, kaže, samo da se zadrži visoka razina nastavnog kadra u školama.
S njim se slaže i prodekanica za nastavu PMF-a i metodiÄarka nastave matematike Aleksandra ÄŒižmeÅ¡ija.
– NastavniÄki posao u osnovnoj Å¡koli vrlo je zahtjevan posao koji ne obuhvaća samo matematiÄka struÄna znanja nego i metodiÄka, uz sve ostale kompetencije kao Å¡to su psihologija, pedagogija, didaktika i joÅ¡ jako, jako puno toga. A za to tri godine naprosto nisu dovoljne – smatra prodekanica.
Pretpostavlja da je ministar referirao na matematiÄku struÄnu komponentu nastavniÄkog studija. Tu, smatra A. ÄŒižmeÅ¡ija, ima prostora za raspravu.
Moglo bi se, na primjer, vidjeti Å¡to je to od matematiÄkih struÄnih sadržaja nužno dovoljno budućem nastavniku matematike u osnovnoj Å¡koli i treba li razdvojiti studije za pouÄavanje matematike u osnovnoj Å¡koli od studija za pouÄavanje matematika u gimnazijama, sugerira prodekanica i zakljuÄuje da u Europi postoje razni modeli, no to je predmet struÄne rasprave i obrazovne politike koju Hrvatska oÄito tek mora donijeti.
Potreba za struÄnjakom
Podsjeća da u širinu znanja koju mora imati nastavnik matematike ulazi i ona kako raditi s djecom s posebnim potrebama. Za sve to, tvrdi, treba pet godina studija.
Sindikati godinama upozoravaju na problem: uÄitelji i nastavnici su meÄ‘u najobrazovanijim kadrom u javnome sektoru, a imaju najniže plaće. ZaÅ¡to bi visokookvalificirani nastavnik matematike radio potplaćen u Å¡koli?
Da je sve veća potreba za nastavnicima “tvrdih†predmeta, potvrÄ‘uje niz natjeÄaja koje osnovne Å¡kole ni nakon poÄetka nove Å¡kolske godine nisu uspjele zatvoriti.
Od sijeÄnja ove godine osnovne Å¡kole po Hrvatskoj, posebice na otocima i u manjim, neprivlaÄnim sredinama, ali sve Äešće i u velikim gradovima redaju natjeÄaj za natjeÄajem u potrazi za nastavnicima matematike, fizike, informatike…
– Problem s uÄiteljem matematike nismo uspjeli rijeÅ¡iti pet godina. Sada se nadam da smo napokon pred rjeÅ¡enjem – kaže Željka Zubović, ravnateljica Osnovne Å¡kole Jurja Dalmatinca na Pagu.
U nedostatku predmetnog nastavnika uzimali su uÄitelje razredne nastave ili, na kraće vrijeme, inženjera elektrotehnike. TrenutaÄno imaju potrebu za dva nastavnika matematike, jednog na puno, drugog na nepuno radno vrijeme.
Što u školama kažu, kakav kadar ih zadovoljava kada je matematika u pitanju?
– Želimo struÄnoga, jer struka je struka, spoj matematiÄkog i metodiÄkog znanja. Treba nam pravi nastavnik matematike – kaže ravnateljica Ž. Zubović.
Godišnja produkcija
S njom se slaže i Mladen Bolf, ravnatelj Osnovne Å¡kole Ivana Gorana KovaÄića u Delnicama, koji takoÄ‘er ima problem s popunjavanjem radnog mjesta nastavnika matematike. Lani im je umrla profesorica matematike, naslijedila ju je nova profesorica koja je na porodiljnom i sada su jedva uspjeli naći zamjenu. I to u Istri.
– Cijelo vrijeme, unatoÄ ovome problemu, matematiku nam predaje struÄno osoblje s diplomskim studijem matematike – kaže ravnatelj Bolf, Äiji je dojam da je diplomski studij ipak najkvalitetnije rjeÅ¡enje.
Prema podacima sindikata, matematiku i fiziku u Å¡kolama predaje oko 10 posto nestruÄnoga kadra.
PMF na godiÅ¡njoj razini producira pedesetak nastavnika matematike, dok, primjerice, UÄiteljski fakultet u Zagrebu, Petrinji i ÄŒakovcu zajedno s odgajateljima godiÅ¡nje producira oko 400 nastavnika.
Na SveuÄiliÅ¡tu apeliraju na jasan uvid u potrebe tržiÅ¡ta rada prema kojemu bi mogli kreirati upisnu politiku u nastavniÄke smjerove.
Problem je PMF-a, koji ove godine prima oko 800 brucoÅ¡a na sve odsjeke (matematiÄki, fiziÄki, geoloÅ¡ki, bioloÅ¡ki i kemijski), da ne mogu primiti viÅ¡e studenata na nastavniÄke smjerove jer im za to treba joÅ¡ ljudi.
UZNEMIRUJUĆA IZJAVA U INTERVJUU Å to je toÄno rekao ministar Mornar?
