Evo kako stoje stvari.
MZOS želi u uvesti red u sustav, meÄ‘utim, stav koji su zauzeli i naÄin na koji se ophode, verbalno i neverbalno, prema prosvjetnim djelatnicima jednostavno je iritantan.
1. Treba li uvesti red u sustav? Treba.
2. Je li poželjno i prihvatljivo da taj red uvode ljudi bez iskustva i poznavanja struke? Nije.
3. Bi li se red mogao uvesti, na zadovoljstvo svih, ako bi se pokazalo barem malo volje i interesa da u tome sudjeluju ljudi iz struke? Svakako bi.
Ljude iz struke ne pita se Å¡to misle, nego ih se poziva na javnu raspravu. Smatramo to nedopustivim, bahatim i bezobraznim. U daljnjem tekstu, ljudi iz struke jesu uÄitelji, nastavnici i struÄni suradnici koji rade u nastavi i obavljaju neposredan rad s uÄenicima, a ne ljudi koji su nekad to radili ili nisu radili nikada.
U javnoj raspravi o normi uÄitelja može sudjelovati svaka punoljetna osoba, od dimnjaÄara do direktora marketinga HEP-a. Kakve veze ti ljudi imaju s obrazovanjem? Imaju veze ako imaju djecu Å¡kolske dobi, ali Å¡to bi ti ljudi imali za reći o uÄiteljskoj normi i zaduženju o radu? Vjerojatno isto Å¡to i uÄitelji o njihovim zaduženjima. NiÅ¡ta.
Na javnu raspravu treba poslati dokument koji su zajedno osmislili i MZOS i struka, a onda dati priliku da se i ostatak svemira izjasni pa možda netko nešto pametno i blebne.
Ovako smo pozvani samo kurtoazno jer je gotovo sve već isplanirano, javno prezentirano bez valjanih argumenata, ali na naÄin koji će puÄanstvo protumaÄiti upravo onako kako MZOS to želi, a to je da uÄitelji niÅ¡ta ne rade ili rade malo, a dobivaju puno. Sve je pomno smiÅ¡ljeno pa je poziv na sudjelovanje u javnoj raspravi samo Äin “neizmjerne dobre volje” na kojoj trebamo biti zahvalni do groba.
Å to se zaduženje tiÄe, treba inzistirati na tome da dva sata razredniÅ¡tva uÄ‘u u osnovicu za normu. RazredniÅ¡tvo nije sporadiÄan posao, nego se odvija u kontinuitetu tijekom cijele nastavne i Å¡kolske godine. Sat razrednog odjela redovito se održava jedan sat tjedno i nije stvar slobodnog izbora uÄenika. Informacije za roditelje takoÄ‘er se održavaju svaki tjedan, a tijekom godine održavaju se i roditeljski sastanci.
Da su nekim ljudima napuhane satnice i nategnute norme, bogme je i to istina. Iako takvih sluÄajeva nema baÅ¡ mnogo i ne prevladavaju, slažemo se da treba provjeriti o Äemu se radi.
Tu bi prije svega trebalo preispitati rodjaÄke i sliÄne veze ravnatelja i spomenutih uÄitelja, njihove sitne interese i rjeÅ¡avati problem na lokalnoj, a ne globalnoj razini.
Ne slažemo se s time da neki ljudi rade u nastavi 10 sati, a ostatak satnice vode zadruge po 6 sati (dajte molim vas), imaju 4-6 sati zaÅ¡tite na radu (molimo vas joÅ¡ jednom), postojanje dvaju voditelja smjene u Å¡koli koja radi u jednoj smjeni i sliÄno.
Ali, kao Å¡to je spomenuto, to se rjeÅ¡ava lokalno, ne globalno. Najbolje je Å¡to Äak i inspekcija (opet ne generalizirati, nego istaknuti da se radi o pojedincima) takve stvari blagoslivlja jer su si inspektor i ravnatelj baÅ¡ nekak dobri, a lik koji skupi 12 sati na spomenuta bulažnjenja igra s njima nogomet subotom i baÅ¡ su si onak simpa, ne.
