NORMA…lud zbunjenog

28/02/2014

http://cdn.memegenerator.net/instances/500x/46634448.jpg

Evo kako stoje stvari.

MZOS želi u uvesti red u sustav, međutim, stav koji su zauzeli i način na koji se ophode, verbalno i neverbalno, prema prosvjetnim djelatnicima jednostavno je iritantan.
1. Treba li uvesti red u sustav? Treba.
2. Je li poželjno i prihvatljivo da taj red uvode ljudi bez iskustva i poznavanja struke? Nije.
3. Bi li se red mogao uvesti, na zadovoljstvo svih, ako bi se pokazalo barem malo volje i interesa da u tome sudjeluju ljudi iz struke? Svakako bi.

Ljude iz struke ne pita se što misle, nego ih se poziva na javnu raspravu. Smatramo to nedopustivim, bahatim i bezobraznim. U daljnjem tekstu, ljudi iz struke jesu učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji rade u nastavi i obavljaju neposredan rad s učenicima, a ne ljudi koji su nekad to radili ili nisu radili nikada.

U javnoj raspravi o normi učitelja može sudjelovati svaka punoljetna osoba, od dimnjačara do direktora marketinga HEP-a. Kakve veze ti ljudi imaju s obrazovanjem? Imaju veze ako imaju djecu školske dobi, ali što bi ti ljudi imali za reći o učiteljskoj normi i zaduženju o radu? Vjerojatno isto što i učitelji o njihovim zaduženjima. Ništa.

Na javnu raspravu treba poslati dokument koji su zajedno osmislili i MZOS i struka, a onda dati priliku da se i ostatak svemira izjasni pa možda netko nešto pametno i blebne.
Ovako smo pozvani samo kurtoazno jer je gotovo sve već isplanirano, javno prezentirano bez valjanih argumenata, ali na način koji će pučanstvo protumačiti upravo onako kako MZOS to želi, a to je da učitelji ništa ne rade ili rade malo, a dobivaju puno. Sve je pomno smišljeno pa je poziv na sudjelovanje u javnoj raspravi samo čin “neizmjerne dobre volje” na kojoj trebamo biti zahvalni do groba.

Što se zaduženje tiče, treba inzistirati na tome da dva sata razredništva uđu u osnovicu za normu. Razredništvo nije sporadičan posao, nego se odvija u kontinuitetu tijekom cijele nastavne i školske godine. Sat razrednog odjela redovito se održava jedan sat tjedno i nije stvar slobodnog izbora učenika. Informacije za roditelje također se održavaju svaki tjedan, a tijekom godine održavaju se i roditeljski sastanci.

Da su nekim ljudima napuhane satnice i nategnute norme, bogme je i to istina. Iako takvih slučajeva nema baš mnogo i ne prevladavaju, slažemo se da treba provjeriti o čemu se radi.
Tu bi prije svega trebalo preispitati rodjačke i slične veze ravnatelja i spomenutih učitelja, njihove sitne interese i rješavati problem na lokalnoj, a ne globalnoj razini.
Ne slažemo se s time da neki ljudi rade u nastavi 10 sati, a ostatak satnice vode zadruge po 6 sati (dajte molim vas), imaju 4-6 sati zaštite na radu (molimo vas još jednom), postojanje dvaju voditelja smjene u školi koja radi u jednoj smjeni i slično.
Ali, kao što je spomenuto, to se rješava lokalno, ne globalno. Najbolje je što čak i inspekcija (opet ne generalizirati, nego istaknuti da se radi o pojedincima) takve stvari blagoslivlja jer su si inspektor i ravnatelj baš nekak dobri, a lik koji skupi 12 sati na spomenuta bulažnjenja igra s njima nogomet subotom i baš su si onak simpa, ne.

Promjene treba uvesti, ali s osjećajem za bitno i nebitno, sagledati koji su to poslovi doista važni, a bez kojih se može.
Ako učitelj glazbene kulture vodi zbor, onda to nije sporadičan posao. Pa ne vodi se zbor tako da dođe glazbenjak s rukama u džepovima ili razvlači harmoniku ili udara po tipkama glasovira, a klinci sami od sebe, spontano okupljeni, troglasno ili dvoglasno zapjevaju nacionalnu himnu. To ne može biti tretirano kao ostali poslovi i kvit. To je neposredni rad s učenicima koji se odvija u kontinuitetu tijekom nastavne godine.

Dodatna i dopunska nastava odvijaju se prema interesu učenika i zato smatramo da to ne treba ulaziti u osnovicu za normu i nikad nije niti ulazilo.

Na kraju, želimo da se jednom za svagda decidiraju ostali poslovi pa da cijeli svemir ima uvid i u tu Pandorinu kutiju.