‘Ne mogu shvatiti zaÅ¡to bi natavnik matematike u osnovnoj Å¡koli morao zavrÅ¡iti diplomski studij matematike. To mi se Äini previÅ¡e za razinu koja je potreba za osnovnu Å¡kolu. Ovdje je kljuÄno kroz pedagoÅ¡ke kompetencije nauÄiti kako sve to predstaviti i na prihvatljiv i zabavan naÄin objasniti djeci. Smatram da se to takoÄ‘er može za tri godine studija’, izjavio je ministar Mornar u intervju za subotnji broj Jutarnjeg lista i time uznemirio roditelje koji, logiÄno, žele da njihovu djece poduÄavaju najbolji ljudi, ali i akademsku zajednicu, dekane hrvatsku fakulteta i brojne struÄnjake koji smatraju da bi druÅ¡tvo moralo inzistirati na najviÅ¡oj mogućoj kvaliteti nastavnog kadra.
Da bi netko neÅ¡to rekao, kazao, pripovijedao o neÄemu, vjerojatno mora poznavati to isto!
Ne bih se štel mešati!
Dragi ministre nadam se da ovakav scenariji nećemo gledati kod nas. O vama to ovisi!
http://ucenici.info/dnevnik-prosvjetnog-radnika/
Nihil novi sub Sole!
Glupost je, jednostavno, neuništiva!
Imamo vrhunske lijenÄike koji bježe glavom bez obzira, a na operacijama asistiraju ÄistaÄice! Imamo fantastiÄne mlade ljude, obrazovane, struÄne, po Å¡kolama, a ravnatelji OÅ s teÄajem i stranaÄkom iskaznicom! Imamo ministarstvo obrazovanja u kom su korjenje pustili likovi bez dana staža u sustavu; ministarstvo iz kog stižu poruke kako nastavnici ne bi trebali imati sveuÄiliÅ¡ne diplome.
Je li ovo sve uvod u novo, ne zna se viÅ¡e koje po redu, prolongiranje priuÄenim ravnateljima u OÅ , ili je posrijedi, jednostavno, neznanje i diletantizam?
bolje da ti mladi i struÄni rade u nastavi , bit će veća korist. ravnateljstvo jednostavno treba ukinuti i dati nekome dodatak na voÄ‘enje Å¡kole. ravnatelji se ionako veći dio dana dosaÄ‘uju i za njih nema posla za 8 sati.
I da dodam imamo tone papira za ispunjavanje, i kurikulume i graÄ‘anske i statistike ove i one i zapisnika, tabela i tko zna Äega bezbroj – pola vremena radnog bi trebalo utroÅ¡it na papirologiju, a uÄenici? E, ovako radimo i sastanÄimo do u besvijest, ali se i dalje priÄa kako uÄitelji, nastavnici ne rade, okrutni su, strogi i tko zna kakvi. A da se i uÄenici i roditelji prime posla? ÄŒast nekima na koje se ovo ne odnosi!
Zapravo, možda je istina da za biti nastavnik ne treba fakultet. Dovoljna je birotehniÄka srednja.
Naravno da ne treaju imati pet godina, vec je dovoljno tri za osnovnu skolu, ima pravo ministar. Fakulteti su se digli jer to znaci manje novaca u njihovim blagajnama.
Bilo bi mnogo lakse i studentima i njihovim roditeljima kad bi nakon tri godine studije oni mogli raditi u osnovnoj skoli. To su velike ustede za kucni budzet ali i veliki gubitci za fakultete.
Možda bi zbilja joÅ¡ viÅ¡e uÅ¡tedjeli ako bi za predavanje u Å¡koli bilo dovoljno zavrÅ¡iti birotehniÄku Å¡kolu. Zamisli tek *te* uÅ¡tede!
Ali sad ozbiljno: po svim zapadnim iskustvima, najbolje rezultate u obrazovanju imaju one zemlje u kojima su nastavniÄki studiji *identiÄni* nenastavniÄkim (na PMF-u je to “znanstveni” odnosno “inženjerski”), osim Å¡to se dodaju PePsiji. Dakle, da, u tim zemljama da bi bio nastavnik moraÅ¡ znati *viÅ¡e* nego znanstvenik (odnosno, jednako kao znanstvenik, plus PePsi). S tim da, naravno, kod njih PePsi nije lakrdija kao kod nas.
A brzi teÄaj? Kolika bi tek tada bila uÅ¡teda.
Ukoliko više znamo, utoliko smo veća smetnja.
Ma dajte ljudi, pa uozbiljimo se. Nije osnovna skola neki bauk. Uce se osnove i nema potrebe da se ljudi uce neko vise znanje. Trebaju znati osnove predmeta plus pedagoske kompetencije.
Da, ustedili bi i roditelji i studenti na vremenu i novacu a fakulteti bi izgubili novac. Zato se i opiru.
Isto tako bi trebalo zatvoriti vecinu fakulteta i visih skola koje su dovele do hiperinflacije visko skolovanog kadra koji automastski smanjuje cijenu rada samom sebi jer ga ima previse i stvara veliku nekvalitetu u sustavu jer je naprosto statisticki nemoguce da ima 20% kvalitetnih visoko skolovanih ljudi.
Kad se to sve zbroj zajedno dobivamo kaos.
Koja hiperinflacija? U Hrvatskoj 10% ljudi ima diplomu. U Evropi je prosjek 20-30%.
Neki dan u zbornici zapazim neki stari, praÅ¡njavi ljetopis Å¡kole. Uzmem ga u ruke, i naÄ‘em tako neke zanimljive podatke. Recimo, kako je nakon rata ( Drugog ) sve do jedan nastavnik imao SSS. Listajući prema novijim datumima, doÄ‘oh do 60. – ih godina – ima ih s SSS, dobar dio s VÅ S, jedan ili nijedan s VSS. Osamdesetih nesta onih s SSS, većina je bila s VÅ S, a naÅ¡lo se i onih s VSS. Danas nas, pak, većina ima VSS, tu i tamo neki s VÅ S.
ZakljuÄak?
Å to se hoće reći ovim Älankom? Živimo li mi 21. stoljeće, ili se vraćamo po obrazovnoj strukturi ljudi u Å¡kolstvu u 45.? Budući da u nas ima Äitava armija onih u Äijim glavama Drugi svjetski rat joÅ¡ traje, odgovor se nameće sam od sebe!
Kakve su to uopće teme za raspravljati – trebaju li profesori biti Å¡to obrazovaniji ili ne? Već sama Äinjenica da se o tom uopće raspravlja pokazuje na kakvom smo dnu.
Kako takve budalaste ideje zavrÅ¡avaju, imali smo prilike vidjeti uvoÄ‘enjem onog nebuloznog studija razredne nastave s ” pojaÄanim predmetom “! Potom su ti akademici s ” pojaÄanim predmetom ” zauzimali mjesta profesorima u predmetnoj nastavi. Zar je u interesu djece da ih poduÄava priuÄeni kadar?
Nije li već dovoljan atak na zdrav razum Äinjenica da ravnatelj OÅ može biti osoba bez sveuÄiliÅ¡ne diplome, nego travestiju treba upotpuniti na ovaj naÄin?
PriÄate o uÅ¡tedama?
Svaka iole normalna država ( u kakvoj mi ne živimo ) zna da se na svemu može štedjeti, ali na obrazovanju i zdravlju građana se ne štedi! Studenti bi sasvim pristojno uštedili i da se pokrenu i studij završe za 6 godina, a ne za deset.
Kažete – trebalo bi zatvoriti većinu fakulteta koji su doveli do hiperinflacije VSS?!
O toj ” hiperinflaciji ” Vam je odliÄno replicirao kolega Poe. Ja se pak pitam – zalažete li se Vi za povratak u srednji vijek? Usto, recite – tko bi Å¡kolovao ljude za predavanje u gimnazijama, ako biste Vi zatvorili većinu fakulteta? Ili je to samo meÄ‘ufaza do uvoÄ‘enja priuÄenog kadra i u gimnazije?
Isto tako, kažete – VSS kadra ima previÅ¡e i stvara veliku nekvalitetu u sustavu? To prvi puta Äujem, a nasluÅ¡ao sam se do sada svega.
U Å¡kolstvu treba odvojiti žito od kukolja, Å¡upirati VÅ S ravnatelje, s njima joÅ¡ i ove s pojaÄanim predmetima, pustiti mlaÄ‘i visokoÅ¡kolovani kadar, a prije svega raÅ¡Äistiti ovu kloaku u ministarstvu, pa da vidite kako će sustav profunkcionirati.
Usto, postaviti roditelje i uÄenike na mjesto, reformirati sustav pedagoÅ¡kih mjera, za vjeke vjekova naglavaÄke izbaciti politiku iz Å¡k. odbora. To je reforma, a ne kurikulum i sliÄne floskule!
ZaÅ¡to je ministar iziÅ¡ao s ovom bedastoćom za matematiku? Zato jer je stanje s matematiÄarima i fiziÄarima u Å¡kolstvu oÄajno, ta nastava je jako Äesto nestruÄno zastupljena!
Kako se to rješava?
jednostavno – Å¡kole treba uÄiniti privlaÄnima za te ljude. Kako ih uÄiniti takvima? Ulaganjem, podizanjem uloge profesora u druÅ¡tvu, adekvatnim plaćama! Budući da ova Vlada to evidentno nije u stanju, ne zna, ne može, nije je briga, onda je lakÅ¡e povećati udio struÄne zastupljenosti u nastavi matematike i fizike tako da se do krajnosti sruÅ¡e kriteriji u Å¡kolama, da se dopusti ovom kadru da predaje.
No pasaran!