Promjene treba uvesti, ali s osjećajem za bitno i nebitno, sagledati koji su to poslovi doista važni, a bez kojih se može.
Ako uÄitelj glazbene kulture vodi zbor, onda to nije sporadiÄan posao. Pa ne vodi se zbor tako da doÄ‘e glazbenjak s rukama u džepovima ili razvlaÄi harmoniku ili udara po tipkama glasovira, a klinci sami od sebe, spontano okupljeni, troglasno ili dvoglasno zapjevaju nacionalnu himnu. To ne može biti tretirano kao ostali poslovi i kvit. To je neposredni rad s uÄenicima koji se odvija u kontinuitetu tijekom nastavne godine.
Dodatna i dopunska nastava odvijaju se prema interesu uÄenika i zato smatramo da to ne treba ulaziti u osnovicu za normu i nikad nije niti ulazilo.
Na kraju, želimo da se jednom za svagda decidiraju ostali poslovi pa da cijeli svemir ima uvid i u tu Pandorinu kutiju.
Ne slažem se sa stavom da DOD ne mora ulaziti u osnovicu, time smo samo krenuli prema ukidanju DOD nastave. Natjecanja su ionako ukinuta za 4 r., kreće se k ukidanju do 7.r. Svatko tko radi DOD nastavu zna koliko vremena treba uložiti da bi uÄenici postigli odreÄ‘eni napredak. Slobodno mogu reći da nam je jedino zadovoljstvo koje je ostalo, a tiÄe se rada u Å¡koli, sreća i radost kad se boljeg uÄenika dovede do neke spoznaje van nastavnog gradiva i kad se vidi njihov napredak (van prosjeÄne sredine). Ako ogulimo nastavu i onima koji žele viÅ¡e ne pružimo tu mogućnostu u Å¡koli, onda je naÅ¡e obrazovanje od jadnog srozano na glupo lupetanje Äinjenica samo da se zadovolji forma. Ukinuti su znastveni projekti, ne finaciraju se viÅ¡e udruge za rad s darovitim uÄenicima, za Å¡to Å¡kolujemo naÅ¡u djecu?
školujemo ih za famozno tržište rada
Apsolutno se slažem da poslovi razredniÅ¡tva ulaze u normu. Katkad su zahtjevniji i oduzimaju viÅ¡e vremena i energije od matiÄnog predmeta. Å to se tiÄe dodatne, dopunske i izvannastavnih aktivnosti, sramotno je uopće razmiÅ¡ljati o tome da za te sate nije potrebna priprema, a kamoli to propisati nekim Älankom. Kako se izvodi ta nastava bez pripreme? Budući da je tu rijeÄ o pojedincima s razliÄitim interesima i predznanjima, za svakoga se od njih valja posebno pripremiti. Ili? Možda je zamiÅ¡ljeno da odsjedimo s njima 45 minuta i raspravljamo o ne znam Äemu? Ne znam… Å to dalje, to loÅ¡ije, umjesto obrnuto.
Dragi moji, ja vas sve molim da proÄitate dosadaÅ¡nje propise o zaduženju, proÄitate nacrt novog pravilnika o zaduženju, usporedite te spise i tek onda komentirate jer u protivnom ne možemo raspravljati.
ProÄitati s razumijevanjem.
Prvo raspravite sami sa sobom Å¡to je osnovica za puno radno vrijeme, Å¡to je tjedna norma, Å¡to je redovita/izborna nastava, Å¡to je neposredni rad s uÄenicima i onda kad to posložite u glavi možete dalje razmiÅ¡ljati.
Dodatna i dopunska nastava nikad nisu ulazile u osnovicu za puno radno vrijeme, ali je to neposredni rad s uÄenicima i uÄitelje se time zadužuje do pune tjedne norme. To nisu ostali poslovi.
Tjedan norma uÄitelja koji predaje predmet 2 sata tjedno u oÅ¡, dakle 70 sati godiÅ¡nje iznosi 24 sata. Tako je nekad bilo i tu se niÅ¡ta nije mijenjalo.
Osnovica za puno radno vrijeme tog istog uÄitelja iznosi 18 sati redovite i/ili izborne nastave, a do 24 sata dopunjuje se s dod, dop, i kojeÄime.
Jedino Å¡to se mijenjalo jest razredniÅ¡tvo, koje je nekad ulazilo u ovih 18 sati. ZnaÄi mogli ste imati 16 sati redovite/izborne nastave + 2 sata razredniÅ¡tva i ostvariti osnovicu za puno radno vrijeme, a sad je to ukinuto.
Za to se trebamo izboriti, a ne za nešto što nikad nije postojalo.
TakoÄ‘er se treba izboriti da se zbor, estetsko ureÄ‘enje Å¡kole i sportska druÅ¡tva ubrajaju u osnovicu za punu normu i to s 2 – 4 sata tjedno. Kao Å¡to je do sada i bilo.
Moram priznati da je barem meni bilo dosta toga nejasno i BM to si kratko i jasno objasnio, a bilo mi je nejasno jer se po razliÄitim Å¡kolama razliÄito primijenjivao isti pravilnik.
E sad mi reci, kao jedini uÄitelj u Å¡koli imam 20 sati redovne nastave bez razredniÅ¡tva za 70-satni predmet koji se predaje 2 h/tjedan.
Koliko po novom pravilniku pored tih 20 sati tjedno trebam imati dodatne i/ili izvannastavnih i/ili satniÄarstva da bi imao puni 40 satni tjedan.
Tjedna norma ostala je ista, 24 sata, Å¡to znaÄi da možete dobiti joÅ¡ 4 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada (dodatna, dopunska i sliÄno).
A je li u ta 4 sata sad po novom moze ici i 1 sat satnicarstva za 8-16 razreda?
Poslovi satniÄara nisu neposredan odgojno-obrazovni rad s uÄenicima. To spada u posebne poslove. Mislim da su to smanjili, u vaÅ¡em sluÄaju (8 – 16 razrednih odjela) s 2 na 1 sat. Ali to su oni poslovi od 24 do 40 sati tjedno.
Ovo do 24 ide dodatna, dopunska, izvannastavne aktivnosti i drugi oblici rada s uÄenicima koji su predviÄ‘eni godiÅ¡njim planom, Å¡kolskim kurikulom i drugim propisima.
Barem se nadam da ispravno tumaÄim 🙂
Posebni poslovi (satniÄar/voditelj smjene)se mogu obavljati kao zamjena za dod/dop/ina, a uÄitelj PN ih može obavljati i kao zamjenu za razredniÅ¡tvo….Äl. 8. st. 6. Dakle, idu u ono punjenje od 20 do 24.
MiÅ¡ljenja sam kako je ovo smeće od dokumenta, taj Pravilnik, daleko veća opasnost nego Å¡to se na prvu Äini!
Stvari nipoÅ¡to nisu bezazlene. Ovo Å¡to piÅ¡eÅ¡ za razredniÅ¡tvo, kako ne ulazi viÅ¡e u osnovicu za satnicu – ta samo to meni će mjeseÄno spustiti plaću za nekih 1000 kuna! A gdje je joÅ¡ smanjenje putnih troÅ¡kova, koje nas joÅ¡ Äeka?!
Pod obavezno se treba mijenjati Älanak 18. Pravilnika, koji definira osnovicu za nepuno vrijeme. A Å¡to je tek s posebnim poslovima?!
Ovo za zbor i Å¡kolska sportska druÅ¡tva uopće ne treba posebno komentirati – to je zloÄin, produkt poremećena uma!
I dosad se satnica na Å¡kolama razliÄito odreÄ‘ivala, od Å¡kole do Å¡kole, a sad će tek nastati zbrka!
Stvari su definitivno prešle svaku mjeru, i ovo zahtijeva najradikalnije korake koje zakon dopušta! Ako na ovo pristanemo, tad smo idioti koji bolje i ne zaslužuju!
Da!!
Ma imamo mi sindikat koji će poduzeti radikalne korake, protiv našeg sindikata su nemoćni
😀
:-))))))))
ÄŒlanak 18. samo proizlazi iz radnih obaveza koje su navedene u nacrtu pravilnika. To nije niÅ¡ta novo, raÄunica je takva bila i ranije.
Treba mijenjati Älanak 13.
Po meni je sporno dosta stvari u Äl. 18. Stavak 1. se bitno razlikuje od ÄŒl. 85. st. 1. u KU, ali za to promijenit treba mijenjati dosta Älanaka ispred.
Broj sati pod C je sad samo redovita i/ili izborna nastava, a dosad se tu ubrajalo i: razredniÅ¡tvo, poslovi iz Äl. 80. KU (zborovi, estetsko ureÄ‘enje, ŽSV, dodatna iz matematike, izborna tehniÄka k., orkestar, Å¡Å¡k, zadruga…) te posebni poslovi (satniÄar, voditelj smjene, sindikalni povj., povjerenik zaÅ¡tite na radu).
Smatram da bi trebalo mijenjati stavak 2. u ÄŒl. 18. A u omjeru predstavlja potreban broj sati redovite nastave za puno radno vrijeme (18/19/20). Ako je netko jedini nastavnik ili „zadnji“ nastavnik tog predmeta ima pravo na punu satnicu i sa 16/17/18 sati redovite/izborne nastave, ali ako ostane tehnoloÅ¡ki viÅ¡ak za par sati (Å¡to će se mnogima dogoditi u rujnu), viÅ¡e ne može koristiti tu prednost jer mu se nepuno ne izraÄunava u odnosu 16/17/18, nego u odnosu na 18/19/20.
Da objasnim na primjeru:
UÄitelj predmeta koji se radi 2 puta tjedno i jedini je nastavnik tog predmeta u Å¡koli ima pravo na puno radno vrijeme s 18 sati redovite nastave. Ima 8 razrednih odjeljenja tj. 16 sati redovite nastave. Nedostaje mu 2 sata za puno radno vrijeme. Iz omjera za izraÄun nepunog radnog vremena njemu se ne raÄuna koliko mu nedostaje do 18 nego do 20 sati. On će biti proglaÅ¡en tehnoloÅ¡kim viÅ¡kom za 4, a ne za 2 sata (koliko bi, po meni, trebalo). Imat će ugovor na 32 sata: u zaduženju 19,2 sata (16 sati redovite nastave+punjenje do 19, 2), a od 19, 2 do 32 su ostali poslovi.
To Å¡to DOD do sada nije ulazila u osnovicu za puno radno vrijeme ne znaÄi da je to bilo dobro rjeÅ¡enje, treba ustrajat da se to ispravi. To Å¡to se DOD odvija prema interesu uÄenika znaÄi da će dodatnom biti zadužen uÄitelj koji to i obavlja, to nije razlog da DOD ne ulazi u osnovicu. Da imamo i jednog uÄenika za DOD nastavu, treba ju održati i ustrajati na njoj. To je 1 sat tjedna, a odradi se puno viÅ¡e.
Nadalje, nedostaju poslovi održavanja inf kabineta, objavljivanje web sadržaja Å¡kole…
Meni nije jasna ta puna tjedna norma. Za strani jezik je 23 sata ukljucujuci razrednistvo. To bi trebalo znacit da je puna tjedna norma redovitog rada u nastavi bez razrednistva 21 sat. I da se ucitelja ne smije zaduziti sa vise od 21 sat redovite nastave il se varam?
Jedno je redovita nastava, a drugo neposredni odgojno-obrazovni rad. Pravilnikom je odreÄ‘en ukupan broj sat nastave i ukupan broj neposrednog rada. Nastava je dio neposrednog odgojno obrazovnog rada, kao i razredniÅ¡tvo. Zbroj nastave, razredniÅ¡tva i drugih oblika neposrednog rada treba u navedenom primjeru iznositi 23 sata. Pravilnik izriÄito navodi da nastavna norma za strani jezik može biti od 19 do 21 sat. Ako netko nije zadužen razredniÅ¡tvom bilo bi logiÄno da uzme dva sata viÅ¡e nastave Å¡to i po meni nije dozvoljeno. Sukladno Älanku 8. razredniÅ¡tvo se može zamijeniti nekim od posebnih poslova. Prema tome mislim da si u pravu.
Molim zanemariti moju gornju repliku jer je pogreÅ¡na. ToÄno je da je osnovna nastavna norma za strani jezik 19 sati ili zajedno sa razredniÅ¡tvom 21 (19+2=21). Njegov ukupni neposredni rad mora iznositi 23 sata. Ako nastavnik nije zadužen s razredniÅ¡tvom nastavna norma mu se poveća za 2 sata i iznosi 21 sat, Å¡to je maksimalno. Ne može se i preostala 2 sata neposrednog rada iz skupine neposrednog rada zamijeniti s razredniÅ¡tvom, odnosno uÄitelj ne može imati dva razredniÅ¡tva. Ako bi ga se zadužilo s nastavom preko 21 sat, a nije razredni bio bi to rad preko norme.
Sad ću replicirati sam sebi. Naime po novom pravilniku moguće je viÅ¡e raznih kombinacija, budući se nastava može izvoditi ne striktno 19 sati već od 19 do 21. po sadaÅ¡njem je neÅ¡to drugaÄije ureÄ‘eno, ali se svodi na isto. UÄitelj stranog jezika punu normu ostvaruje s 23 sata neposrednog rada ukljuÄujući razredniÅ¡tvo. Ako ima 19 sati nastave i 2 sata razredniÅ¡tva onda mora imati DOP, DOD ili izvannastavnu aktivnost od 2 sata. Ako ima 21 sat nastave i razredniÅ¡tvo ne treba niÅ¡ta viÅ¡e, a u tom sluÄaju bi s recimo nastavom od 23 sata stekao pravo na 2 sata rada preko norme. Nadam se da si viÅ¡e neću morati replicirati.
Odmah ću priznati da sam za to sama kriva, ali ja sam godinama imala 23 sata Äiste nastave (dva strana jezika). Ni razredniÅ¡tvo, ni dop, ni dod.
I uporno su me uvjeravali da to tako mora biti. A kolega na pola radnog vremena.
Da, tako sam i ja shvatila. Ucitelj stranog jezika se moze zaduziti sa maksimum 21 sat redovite nastave. Na to onda ide razrednistvo, dop, dod il posebni poslovi.
Do sada je vladala takva strka i nered oko zaduzivanja pa se nadam da ce se sad kad je u pravilniku vise postovat propisano.
Moje zamjerke na pravilnik su standardne, razrednistvo, smanjeni sati za posebne poslove, prebacivanje zbora i est.uredjenja u ostale poslove. Osim toga smatram da je greska sto se ne dopusta dopunska nastava za izborni strani jezik. Obzirom da na izbornu nastavu imaju pravo svi ucenici bez obzira na sposobnosti i obzirom da se izborna nastava jednom kad je formirana grupa izjednacava po svim pravima i obvezama sa redovitom nastavom, ne vidim zasto ne bi postojala mogucnost tog 1 sata dopunske za ucenike koji imaju poteskoca u savladavanju gradiva.
Ništa te ne košta da te primjedbe i prijedloge pošalješ Ministarstvu.
Mislim da je ipak košta, vremena i energije.
Naime, Ministarstvo ne Äuje, ne uvažava i ne želi razumjeti!
Njih treba natjerati da poÄnu sluÅ¡ati struku! Zna se kako se to radi!
Ja samo ne znam zašto to u Hrvatskoj tako teško ide, zašto naš narod podnosi ono što nitko drugi ne bi!
Sluganski mentalitet, ili Å¡to?