24 Responses to NORMA…lud zbunjenog

  1. ana on 01/03/2014 at 10:24

    Ne slažem se sa stavom da DOD ne mora ulaziti u osnovicu, time smo samo krenuli prema ukidanju DOD nastave. Natjecanja su ionako ukinuta za 4 r., kreće se k ukidanju do 7.r. Svatko tko radi DOD nastavu zna koliko vremena treba uložiti da bi učenici postigli određeni napredak. Slobodno mogu reći da nam je jedino zadovoljstvo koje je ostalo, a tiče se rada u školi, sreća i radost kad se boljeg učenika dovede do neke spoznaje van nastavnog gradiva i kad se vidi njihov napredak (van prosječne sredine). Ako ogulimo nastavu i onima koji žele više ne pružimo tu mogućnostu u školi, onda je naše obrazovanje od jadnog srozano na glupo lupetanje činjenica samo da se zadovolji forma. Ukinuti su znastveni projekti, ne finaciraju se više udruge za rad s darovitim učenicima, za što školujemo našu djecu?

  2. B.M. on 01/03/2014 at 11:09

    školujemo ih za famozno tržište rada

  3. Diana Greblički-Miculinić on 01/03/2014 at 11:31

    Apsolutno se slažem da poslovi razredništva ulaze u normu. Katkad su zahtjevniji i oduzimaju više vremena i energije od matičnog predmeta. Što se tiče dodatne, dopunske i izvannastavnih aktivnosti, sramotno je uopće razmišljati o tome da za te sate nije potrebna priprema, a kamoli to propisati nekim člankom. Kako se izvodi ta nastava bez pripreme? Budući da je tu riječ o pojedincima s različitim interesima i predznanjima, za svakoga se od njih valja posebno pripremiti. Ili? Možda je zamišljeno da odsjedimo s njima 45 minuta i raspravljamo o ne znam čemu? Ne znam… Što dalje, to lošije, umjesto obrnuto.

  4. B.M. on 01/03/2014 at 17:44

    Dragi moji, ja vas sve molim da pročitate dosadašnje propise o zaduženju, pročitate nacrt novog pravilnika o zaduženju, usporedite te spise i tek onda komentirate jer u protivnom ne možemo raspravljati.
    Pročitati s razumijevanjem.

    Prvo raspravite sami sa sobom što je osnovica za puno radno vrijeme, što je tjedna norma, što je redovita/izborna nastava, što je neposredni rad s učenicima i onda kad to posložite u glavi možete dalje razmišljati.

    Dodatna i dopunska nastava nikad nisu ulazile u osnovicu za puno radno vrijeme, ali je to neposredni rad s učenicima i učitelje se time zadužuje do pune tjedne norme. To nisu ostali poslovi.

    Tjedan norma učitelja koji predaje predmet 2 sata tjedno u oš, dakle 70 sati godišnje iznosi 24 sata. Tako je nekad bilo i tu se ništa nije mijenjalo.

    Osnovica za puno radno vrijeme tog istog učitelja iznosi 18 sati redovite i/ili izborne nastave, a do 24 sata dopunjuje se s dod, dop, i koječime.

    Jedino što se mijenjalo jest razredništvo, koje je nekad ulazilo u ovih 18 sati. Znači mogli ste imati 16 sati redovite/izborne nastave + 2 sata razredništva i ostvariti osnovicu za puno radno vrijeme, a sad je to ukinuto.
    Za to se trebamo izboriti, a ne za nešto što nikad nije postojalo.
    Također se treba izboriti da se zbor, estetsko uređenje škole i sportska društva ubrajaju u osnovicu za punu normu i to s 2 – 4 sata tjedno. Kao što je do sada i bilo.

    • mar on 01/03/2014 at 21:03

      Moram priznati da je barem meni bilo dosta toga nejasno i BM to si kratko i jasno objasnio, a bilo mi je nejasno jer se po različitim školama različito primijenjivao isti pravilnik.
      E sad mi reci, kao jedini učitelj u školi imam 20 sati redovne nastave bez razredništva za 70-satni predmet koji se predaje 2 h/tjedan.
      Koliko po novom pravilniku pored tih 20 sati tjedno trebam imati dodatne i/ili izvannastavnih i/ili satničarstva da bi imao puni 40 satni tjedan.

      • B.M. on 02/03/2014 at 17:07

        Tjedna norma ostala je ista, 24 sata, što znači da možete dobiti još 4 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada (dodatna, dopunska i slično).

        • mar on 02/03/2014 at 19:26

          A je li u ta 4 sata sad po novom moze ici i 1 sat satnicarstva za 8-16 razreda?

          • B.M. on 02/03/2014 at 19:50

            Poslovi satničara nisu neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima. To spada u posebne poslove. Mislim da su to smanjili, u vašem slučaju (8 – 16 razrednih odjela) s 2 na 1 sat. Ali to su oni poslovi od 24 do 40 sati tjedno.

