(Jutarnji list) Vedran Mornar, novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta, poÄeo je pripremati reformu Å¡kolstva kroz promjenu predmetnih kurikuluma. U protekla dva mjeseca stigao je snimiti situaciju u sustavu.
Kakav je dojam? Je li gore nego Å¡to ste oÄekivali?
– Pojavili su se brojni problemi za koje nisam znao. Na primjer, doÄekao me problem Spaladium Arene u Splitu, a zbilja ne znam kako tu ja ili moje ministarstvo možemo pomoći. Ako sudski proces zavrÅ¡i nepovoljno, bit će ozbiljnih financijskih posljedica.
To je valjda u sklopu resora ministra sporta.
– ÄŒini mi se da je to Äisto gospodarstvo, problem ima najmanje veze sa sportom.
Koji je najveći problem koji ste detektirali?
– Definitivno to Å¡to djeca iz Å¡kola izlaze bez funkcionalne pismenosti. Nastavnici tvrde da nemaju vremena za praktiÄne vježbe s uÄenicima. Naravno, kad u biologiji moraju djecu nauÄiti viÅ¡e novih pojmova nego Å¡to se nauÄi novih rijeÄi iz engleskog jezika.
Otkad ste najavili promjene nastavnih programa, postavljaju se dva kljuÄna pitanja: kako to stići u poloviÄnom mandatu i otkud novac za reformu?
– NeÅ¡to novca nadamo se pribaviti iz fondova Europske unije, iako nije sigurno da se ono Å¡to bih najviÅ¡e volio promijeniti, a to su općeobrazovni predmeti – matematika, hrvatski, strani jezik, fizika, kemija…, može financirati od EU sredstava. MeÄ‘utim, postoji puno zainteresiranih da sudjeluju u reformi. Mnogo je svjesnih da ovo Å¡to danas imamo ne valja i rado bi pomogli. Vjerujem da ćemo tu cijelu reformu bazirati na nastavnicima, a manjim dijelom na akademskoj zajednici. RaÄunam i na njihov entuzijazam i nadam se da će pomoći, iako znaju da neće biti za to naroÄito plaćeni.
U Å¡kolama imate i one nastavnike koji su nespremni za nove metode pouÄavanja i ne zanima ih reforma.
– Da, ima i takvih, ali vjerujem da su u manjini. Ali, pripremit ćemo ih. Zato i nećemo odmah u sve Å¡kole s novim sadržajima, već u eksperimentalnu primjenu u one Å¡kole koje će se same javiti. Napravit ćemo javni poziv, a potom napraviti ozbiljnu evaluaciju.
ÄŒuli ste za izjavu ravnatelja: “Imam pet pametnih ploÄa i niti jednog pametnog nastavnikaâ€?
– Ne bih komentirao. Mislim da u Å¡kolstvu imamo jako pametnih i vrijednih ljudi.
Imate i analizu koja pokazuje da u Å¡kolama ima i nestruÄnog kadra, pa engleski jezik primjerice predaje konobar ili komercijalist.
– Za konobara ne znam, ali znam da neÅ¡to manje od desetak posto nastavnika matematike, kemije, fizike, biologije, tehniÄke kulture i informatike imaju zavrÅ¡ene Å¡arolike studije. To je neÅ¡to s Äime se treba uhvatiti u koÅ¡tac.
Tvrdite da u vaÅ¡em proraÄunu nema prostora za uÅ¡tede, a sami ste izjavili da u Å¡kolama ima tehnoloÅ¡kog viÅ¡ka. Koliko?
– TeÅ¡ko mi je uopće izreći sintagmu tehnoloÅ¡ki viÅ¡ak. No, Å¡to s nastavnicima u Å¡koli koja ima jednog Ä‘aka? Mislim da ćemo se složiti da je to neodrživo. Ali opet, gdje je granica održive Å¡kole, na pet, deset ili petnaest uÄenika? Tu treba napraviti razliku izmeÄ‘u Lastova, na primjer, i nekog zagrebaÄkog predgraÄ‘a. Imamo pravilnik o zbrinjavanju tehnoloÅ¡kih viÅ¡kova, procedura dakle postoji. Nastavnike koji zbog manjka uÄenika postaju tehnoloÅ¡ki viÅ¡ak pokuÅ¡at ćemo zbrinuti, ali ako ne ide, tu ne možemo pomoći. Znamo koliko je radnika ostalo bez posla kad je stala proizvodnja. Zato ne možemo zadržati ni poslove nastavnika koji nemaju uÄenika. Nadam da će tih sluÄajeva biti malo i da ćemo im kroz reformu i uvoÄ‘enje devetogodiÅ¡njeg osnovnog obrazovanja pomoći.
Demografija je jasna, broj uÄenika je u padu.
– Je, jasna je, imamo demografski pad. Godine 2003. dotaknuli smo dno, pa je uslijedio blagi oporavak, no 2013. vraćamo se na situaciju od prije deset godina, s manje od 40 tisuća novoroÄ‘enih u Hrvatskoj. To je neÅ¡to Å¡to sigurno ne utjeÄe povoljno na budućnost nastavniÄke struke.
Imate i 188 ravnatelja s viÅ¡om struÄnom spremom. Hoće li se oni naći na listi tehnoloÅ¡kog viÅ¡ka?
– Zahtjev za visokom struÄnom spremom za ravnatelje postoji niz godina i neki su se snaÅ¡li i osigurali si diplomu. Prema mom miÅ¡ljenju, svi oni formalno imaju uvjete, jer zakon dopuÅ¡ta da ravnatelj bude tko god ima diplomski sveuÄiliÅ¡ni studij i uvjete za uÄitelja. Moramo vidjeti Å¡to napraviti s onima koji nisu ispunili taj uvjet. Takvi zasigurno nisu u istoj kategoriji kao ravnatelji koji nisu licencirani, jer to joÅ¡ nisu ni mogli biti.
Å to s nastavnicima? ZaÅ¡to oni nemaju propisan uvjet visoke struÄne spreme?
– Tu se ne slažem s dijelom akademske zajednice jer doista mislim da se nastavu tjelesnog odgoja u osnovnoj Å¡koli moće izvoditi i s preddiplomskim studijem.
A nastavu matematike?
– Ne mogu shvatiti zaÅ¡to bi nastavnik matematike u osnovnoj Å¡koli morao zavrÅ¡iti diplomski studij matematike. To mi se Äini previÅ¡e za razinu matematike koja je potrebna za osnovnu Å¡kolu. Ovdje je kljuÄno kroz pedagoÅ¡ke kompetencije nauÄiti kako sve to predstaviti i na prihvatljiv i zabavan naÄin objasniti djeci. Po meni, to se takoÄ‘er može za tri godine studija. Za srednju Å¡kolu, meÄ‘utim, ipak smatram da bi nastavnici morali imati zavrÅ¡en diplomski studij, kao Å¡to za predavanje na fakultetu treba doktorat.
Zašto dio prosvjetara ima tu mogućnost da im radni tjedan u nastavi traje 13 pa i manje sati?
– To nije sasvim toÄno. Propisana norma uÄitelja predmetne nastave u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s uÄenicima je od 22 do 24 sata, i dopunjava se izvannastavnim sadržajima. Novi pravilnik o normi viÅ¡e i nije baÅ¡ tako darežljiv, jer se tim drugim sadržajima mogu dopuniti najviÅ¡e dva sata. Sindikat i nastavnici sigurno se neće složiti da rade malo. ÄŒinjenica jest da nije isto sjediti u kancelariji osam sati i isto toliko provesti u razredu sa 30 uÄenika. U razredu je puno teže raditi. ÄŒinjenica jest i da imaju puno nepotrebnog administrativnog posla od kojega bih ih najradije rasteretio. Na primjer, pripreme u kojima piÅ¡u Å¡to su danas radili, Å¡to će sutra raditi… Pripreme koje se prepisuju iz godine u godinu. To za mene nema smisla. Norma je takva kakva jest, kompromis u pregovorima sa sindikatom.
Bojite se pritiska sindikata?
– Zapravo ne. Uspostavili smo korektan odnos. Možemo pregovarati, mi ćemo na jednu stranu, oni onu drugu, ali nadam se da ćemo se naći na sredini.
Sindikat vam je poslao poruku da će vaÅ¡ prvi test biti u vrijeme donoÅ¡enja proraÄuna za 2015. Od novog ministra oÄekuju da se izbori za veća sredstva. Koliko je to realno?
– Ne znam kako je u ministarstavu obrane, turizma ili zdravlja, ali nakon analize proraÄuna znanosti, obrazovanja i sporta odgovorno tvrdim da tu viÅ¡e nema mjesta za znaÄajnije uÅ¡tede. Primjer je dio proraÄuna za osnovno i srednje obrazovanje, koji iznosi 7 milijardi kuna, a 91 posto je rezerviran za plaće. Ono Å¡to nisu plaće, 630 milijuna kuna, od toga je gotovo polovica namijenjena prijevozu uÄenika u srednju Å¡kolu, neÅ¡to manje prijevozu nastavnika. Investicije su nam zamrle. Za znanost izdvajamo premalo. Imamo 79 milijuna kuna na stavci Zaklade za znanost, i to su jedina sredstva kojima izravno financiramo znanstvene projekte. Zbilja ne vidim gdje možemo naći ozbiljniji novac.
Ne vidite mogućnost za preraspodjelu sredstava unutar postojećeg iznosa?
– Puno nam je toga stavljeno u proraÄun Å¡to zapravo ne spada u znanost, obrazovanje i sport. Mislim da prijevoz uÄenika u Å¡kolu, politika poreznih olakÅ¡ica i sufinanciranje udžbenika nije predmet ovoga ministarstva već Ministarstva socijalne politike i mladih. Financiranje asistenata u nastavi bilo je u domeni Ministarstva socijalne politike i mladih. U svijetu se to Äesto rjeÅ¡ava volontiranjem. Mi smo taj posao preuzeli, ali bez novca. I Å¡to sad?
OÄito je nekad bilo lakÅ¡e biti ministar, no sami ste se prihvatili tog posla.
– Ne tako davno postojala je uprava za informatiku koja je imala proraÄun od 300 milijuna kuna, iz Äega se financirala informatiÄka oprema Å¡kola. Svake godine sveuÄiliÅ¡tima je otvarano po 300 razvojnih radnih mjesta. Toga viÅ¡e nema! Sigurno je onda bilo malo lakÅ¡e biti ministar.
“…Znamo koliko je radnika ostalo bez posla kad je stala proizvodnja….”
Takvi imaju malo Å¡iri spektar izbora za razliku od nastavnika koji mogu samo u Å¡kole dok recimo inženjeri imaju i razne druge mogućnosti, no i oni u zadnje vrijeme zauzimaju mjesto nastavnicima. ZaÅ¡to razdvajati ing. i profesorske smjerove kad i jedni i drugi mogu raditi u Å¡koli. OÄito da se ne isplati posebno Å¡kolovati nastavniÄki kadar.
HNOS je takoÄ‘er trebao smanjiti obim gradiva i koliÄinu Äinjenica. Svi su se kleli u rezove. PriÄa kaže da je pri tome svatko mislio na sve druge predmete osim svog. DapaÄe, za svoj predmet predlagali su da treba dodati ovo i ono… Sigurno nije istina, ali priÄa se, da su neki Äak potezali i argument da će, smanji li se gradivo njihovog predmeta, ostati bez prihoda od repeticija.
Baš sam znatiželjan kako će ovaj put ta storija završiti
“ÄŒinjenica jest i da imaju puno nepotrebnog administrativnog posla od kojega bih ih najradije rasteretio. Na primjer, pripreme u kojima piÅ¡u Å¡to su danas radili, Å¡to će sutra raditi… Pripreme koje se prepisuju iz godine u godinu. To za mene nema smisla. ”
Da samo i ovo napravi za svog mandata bio bio najucinkovitiji ministar do sada i barem bi mu za nesta bili zahvalni.
Tu se, kolega, slažemo u potpunosti!
Ja već godinama tvrdim i piÅ¡em kako su pisane pripreme, planovi, mjeseÄni, godiÅ¡nji, i tome sliÄno, apsolutno bespotrebni. PaÄe, i kontraproduktivni. Ta svatko tko barem koju godinu radi u nastavi dobro zna kad će raditi koju lekciju, koliko sati će je raditi, na koji naÄin! ÄŒemu to suludo piskaranje iz godine u godinu?
Ovaj djeluje dosta solidno, bar do sad. U svakom sluÄaju, neusporedivo bolje nego njegov prethodnik. Već je donekle popravio Pravilnik. JoÅ¡ da uistinu ukine ovo imbeÄilno piskaranje, razjuri ravnatelje s neadekvatnom struÄnom spremom i poradi na statusu službene osobe za profesore, i bio bi najsolidniji ministar otkad je hrvatske države.
Trebalo bi, svakako, opozvati i osnovnoÅ¡kolski KU, i napisati novi, normalan! No, tu ne oÄekujem mnogo, jer Å¡to ekipa iz SHU – a upropasti, ne popravlja se lako!
Pazite što želite jer bi vam se moglo ostvariti. Zar stvarno mislite da će vam satnice ostati iste ako ukinu pisanje priprema i da će vam tu neefektivu platiti? Najte biti hlebinci. Automatski bez posla ostaje najmanje 50% ljudi.
Ne nećeju se viÅ¡e pripremati uÄitelji, neg će kak u Sabor ijti i prosipati kak ovi naÅ¡i veli ministri!!!
Ako se ukinu pripreme koje služe samo za pokazivanje, to ne znaÄi da će se ukinuti vrijeme koje je potrebno za pripremanje nastave. Dajte ne brkajte pojmove. Svi smo se dužni pripremati za nastavu. Hoće li moja priprema biti prezentacija, tekica s biljeÅ¡kama, rokovnik ili komad kupusnog lista, sasvim je svejedno.
Ako je nastavni sat održan i ako je gradivo na prikladan naÄin rastumaÄeno, koga briga kakva je priprema. Tko to Äita? Priprema treba služiti iskljuÄivo onome tko priprema sat, a svi koji se u tome ne snalaze, žao mi je.
A kako ćeÅ¡ nekome DOKAZATI da si se pripremio za nastavu ako nemaÅ¡ to negdje napisano? Reći ćeÅ¡ da si se pripremao i zato će ti netko isplatiti plaću? Jedva Äekaju. Ili ćeÅ¡ dati pripreme izdavaÄa knjige pa neka te plate za to?
Je li ista priprema za kemiju, likovni ili hrvatski? Traje li isto? Svaka je jednako kvalitetna? Ne pišem da je priprema potrebna u dosadašnjem obliku nego samo kako će biti.
S obzirom da sam kemiÄarka, itekako se pripremam za nastavu. Sigurno mi pokuse ne priprema susjed, a posuÄ‘e nakon pokusa ne pere suÄ‘erica u Å¡kolskoj kuhinji. I nemam o tome pisani trag, osim Å¡to uÄenici imaju bilježnice.
Opaaa!!!! Gle stvarno? Pa uÄenici neÅ¡to zapisuju u bilježnice i radne bilježnice, crtaju skice pokusa, spontano, niÄim izazvani.
Ja samo uđem u razred, a sve ostalo događa se samo od sebe? O kakvim dokazima razgovaramo?
Pa nije mi valjda pisana priprema dokaz da nešto doista radim? Ili?
Pripreme pisane se nigdje ne pišu nego kod nas. Za sat se priprema, to stoji.
Å to će sad, pak, izmisliti!? Duple pripreme? Nove knjige? Novo uÄenje?
Nove agencije – barem dvije – tri!
Zašto bi netko ostao bez posla?
Plaća se određuje prema broju sati redovite nastave, a taj broj se ukidanjem priprema ne bi promijenio. Broj sati ostalih poslova također se određuje prema broju sati redovite nastave, i, ako ste zaduženi njima, posebnih poslova.
Pisane pripreme su najnepotrebnija pojava Å¡kolskog sustava joÅ¡ od ere Sumerana. Jednako tako i planovi. Napokon da Äujem i jednog ministra da smatra kako bi se moglo ukinuti to gubljenje vremena i energije.
A ekipa koja je dosad klistirala, naći će već nešto drugo za peglati!
Koliko je ljudi koji predaju likovni i glazbeni ostalo bez posla samo radi ukidanja plaćanja ureÄ‘ivanja Å¡kolskog panoa, voÄ‘enja Å¡kolskog zbora, satnice, razredniÅ¡tva i sliÄno? Ako ukinu plaćanje neefektive, Å¡to će se dogoditi? Ionako svi govore da ima previÅ¡e uÄitelja i da niÅ¡ta ne rade, da su 3 mjeseca na godiÅ¡njem itd. Koliko imaÅ¡ redovne nastave? 24 sati tjedno? Gdje ti je ostatak do 40 sati? MisliÅ¡ da to nikoga ne “žulja” i da se ne pita zaÅ¡to uÄitelji dobivaju punu plaću a rade samo pola satnice? Å to će tek govoriti ako se ukine pisanje priprema? Kako ćeÅ¡ pravdati tu neefektivu, ostale poslove ili kako god ih već netko nazvao ako ćeÅ¡ raditi joÅ¡ manje (nema pisanja priprema)? Ministarstvo će samo veselo Äekati da to plati?
“Plaćanje neefektive”???
Å to bi to trebalo znaÄiti? Mislim, da su neki zalutali ovdje:
Uistinu, Pero, koliko ih je ostalo bez posla?
Plaćanje estetskog uređenja škole, vođenja zbora, razredništva i inog što napisa nije ukinuto.
Sve to stoji u Pravilniku o tjednim radnim obvezama, ali, isti treba iÅ¡Äitati!
Kakvo plaćanje ili neplaćanje ” neefektive”?
Lijepo sam rastumaÄio u gornjem postu da pisanje priprema nema veze s plaćom. Pisao ja pripreme poput Rata i mira, ili ih ne pisao nikako, to ne utjeÄe na plaću! Ponavljam – osnova za odreÄ‘ivanje plaće jest redovna nastava i posebni poslovi. Norma za puno vrijeme je 24/23/22, koja u odreÄ‘enim uvjetima može biti i manja. Kakve pripreme, kakvi bakraÄi, Å¡ta?
Slijedeći VaÅ¡u logiku, ispada ovako – ako ukidanje pisanja priprema uzrokuje smanjenje plaće, onda, shodno tome, konstantno uvoÄ‘enje novog administriranja i piskaranja dovodi po povećanja plaće! A svi znamo da nije tako!
Isto tako – plaća profesora ne temelji se na laprdanju polupismene rulje. Mi imamo Äitavu armiju takvih – oni toÄno znaju Å¡to i kako nastavnici rade, kolika im je satnica i godiÅ¡nji odmori, a posljednje Å¡to su proÄitali bila je Ježeva kućica!
Gdje mi je ostatak do 40 sati?
Eto, možda u dodatnoj, koja isto tako predstavlja neposredan rad s uÄenicima, ili dopunska, ali se ne plaćaju! Možda u razredniÅ¡tvu, koje se odraÄ‘uje neusporedivo viÅ¡e nego 4 sata koliko se priznaje. Možda u noćnom radu na ekskurziji, koji se, zamislite – ne piÅ¡e i ne priznaje! Možda u beskrajnom sastanÄenju, sjedniÄenju, dežuranju koje se, gle Äuda, isto tako ne priznaje kao osnova za plaću!
Hoćete još? Ima toga koliko hoćete!
Obzirom koliko sam plaćen za posao s VSS, dragi Pero, nemam ja kome što pravdati!
Koliko još treba pisati i govoriti da pojedini eksperti napokon shvate kako se radno vrijeme i plaća profesora ne može uspoređivati s bauštelcima ili šveljama?!
Vi, prijatelju, naprosto ne baratate materijom!
Platili bi prema onom: “Kolko po komadu?”
” Ne mogu shvatiti zaÅ¡to bi nastavnik matematike u osnovnoj Å¡koli morao zavrÅ¡iti diplomski studij matematike. To mi se Äini previÅ¡e za razinu matematike koja je potrebna za osnovnu Å¡kolu. Ovdje je kljuÄno kroz pedagoÅ¡ke kompetencije nauÄiti kako sve to predstaviti i na prihvatljiv i zabavan naÄin objasniti djeci. Po meni, to se takoÄ‘er može za tri godine studija. Za srednju Å¡kolu, meÄ‘utim, ipak smatram da bi nastavnici morali imati zavrÅ¡en diplomski studij, kao Å¡to za predavanje na fakultetu treba doktorat.”
Možda zato Å¡to djeca pitaju zaÅ¡to se ne smije dijeliti s nulom, koji je rezultat dijeljenja s nulom, zato Å¡to pitaju gdje se sve primjenjuje neki dio matematike, zato Å¡to postoji dodatna nastava… Bez uvrede, razredne nastavu su zavrÅ¡ili moji uÄenici, dakle množina, koji su imali najveću ocjenu 3 u osnovnoj Å¡koli. Kako će ta osoba odraditi npr. Dodatnu, ili priznati djetetu zadatak koji je on rijeÅ¡io na svoj naÄin, a koji nije u rjeÅ¡enju.
Potpisujem, sve reÄeno, Tanja!
“Informatika od prvog osnovne”, “djeca bez asistenata”, “knjige da, knjige ne”, “pravilnik da, pravilnik ne”… Pametnom dosta!
Što je slijedeće?