(VeÄernji list) U 21. stoljeću, vremenu raÄunala i visoke tehnologije, matematiku viÅ¡e nema smisla pouÄavati kao Å¡to se pouÄavala desetljećima. S tom tezom britanskog matematiÄara Conrada Wolframa, nedavno objavljenoj u The Observeru, slažu se i naÅ¡i sugovornici, matematiÄari Petar Mladinić i Vinko Bajrović.
– ÄŒinjenica je da je naÅ¡ naÄin pouÄavanja matematike pregazilo vrijeme. Već petnaestak godina postoji inicijativa da se matematika pouÄava na drukÄiji naÄin, neÅ¡to smo na tome i radili, ali dok se ne promijene programi, ni promjene pouÄavanja neće biti – kaže matematiÄar i ravnatelj zagrebaÄke Pete gimnazije Petar Mladinić. S tim se slaže i Vinko Bajrović dodajući da u 21. stoljeću matematika nije “raÄunanje nego naÄin razmiÅ¡ljanjaâ€. – Robujemo starim pravilima i nastavnici moraju poduÄavati ono Å¡to program od njih traži. Jedva Äekam da se pojavi novi kurikulum koji bi trebao donijeti matematiku primjenjivu u svakodnevnom životu – komentira Bajrović.
Da naÄin pouÄavanja matematike u Hrvatskoj nije dobar, pokazuju i rezultati koje petnaestogodiÅ¡njaci postižu u PISA-testiranjima. – U zadacima koji se pojavljuju na PISA-testovima nema puno teÅ¡ke matematike nego logiÄkog razmiÅ¡ljanja. A naÅ¡i uÄenici za to nisu pripremljeni – komentira Mladinić. Bajrović spominje maturante Äije rezultate na državnoj maturi iz matematike analizira iz godine u godinu. – Å okiralo me da neki maturanti nisu bili u stanju rijeÅ¡iti ni najjednostavnije zadatke. Recimo, puno njih nije bilo u stanju izraÄunati koliko kuna dobiju za petnaest dolara – zabrinuto se prisjeća Bajrović. – Gradivo matematike treba malo proÄistiti, svaki vrtlar podreže grane i pusti da rastu one koje želi. Tako treba i s matematikom – slikovito će Mladinić.
IzdavaÄi: Udžbenici nisu zanimljivi
IzdavaÄi Å¡kolskih udžbenika takoÄ‘er su uoÄili da matematika kakva se danas pouÄava i udžbenici koji su prilagoÄ‘eni važećim nastavnim planovima i programima danaÅ¡njim uÄenicima nisu zanimljivi. Zbog toga najveći nakladnici u svojim udžbenicima matematiku uÄenicima žele približiti na zabavan naÄin. – Niz je zadataka iz kuta svakodnevnog života kako bi uÄenici vidjeli da je ono Å¡to uÄe primjenjivo – objasnila nam je pristup u novim udžbenicima Maja BrkljaÄić iz Profila.– OdreÄ‘enu cjelinu poÄnemo nekim problemom, a iz lekcije u lekciju uÄenici su bliže rjeÅ¡enju. Tako vide da je ono Å¡to uÄe primjenjivo u životu – kaže Matilda Bulić iz Å kolske knjige.
Evolucija matematike
1.
Matematika u 1970.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 3/5
prodajne cijene plus 17% poreza. Koliki je profit?
2.
Matematika u 1980.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 4/5
prodajne cijene. Koliki je profit?
3.
Matematika u 1990.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 8
000 DEM. Koliki je profit?
4.
Matematika u 2000.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 8
000 DEM, a profit 2 000 DEM. Podcrtaj broj 2 000.
5.
Matematika u 2010.
DrvosjeÄa ruÅ¡i prekrasnu Å¡umu jer je sebiÄan i ne misli na prirodu, životinje u
Å¡umi i Äisti zrak. On to radi samo da zaradi. Å to mislite o njegovom naÄinu
života? Kako se ptice i vjeverice osjećaju kada drvosjeÄa ruÅ¡i njihove domove.
(Nema netoÄnih odgovora.)
6.
Matematika u 2013.
UÄenici koji ovaj sat ne izmlate nastavnika dobit će odliÄnu ocjenu.
Ovo je tako fantastiÄan komentar! Bez ikakvih dodatnih objaÅ¡njenja, ne treba viÅ¡e dodati ni toÄkicu… niÅ¡ta… OVO JE SUPER! Da nije žalosno, bilo bi smijeÅ¡no – ali, ruku na srce, ja sam se od srca nasmijala… pogotovo na onih ‘Podcrtaj broj 2 000’…
Tako ilustrativno i tako žalosno i u hrvatskoj stvarnosti tako istinito…