            Ovo do 24 ide dodatna, dopunska, izvannastavne aktivnosti i drugi oblici rada s učenicima koji su predviđeni godišnjim planom, školskim kurikulom i drugim propisima.
            Barem se nadam da ispravno tumačim :-)

          • atlanta on 02/03/2014 at 21:12

            Posebni poslovi (satničar/voditelj smjene)se mogu obavljati kao zamjena za dod/dop/ina, a učitelj PN ih može obavljati i kao zamjenu za razredništvo….čl. 8. st. 6. Dakle, idu u ono punjenje od 20 do 24.

    • žukov1943. on 02/03/2014 at 14:16

      Mišljenja sam kako je ovo smeće od dokumenta, taj Pravilnik, daleko veća opasnost nego što se na prvu čini!
      Stvari nipošto nisu bezazlene. Ovo što pišeš za razredništvo, kako ne ulazi više u osnovicu za satnicu – ta samo to meni će mjesečno spustiti plaću za nekih 1000 kuna! A gdje je još smanjenje putnih troškova, koje nas još čeka?!
      Pod obavezno se treba mijenjati članak 18. Pravilnika, koji definira osnovicu za nepuno vrijeme. A što je tek s posebnim poslovima?!
      Ovo za zbor i školska sportska društva uopće ne treba posebno komentirati – to je zločin, produkt poremećena uma!
      I dosad se satnica na školama različito određivala, od škole do škole, a sad će tek nastati zbrka!
      Stvari su definitivno prešle svaku mjeru, i ovo zahtijeva najradikalnije korake koje zakon dopušta! Ako na ovo pristanemo, tad smo idioti koji bolje i ne zaslužuju!

      • chemic_1 on 02/03/2014 at 16:49

        Da!!
        Ma imamo mi sindikat koji će poduzeti radikalne korake, protiv našeg sindikata su nemoćni

        • chemic_1 on 02/03/2014 at 16:53

          :D

        • galadrijel on 03/03/2014 at 12:20

          :-))))))))

      • B.M. on 02/03/2014 at 17:50

        Članak 18. samo proizlazi iz radnih obaveza koje su navedene u nacrtu pravilnika. To nije ništa novo, računica je takva bila i ranije.
        Treba mijenjati članak 13.

        • atlanta on 03/03/2014 at 06:47

          Po meni je sporno dosta stvari u čl. 18. Stavak 1. se bitno razlikuje od Čl. 85. st. 1. u KU, ali za to promijenit treba mijenjati dosta članaka ispred.
          Broj sati pod C je sad samo redovita i/ili izborna nastava, a dosad se tu ubrajalo i: razredništvo, poslovi iz čl. 80. KU (zborovi, estetsko uređenje, ŽSV, dodatna iz matematike, izborna tehnička k., orkestar, ššk, zadruga…) te posebni poslovi (satničar, voditelj smjene, sindikalni povj., povjerenik zaštite na radu).
          Smatram da bi trebalo mijenjati stavak 2. u Čl. 18. A u omjeru predstavlja potreban broj sati redovite nastave za puno radno vrijeme (18/19/20). Ako je netko jedini nastavnik ili „zadnji“ nastavnik tog predmeta ima pravo na punu satnicu i sa 16/17/18 sati redovite/izborne nastave, ali ako ostane tehnološki višak za par sati (što će se mnogima dogoditi u rujnu), više ne može koristiti tu prednost jer mu se nepuno ne izračunava u odnosu 16/17/18, nego u odnosu na 18/19/20.
          Da objasnim na primjeru:
          Učitelj predmeta koji se radi 2 puta tjedno i jedini je nastavnik tog predmeta u školi ima pravo na puno radno vrijeme s 18 sati redovite nastave. Ima 8 razrednih odjeljenja tj. 16 sati redovite nastave. Nedostaje mu 2 sata za puno radno vrijeme. Iz omjera za izračun nepunog radnog vremena njemu se ne računa koliko mu nedostaje do 18 nego do 20 sati. On će biti proglašen tehnološkim viškom za 4, a ne za 2 sata (koliko bi, po meni, trebalo). Imat će ugovor na 32 sata: u zaduženju 19,2 sata (16 sati redovite nastave+punjenje do 19, 2), a od 19, 2 do 32 su ostali poslovi.

