(Večernji list) U 21. stoljeću, vremenu računala i visoke tehnologije, matematiku više nema smisla poučavati kao što se poučavala desetljećima. S tom tezom britanskog matematičara Conrada Wolframa, nedavno objavljenoj u The Observeru, slažu se i naši sugovornici, matematičari Petar Mladinić i Vinko Bajrović.
– Činjenica je da je naš način poučavanja matematike pregazilo vrijeme. Već petnaestak godina postoji inicijativa da se matematika poučava na drukčiji način, nešto smo na tome i radili, ali dok se ne promijene programi, ni promjene poučavanja neće biti – kaže matematičar i ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić. S tim se slaže i Vinko Bajrović dodajući da u 21. stoljeću matematika nije “računanje nego način razmišljanja”. – Robujemo starim pravilima i nastavnici moraju podučavati ono što program od njih traži. Jedva čekam da se pojavi novi kurikulum koji bi trebao donijeti matematiku primjenjivu u svakodnevnom životu – komentira Bajrović.
Da način poučavanja matematike u Hrvatskoj nije dobar, pokazuju i rezultati koje petnaestogodišnjaci postižu u PISA-testiranjima. – U zadacima koji se pojavljuju na PISA-testovima nema puno teške matematike nego logičkog razmišljanja. A naši učenici za to nisu pripremljeni – komentira Mladinić. Bajrović spominje maturante čije rezultate na državnoj maturi iz matematike analizira iz godine u godinu. – Šokiralo me da neki maturanti nisu bili u stanju riješiti ni najjednostavnije zadatke. Recimo, puno njih nije bilo u stanju izračunati koliko kuna dobiju za petnaest dolara – zabrinuto se prisjeća Bajrović. – Gradivo matematike treba malo pročistiti, svaki vrtlar podreže grane i pusti da rastu one koje želi. Tako treba i s matematikom – slikovito će Mladinić.
Izdavači: Udžbenici nisu zanimljivi
Izdavači školskih udžbenika također su uočili da matematika kakva se danas poučava i udžbenici koji su prilagođeni važećim nastavnim planovima i programima današnjim učenicima nisu zanimljivi. Zbog toga najveći nakladnici u svojim udžbenicima matematiku učenicima žele približiti na zabavan način. – Niz je zadataka iz kuta svakodnevnog života kako bi učenici vidjeli da je ono što uče primjenjivo – objasnila nam je pristup u novim udžbenicima Maja Brkljačić iz Profila.– Određenu cjelinu počnemo nekim problemom, a iz lekcije u lekciju učenici su bliže rješenju. Tako vide da je ono što uče primjenjivo u životu – kaže Matilda Bulić iz Školske knjige.
Evolucija matematike
1.
Matematika u 1970.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 3/5
prodajne cijene plus 17% poreza. Koliki je profit?
2.
Matematika u 1980.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 4/5
prodajne cijene. Koliki je profit?
3.
Matematika u 1990.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 8
000 DEM. Koliki je profit?
4.
Matematika u 2000.
Pilana prodaje vagon drvene građe za 10 000 DEM. Troškovi proizvodnje su 8
000 DEM, a profit 2 000 DEM. Podcrtaj broj 2 000.
5.
Matematika u 2010.
Drvosječa ruši prekrasnu šumu jer je sebičan i ne misli na prirodu, životinje u
šumi i čisti zrak. On to radi samo da zaradi. Što mislite o njegovom načinu
života? Kako se ptice i vjeverice osjećaju kada drvosječa ruši njihove domove.
(Nema netočnih odgovora.)
6.
Matematika u 2013.
Učenici koji ovaj sat ne izmlate nastavnika dobit će odličnu ocjenu.
Ovo je tako fantastičan komentar! Bez ikakvih dodatnih objašnjenja, ne treba više dodati ni točkicu… ništa… OVO JE SUPER! Da nije žalosno, bilo bi smiješno – ali, ruku na srce, ja sam se od srca nasmijala… pogotovo na onih ‘Podcrtaj broj 2 000’…
Tako ilustrativno i tako žalosno i u hrvatskoj stvarnosti tako istinito…