„Kako takve budalaste ideje zavrÅ¡avaju, imali smo prilike vidjeti uvoÄ‘enjem onog nebuloznog studija razredne nastave s †pojaÄanim predmetom “! Potom su ti akademici s †pojaÄanim predmetom †zauzimali mjesta profesorima u predmetnoj nastavi. Zar je u interesu djece da ih poduÄava priuÄeni kadar?“
Kolega, niste u pravu!
Tu famoznu reÄenicu o „zauzimanju mjesta“ predvodi Filozofski fakultet kojemu su uÄiteljski fakulteti trn u oku jer se od tog silnog kadra kojeg FF proizvodi na godiÅ¡njoj bazi ne može nitko zaposliti….recite, koliko profesora njemaÄkog jezika zavrÅ¡i FF i ode raditi u npr. osnovnoj Å¡koli? … Ne znate. Ne zna ni FF, ali, eto, njima se „krade posao“. Ah, jadni.
Dok namirimo tih…recimo 30 profesora njem. jez., u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, recite mi: tko će predavati u Gunji, Svibovcu, Novigradu Podravskom ili na otoku?
Ne znate?
Konobari i kuhari.
Eto, barem njima ne krademo posao. Zavod za zapošljavanje će vam biti zahvalan.
PoÅ¡to su kolege s uÄiteljskim fakultetom takvi paraziti na grbaÄi naÅ¡eg osnovnoÅ¡kolskog sustava, idemo ih sve streljati – Vlada će vam biti zahvalna, njima je ionako u interesu da je narod Å¡to gluplji. Ok, sad smo napravili mjesta za sve struÄnjake s „finih“ fakulteta. Realno, to je Filozofski, PMF i Kineziologija, par inženjera s ostalih fakulteta s „položenim“ brzim teÄajem psihologije i pedagogije.
Gdje oni svi rade? U Zagrebu.
Å to je s ostatkom RH? Nitko ne zna. Govorite o 21. st.,ali s ovakvim naÄinom razmiÅ¡ljanja sva hrvatska sela bi unazadili ne samo do ’45. nego i ranije, jer njima ne bi dolazili ni inženjeri rudarstva, nego bi debelom većinom im predavali SSS. Nekima i jesu, Äak do 2000.! Ali Vi u to ne vjerujete, kao Å¡to ni Vlada ne vjeruje da postoji život izvan Zagreba.
Pogledajmo koji je odnos prema nastavi na tim fakultetima: uÄiteljski ima praksu od prve godine, s time da na svim metodikama morate proći jedan individualni sat i jedan „javni“ gdje vam dolazi vaÅ¡ profesor i Äitava vaÅ¡a grupa. Na zadnjoj godini jedan dan u tjednu provodite u nastavi s odreÄ‘enim brojem sati koje morate samostalno odraditi (s pripremama i konzultacijama). Na Filozofskom na jednoj godini odradite službeno dva sata (brojkom: 2). Od toga zapravo odradite javni sat, a individualni vam uÄitelji u Å¡kolama potpiÅ¡u samo da im ne dolazite.
Da je jedan matematiÄar s PMF-a vrhunski poznavatelj matematike je neosporno, ali da li to znaÄi da je ta osoba sposobna ući u nastavu na osnovnoÅ¡kolskoj razini? Evo Vam primjer: kolegice s „nižeg“ fakulteta su pravovremeno uoÄile problem s jednim uÄenikom, obavijestile roditelje i pedagoÅ¡ke službe, provelo se testiranje i otkrivena je diskalkulija. Uz suradnju vanjskih struÄnjaka i roditelja, malcu se nastava prilagodila i on je dobro napredovao sve do 5. raz. Svi kolege iz predmetne nastave su na vrijeme obavijeÅ¡teni o sluÄaju. Kolegica s „finog“ fakulteta je u pola godine unazadila sav dotadaÅ¡nji trud na naÄin da je dijete ignorirala jer ona nije obrazovana da se bavi takvim problemima.
U 4-5 Å¡kola u okolini gdje mi je poznat kadar, Å¡kola s najmanje „mrzitelja“ matematike (prema unutarÅ¡kolskim anketama) je Å¡kola gdje predaje kolegica s „nižim“ fakultetom. Ne zato jer ona manje zna matematiku pa se kod nje manje raÄuna, nego zato jer ima bolji pedagoÅ¡ko-psiholoÅ¡ki pristup. I na natjecanjima ne postiže loÅ¡ije rezultate od „obrazovanijih i struÄnijih“ kolega.
U istim tim Å¡kolama, u prosjeku kolege s „finim“ fakultetima su manje zainteresirani za suradnju bilo kakve vrste, manje je vjerojatno da će inicirati bilo kakvo pitanje vezano uz problematiku s pedagoÅ¡ke ili psiholoÅ¡ke strane, viÅ¡e su otporni za bilo kakve inovacije u izvoÄ‘enju nastave i/ili za prilagodbu kod specifiÄnih sluÄajeva koji se povremeno pojavljuju u nekoj okolini i sl. Ne govorim sada o kolegama koji su“davnih dana“ zavrÅ¡ili te fakultete, joÅ¡ dok nismo uvezli ove razno-razne ameriÄke fore i inovacije, već „mlaÄ‘i visokoÅ¡kolovani kadar“ o kojem kolega Žukov ima tako visoko miÅ¡ljenje i koji je sad nedavno uÄio, uz sve blagodati tog famoznog 21. st. (u kojem zapravo nismo).
Da se razumijemo: ne tvrdim da su SVI profesori takvi, niti da nema divnih i kvalitetnih profesora, ali takvi rijetko ili nikad završe u nekoj seoskoj školi.
Da su Hrvati primitivci potvrÄ‘uje Äinjenica da si i danas, nakon toliko problema koje proživljavamo, i dalje najradije prebrojavamo krvna zrnca po svim osnovama, pa tako i po tome tko je zavrÅ¡io niži ili viÅ¡i fakultet. Svaka Äast svakom zanimanju, ali ja bih radije da mi djecu obrazuje milijun uÄitelja razredne nastave s pojaÄanim predmetom, nego jedan jedini konobar!
Dragi kolega, znam jednog susjeda koji je imao pet iz matematike u osnovnoj mogao bi on predavati matematiku…pedagoÅ¡ko-psiholoÅ¡ki pristup ima u genima. Å alu na stranu Vi ste zavrÅ¡ili razrednu nastavu Å¡to znaÄi da predajete od 1 do 4 razreda, prof. matematike predaje matematiku od 5 do 8 razreda u osnovnoj Å¡koli. Prof. matematike ne može po zakonu predavat u razrednoj nastavi kao Å¡to ni Vi ne možete matematiku od 5 do 8 razreda. U Äemu je problem?
Poštovanje.
Magistar sam edukacije fizike iz Splita.
Zašto prvostupnik ne bih trebao predavati fiziku ikoje kompetencije ima magistar edukacije fizike.
Na preddiplomskom studiju fizike nisam odslušao NITI JEDAN pedagoški predmet.
Na Diplomskom studiju redom>
1. Povijest fizike
2. Didaktika
3. Psihologija odgoja i obrazovanja 1
4. Povijest moderne fizike
5. Pedagogija
6. StruÄno-pedagoÅ¡ka praksa
7. Psihologija odgoja i obrazovanja 2
8. Primjena statistike u istraživanju obrazovanja
9. Metodika nastave fizike 1
10. Pozitivna psihologija
11. Metodologija istraživanja u obrazovanju
12. Sociologija odgoja i obrazovanja
13. Metodika nastave fizike 2
14. Upravljanje razredom
15. Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje
16. Uvod u sustave e-uÄenja
17. Napredni modeli nastave
18. Pedagogija slobodnog vremena
19. Seminar iz metodike fizike s nastavnom praksom
20. Metodika nastave fizike 3
21. PouÄavanje uÄenika s posebnim potrebama
Mislite li da dobar fiziÄar s PMF-a se nece snaci u nastavi?
Prvostupnik je spreman za rad u nastavi?
Uvaženi / a Amusede!
Eto, uza sve te pedagogije, didaktike, metodike, prakse, seminare koji se tako harno prakticiraju na UÄiteljskom fakultetu, Vi ste i opet promaÅ¡ili metu. Odnosno, replicirate na neÅ¡to Å¡to ja uopće nisam napisao. Moj post je malo poviÅ¡e, pa se možete i sami uvjeriti!
Gdje sam ja to uopće spominjao UÄiteljski fakultet? Gdje ste iÅ¡Äitali kako sam pisao o viÅ¡im i nižim studijima? Gdje sam koga nazvao parazitom?
Nadalje, eto ću Vam reći i ovo – spominjali ste male sredine i otoke. Znate, ja Vam ovo piÅ¡em upravo na jednom otoku, nekih 650 km od metropole. Dakle – ne vodim salonske rasprave iz neke zagrebaÄke Å¡kole, već Vam piÅ¡em iz iskustva rada u maloj Å¡koli, gdje sam se nagledao sve bijede i jada hrvatske prosvjete, kadrovske, ljudske, materijalne, ravnateljske, i ine! Kontaktirajući s kolegama diljem zemlje, znam kako je tako manje – viÅ¡e svuda, a, vjerujte, u većim je gradovima joÅ¡ gore!
Zato i kažem – reforma Å¡kolstva koja se bazira na reformi kurikuluma i naÄina pouÄavanja je idiotarija nevrijedna ozbiljne rasprave.
Ponovit ću, ne znam ni sam po koji puta – reforma pedagoÅ¡kih mjera, vraćanje digniteta struci, hitna ulaganja u ovaj devastirani sustav, izbacivanje politike iz Å¡k. odbora, definiranje kriterija koje treba zadovoljiti da bi se doÅ¡lo do ministarstva, uvoÄ‘enje civiliziranih uvjeta za ravnatelje, koji podrazumijevaju VSS, strani jezik, informatiÄku pismenost, sposobnost upravljanja ljudskim potencijalima, omogućavanja max. dva mandata – to je reforma. To je, bolje reÄeno, tek poÄetak, ali kuća se gradi od temelja! To je temelj!
Da se vratim na temu – ja nisam namjeravao reći niÅ¡ta loÅ¡e o UÄiteljskom fakultetu, ni kolegama iz razredne nastave. DapaÄe – svjestan sam da je u razrednoj nastavi teže raditi nego s većim uzrastom, i poÅ¡tujem to. Namjeravao sam reći, meÄ‘utim, to da se mora znati tko Å¡to može, a tko Å¡to ne može. Nema razloga da se itko poradi toga vrijeÄ‘a, ili zamjera.
Kako Vam reÄe MatiÅ¡a – ja kao VSS, prof. povijesti, ne mogu raditi u razrednoj nastavi. Kako, dakle, kolege iz razredne nastave s pojaÄanim predmetom mogu raditi u predmetnoj nastavi? Å to je to uopće studij razredne nastave s pojaÄanim predmetom?
Ja ću Vam reći Å¡to je to – to nije niÅ¡ta!
PoÅ¡tujem studij razredne nastave, i tko ga je zavrÅ¡io, ima da prosvjetljuje persone do 4. razreda. ToÄka, nema dalje!
Tko je želio studirati, recimo, engleski jezik, ima da upiÅ¡e atudij anglistike, a ne razrednu s pojaÄanim engleskim! Evo Vam i zaÅ¡to – svi koji su unatrag desetak godina studirali u Zadru, na FF, i studirali povijest, znaju Å¡to je znaÄilo položiti ispit iz Opće povijesti srednjeg vijeka kod prof. dr. Granića. To je bio kolegij s prve godine, ali tko ga je položio, to je bilo kao da je diplomirao! Trebalo je iÅ¡Äitati nekih 1000 stranica literature, pa prouÄiti, pa pripremiti, uza sve ostale uvjete. Paralelno s tim, kolegice iz razredne nastave taj ispit su pripremale iz skriptirane skripte od nekih 30 – ak stranica rukom pisanih! I sad će netko reći da one s pojaÄanim studijem povijesti trebaju ravnopravno konkurirati na natjeÄaju sa mnom? Uza sav rizik da me smatrate prepotentnim, reći su – ne, nikako! A, pravno gledano, ako se na natjeÄaj javimo ja i takva kolegica, ja nemam nikakvu prednost, ravnatelj može uzeti koga hoće, uz suglasnost Å¡k. odbora!
Tako, budite uvjereni kako jako dobro znam Å¡to piÅ¡em, kad Vam piÅ¡em kako takav kadar zauzima mjesta profesorima, i to Äak i po seoskim Å¡kolama, i na otocima.
Osobno smatram kako bi na fakultetima joÅ¡ viÅ¡e trebalo inzistirati na onome Å¡to smatramo znanjem, na baratanju materijom, na poznavanju Äinjenica i fakata, a ne na nekakvim praksama i piskaranju priprema. Fakulteti ne spremaju ljude samo za osnovne Å¡kole, već i za gimnazije, institute, zavode, znanstveni rad. Profesor mora biti potkovan u svom predmetu, a to zna li napisati ovakvu ili onakvu pripremu apsolutno je irelevantno! Kao i pripreme same! To je ministar propisno ubo, kad je rekao – te besmislice valja ukinuti!
A da su Hrvati primitivni, tu se slažemo! Naime, da nismo primitivni, ja ne bih morao dokazivati zašto je voda mokra, odnosno, zašto u školama treba biti najobrazovaniji kadar. U ravnateljskim uredima napose!
Eto, tako!
Sad možete replicirati, sa zadovoljstvom ću odgovoriti!
Rezolutno. Svaka Äast
Upravo tako!
Potpisujem, sve do rijeÄi!
Vi dobro poznajete Å¡kolu za razliku od partijanera koji će zaposliti joÅ¡ ponekog pomoćnika i “zbaviti” neku svoju osobnu korist.
Poštovanje.
Magistar sam edukacije fizike iz Splita.
Zašto prvostupnik ne bih trebao predavati fiziku ikoje kompetencije ima magistar edukacije fizike.
Na preddiplomskom studiju fizike nisam odslušao NITI JEDAN pedagoški predmet.
Na Diplomskom studiju redom>
1. Povijest fizike
2. Didaktika
3. Psihologija odgoja i obrazovanja 1
4. Povijest moderne fizike
5. Pedagogija
6. StruÄno-pedagoÅ¡ka praksa
7. Psihologija odgoja i obrazovanja 2
8. Primjena statistike u istraživanju obrazovanja
9. Metodika nastave fizike 1
10. Pozitivna psihologija
11. Metodologija istraživanja u obrazovanju
12. Sociologija odgoja i obrazovanja
13. Metodika nastave fizike 2
14. Upravljanje razredom
15. Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje
16. Uvod u sustave e-uÄenja
17. Napredni modeli nastave
18. Pedagogija slobodnog vremena
19. Seminar iz metodike fizike s nastavnom praksom
20. Metodika nastave fizike 3
21. PouÄavanje uÄenika s posebnim potrebamaMislite li da dobar fiziÄar s PMF-a se nece snaci u nastavi?
Prvostupnik je spreman za rad u nastavi?
Kolega spremni ste! Pitam se da li je kolega sa razrednom nastavom i pojaÄanim “NEÄŒIM” proÄitao vaÅ¡ih dvadesetak navedenih ispita i zaÅ¡to to “NEÄŒIM” ne može biti ravnopravno sa konkretnim.
U prvom mjesecu 2014. godine bilo je 18,4% visoko obrazovanih građana u RH. Vjerujem da ih je trenutno još i više. U tom pogledu konkretne brojke nezaposlenih visoko obrazovnih ljudi i upisnih kvota na fakultetu ove šk.godine:
Predmeti Upisne kvote na fakultetima
Hrvatski jezik 305
Likovna kultura 67
Glazbena kultura 59
Engleski jezik 250
Matematika 545
Biologija 164
Kemija 182
Fizika 211
Geografija 53
Povijest 366
TehniÄka kultura – nema podataka
Tzk 460
Vjeronauk 40
Informatika 580
NjemaÄki jezik 217
UÄiteljski studij 343
UÄiteljski studij s engleskim 50
UÄiteljski studij s njemaÄkim 20
3912
Nezaposlenih u obrazovanju u sjeÄnju 2014. 6887 od toga novoprijavljeni 1342
Mislim da ove brojke potvrduju ono sto zelim reci.
Slazem se da treba reformirati pedagoske mjere.
Sto se tice uciteljskih placa tesko da ce one rasti, no ono sto se moze je podici uciteljsku profesiju u ocima javnosti. To bi se moglo uciniti tako da se smanji broj faulteta i da se dode do toga da fakultet ne moze zavrsiti bilo tko, vec samo jedna ozbiljna i kvalitetna osoba. Trenutno ima mnogo faulteta i to dovodi do situacije da svatko moze biti visokoobrazovan. Samim time pada kvaliteta visoko obrazovnog kadra, ti kadrovi vecinom preko politike ulaze u sustav, sustavu opada kvaliteta, javnost je nezadovljna uslugom i pocinje hajka na ono sto se percipira kao problem.
Drugo, ministarstvo treba biti uz ucitelje i nastavnike, te probleme rijesavati unutar sistema a ne preko medija. Vec godina ministarstvo salje negativnu sliku o skoli i nastavnicima i tako podupire hajku na ucitelje. Cini mi se da novi ministar ide u drugom smjeru, vidjet cemo.
nema Å¡anse da se stanje u obrazovanju popravi ako se ne dignu plaće. na uÄiteljske fakultete se upisuje treća klasa gimnazijalaca. prva i druga klasa odlazi na fakultete poslije kojih će naći bolje plaćeni posao. bez kvalitetnog uÄitelja nema kvalitetnog obrazovanja. ne može se nedostatak uÄitelja matematike i stranih jezika rijeÅ¡iti time da se smanje kriteriji za zapoÅ¡ljavanje. zaÅ¡to ne rastu plaće u obrazovanju?
1. amerikanizacija Å¡kolstva je sinonim za zaglupljivanje mlaÄ‘ih naraÅ¡taja a sve s ciljem da im se prodaje skupa voda iz boca umjesto da koriste vodu iz pipe.(karikirano naravno) dakle cilj nije obrazovati nego zatupiti. djeca moraju nauÄiti Äitati da mogu proÄitati reklame za razne proizvode koji im ne trebaju. no ne smije se ni po koju cijenu dozvoliti kritiÄko miÅ¡ljenje. da bi se taj cilj postigao i uÄitelji trebaju biti zatupljeni a to će se najlakÅ¡e postići negativnom selekcijom kadrova. najbolji recept za negativnu selekciju je potplaćenost.
2. za obrazovanje se troÅ¡e milijarde a ciljevi ljudi koji upravljaju obrazovanjem je Å¡to viÅ¡e od tih novaca izvući za sebe. to se ne može ako uÄitelji imaju veće plaće ali se može ako se ulaže u obnovu zgrada koje nam trebaju ili ne trebaju, u nabavku e dnevnika, pametnih ploÄa,zastarjelih kompjutera, novih besramno skupih udžbenika, organiziranje preskupih ekskurzija i sliÄno. oni će reÄi da se izdvajanja za obrazovanje povećavaju ali će itovremeno preÅ¡utjeti da mnogi uÄitelji žive na granici siromaÅ¡tva.
3. da bi postigli prethodno navedene ciljeve nužno je to garnirati propisima koji će onemoguÄiti i rijekte kvalitetne uÄitelje koji su iz entuzijazma zalutali u obrazovanje da uÄine Å¡to viÅ¡e. tako će donijeti pravilnik o pedagoÅ¡kim mjerama koje će onemoguÄiti bilo kakvo discipliniranje najgorih uÄenika. onemoguÄit će i njihovo udaljavanje s nastave. neće se dozvoliti homogeniziranje grupa Å¡to je preduvjet veće efikasnosti u nastavi. omoguÄiti će pohaÄ‘anje nastave djeci s posebnim potrebama koja su nekad iÅ¡la u specijalne Å¡kole. itovremeno će se Äudit Å¡to su nam rezultati na pisa testu loÅ¡i. donijet će pravilnik koji će dozvoliti da broj uÄenika u razredu opet bude preko trideset. donijeti će zakon o udžbenicima koji će de facto legalizirati korupciju, pravilnike koji će roditeljima omogućiti da maltretiraju uÄitelje koji neće njihovoj djeci pokloniti ocjenu. sve će napraviti da kvalitetu potjeraju iz sistema.
problem je jedino u tome Å¡to je takav sistem dugoroÄno neodrživ i uruÅ¡it će se prije ili kasnije.
Ja i dalje ne mogu pronaći gdje je to ministar spomenuo da nastavnici matematike u osnovnoj Å¡koli ni ne moraju imati fakultet odnosno studij matematike. Nije rekao da bi ljudi sa srednjom Å¡kolom trebali biti nastavnici matematike. Rekao je da ne moraju imati diplomski studij. Postoji preddiplomski studij koji traje tri godine i koji bi trebao i morao biti tako koncipiran da ti ljudi koji ga zavrÅ¡e mogu predavati u osnovnoj Å¡koli.Ali i ministar oÄito živi u oblacima pa ne želi priznati da su kod nas gotovo svi studijski programi katastrofalno loÅ¡e usklaÄ‘eni sa zahtjevima Bolonjskog procesa. Samo kod nas je tako da kad zavrÅ¡iÅ¡ 3 godine preddiplomskog bilo kojeg studija, nitko si i niÅ¡ta!
A tako to nije zamiÅ¡ljeno u Bolonjskom procesu. Evo kako je zamiÅ¡ljeno: 1. Preddiplomski sveuÄiliÅ¡ni studij traje u pravilu tri do Äetiri godine i njegovim se zavrÅ¡etkom stjeÄe od 180 do 240 ECTS bodova. ZavrÅ¡etkom se stjeÄe akademski naziv sveuÄiliÅ¡ni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveuÄiliÅ¡na prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke, Å¡to kvalificira studenta za specijaliziran, umjetniÄki ili znanstveni rad. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na diplomskom sveuÄiliÅ¡nom ili specijalistiÄkom diplomskom struÄnom studiju ili ući na tržiÅ¡te rada.*
Ministar inaÄe priÄa gluposti. Citiram “Budimo realni, Å¡to će naÅ¡im uÄenicima butanski spojevi” ili “Nemoguće je da se u MIOC upiÅ¡e 179 uÄenika koji iz svih predmeta imaju 5 nula. Iz likovnog , matematike, glazbenog itd. To je nemoguće.” Na sjednici sabora , gdje se dvadesetak hrvatskih umnih glava pojavilo da raspravlja o Strtegiji obrzovnja, znanosti i tehnologije u nekom sljedećem razdoblju, koji je pisan u najgorem staljinistiÄkom duhu ( pri Äemu nitko nije niti pogledao dokument jer su raspravljali po obiÄaju o draži i paveliću), naÅ¡ veseli ministar je gledao negdje u plafon i dosaÄ‘ivao se. U svemu je profitirao elektrotehniÄki faks jer su ga se rijeÅ¡ili na godinu dana. Važno je da će i on mijenjati kurikulum. Jer kada i on izbaci pedesetak stranica i cjelina iz matematike svi će imati Äiste petice. Svi će nauÄiti zbrajati do 100 uz pomoć kalkulatora i biti uspjeÅ¡ni matematiÄari. Zadovoljni roditelji, djeca a ministrova stranka zbog uspjeÅ¡nosti opet na vlasti. Kad je naÅ¡ radosni ministar iÅ¡ao u osnovnu Å¡kolu imao je 5 sati matematike tjedno i vjerojatno je zbog toga i uspio zavrÅ¡iti fakultet. Sada oÄekuje da će djeca sa 4 sata i smanjenom i nepovezanom matematikom biti uspjeÅ¡nija. Uz to tu su i djeca po prilagoÄ‘enom programu koja odnose dobar dio vremena. Kao oni će se socijalizirati. A kada vide kako druga djeca lako i brzo ovladaju gradivom, koje dijete po prilagoÄ‘enom programu ne može ni shvatiti, poÄinju ometati sat, tako da nitko ne može shvatiti Å¡to radi i uÄi. Promjeniti sustav može samo onaj tko je u sustavu i sa ndaprosjeÄnim IQ-om. Najsloženiji proizvod ljudskog uma je upravo obrazovni sustav.