    • ana on 03/03/2014 at 16:58

      To što DOD do sada nije ulazila u osnovicu za puno radno vrijeme ne znači da je to bilo dobro rješenje, treba ustrajat da se to ispravi. To što se DOD odvija prema interesu učenika znači da će dodatnom biti zadužen učitelj koji to i obavlja, to nije razlog da DOD ne ulazi u osnovicu. Da imamo i jednog učenika za DOD nastavu, treba ju održati i ustrajati na njoj. To je 1 sat tjedna, a odradi se puno više.
      Nadalje, nedostaju poslovi održavanja inf kabineta, objavljivanje web sadržaja škole…

  5. Marie on 02/03/2014 at 21:35

    Meni nije jasna ta puna tjedna norma. Za strani jezik je 23 sata ukljucujuci razrednistvo. To bi trebalo znacit da je puna tjedna norma redovitog rada u nastavi bez razrednistva 21 sat. I da se ucitelja ne smije zaduziti sa vise od 21 sat redovite nastave il se varam?

    • iko on 03/03/2014 at 09:02

      Jedno je redovita nastava, a drugo neposredni odgojno-obrazovni rad. Pravilnikom je određen ukupan broj sat nastave i ukupan broj neposrednog rada. Nastava je dio neposrednog odgojno obrazovnog rada, kao i razredništvo. Zbroj nastave, razredništva i drugih oblika neposrednog rada treba u navedenom primjeru iznositi 23 sata. Pravilnik izričito navodi da nastavna norma za strani jezik može biti od 19 do 21 sat. Ako netko nije zadužen razredništvom bilo bi logično da uzme dva sata više nastave što i po meni nije dozvoljeno. Sukladno članku 8. razredništvo se može zamijeniti nekim od posebnih poslova. Prema tome mislim da si u pravu.

      • iko on 03/03/2014 at 09:14

        Molim zanemariti moju gornju repliku jer je pogrešna. Točno je da je osnovna nastavna norma za strani jezik 19 sati ili zajedno sa razredništvom 21 (19+2=21). Njegov ukupni neposredni rad mora iznositi 23 sata. Ako nastavnik nije zadužen s razredništvom nastavna norma mu se poveća za 2 sata i iznosi 21 sat, što je maksimalno. Ne može se i preostala 2 sata neposrednog rada iz skupine neposrednog rada zamijeniti s razredništvom, odnosno učitelj ne može imati dva razredništva. Ako bi ga se zadužilo s nastavom preko 21 sat, a nije razredni bio bi to rad preko norme.

        • iko on 03/03/2014 at 10:03

          Sad ću replicirati sam sebi. Naime po novom pravilniku moguće je više raznih kombinacija, budući se nastava može izvoditi ne striktno 19 sati već od 19 do 21. po sadašnjem je nešto drugačije uređeno, ali se svodi na isto. Učitelj stranog jezika punu normu ostvaruje s 23 sata neposrednog rada uključujući razredništvo. Ako ima 19 sati nastave i 2 sata razredništva onda mora imati DOP, DOD ili izvannastavnu aktivnost od 2 sata. Ako ima 21 sat nastave i razredništvo ne treba ništa više, a u tom slučaju bi s recimo nastavom od 23 sata stekao pravo na 2 sata rada preko norme. Nadam se da si više neću morati replicirati.

          • zadie72 on 03/03/2014 at 21:25

            Odmah ću priznati da sam za to sama kriva, ali ja sam godinama imala 23 sata čiste nastave (dva strana jezika). Ni razredništvo, ni dop, ni dod.
            I uporno su me uvjeravali da to tako mora biti. A kolega na pola radnog vremena.

  6. Marie on 03/03/2014 at 10:10

    Da, tako sam i ja shvatila. Ucitelj stranog jezika se moze zaduziti sa maksimum 21 sat redovite nastave. Na to onda ide razrednistvo, dop, dod il posebni poslovi.
    Do sada je vladala takva strka i nered oko zaduzivanja pa se nadam da ce se sad kad je u pravilniku vise postovat propisano.
    Moje zamjerke na pravilnik su standardne, razrednistvo, smanjeni sati za posebne poslove, prebacivanje zbora i est.uredjenja u ostale poslove. Osim toga smatram da je greska sto se ne dopusta dopunska nastava za izborni strani jezik. Obzirom da na izbornu nastavu imaju pravo svi ucenici bez obzira na sposobnosti i obzirom da se izborna nastava jednom kad je formirana grupa izjednacava po svim pravima i obvezama sa redovitom nastavom, ne vidim zasto ne bi postojala mogucnost tog 1 sata dopunske za ucenike koji imaju poteskoca u savladavanju gradiva.

    • iko on 03/03/2014 at 10:42

      Ništa te ne košta da te primjedbe i prijedloge pošalješ Ministarstvu.

  7. žukov1943. on 03/03/2014 at 22:10

    Mislim da je ipak košta, vremena i energije.
    Naime, Ministarstvo ne čuje, ne uvažava i ne želi razumjeti!
    Njih treba natjerati da počnu slušati struku! Zna se kako se to radi!
    Ja samo ne znam zašto to u Hrvatskoj tako teško ide, zašto naš narod podnosi ono što nitko drugi ne bi!
    Sluganski mentalitet, ili što?




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne