(Jutarnji List) Hrvatska je trebala povećati plaće nastavnika, a umjesto toga povećao se broj zaposlenih u školama za 20% dok se broj djece istodobno smanjio 10%
Mislav Balković, predsjednik HUP-ove udruge poslodavaca u obrazovanju i dekan visokog uÄiliÅ¡ta Algebra, za Jutarnji list govori o godini na izmaku te savjetuje Å¡to bi trebalo napraviti da se hrvatski uÄenici i studenti napokon poÄnu kvalitetno obrazovati za tržiÅ¡te rada. Balković komentira najnovije porazne rezultate PISA-e, novu Strategiju i općenito reformu obrazovnog sustava.
Crne prognoze
Najnoviji rezultati PISA istraživanja ponovno su pokazali kako su uÄenici ispodprosjeÄni u matematiÄkoj i ÄitalaÄkoj pismenosti te prirodoslovlju.
– PISA istraživanja u srednjoÅ¡kolskoj populaciji ili PIAAC istraživanja nad cijelom radno sposobnom populacijom iznimno su bitna jer nam pokazuju priliÄno jasnu vezu izmeÄ‘u budućeg životnog standarda druÅ¡tva te razina znanja i vjeÅ¡tina. Izuzetno loÅ¡ PISA rezultat u poznavanju matematike, koji nas svrstava na zaÄelje Europe i daleko ispod prosjeka EU, jasno ocrtava stvarni potencijal razvoja druÅ¡tva temeljenog na znanju, na koji se mnogi Äesto pozivaju. S druge strane, od 24 zemlje ukljuÄene u PIAAC istraživanje, najloÅ¡ija znanja i vjeÅ¡tine imaju graÄ‘ani Å panjolske i Italije, zemalja s visokim stopama nezaposlenosti mladih, a ujedno ostvaruju i ispodprosjeÄne rezultate srednjoÅ¡kolaca na PISA-i.
Nedavno je objavljeno i izvješće EBRD-a, u kojem stoji kako naše obrazovanje nema tendenciju kvalitetnog rasta, a škole su nam sada gore i od onih u susjednim zemljama.
– NaÅ¡i rezultati pokazuju da kao druÅ¡tvo nismo prepoznali važnost obrazovanja i da se od deklarativnih floskula nismo ozbiljno primaknuli prepoznavanju znanja kao temeljne poluge razvoja. Hrvatska već desetljećima ima konzistentnu obrazovnu politiku koja kroz male korake nastoji, viÅ¡e ili manje, zadržati status quo i ne stvarati politiÄke tenzije. Upravo zbog manjka politiÄke odluÄnosti i naÄela nezamjeranja, danas imamo neuÄinkovitu mrežu programa u strukovnom obrazovanju. Isto ovo naÄelo rezultiralo je nerealnim bujanjem gradiva u osnovnim Å¡kolama, koje dovodi do fokusiranja na memoriranje nepotrebnih Äinjenica umjesto na analitiÄko razmiÅ¡ljanje, razumijevanje i rjeÅ¡avanje problema. Takav pristup doveo je i do gotovo 1400 studijskih programa u visokom obrazovanju, Å¡to nas u odnosu na broj studenata i ustanova Äini svojevrsnim rekorderom.
Koliko obrazovanje nastavnika utjeÄe na rezultate uÄenika i studenata?
– U uvjetima ograniÄenih resursa i negativnog nataliteta treba se Å¡to viÅ¡e oduprijeti porivu za polaganjem kamena temeljaca, zidanjem zgrada i podizanjem politiÄkih spomenika, a kljuÄne investicije trebaju biti usmjerene upravo u nastavno osoblje, kurikulume i sustave osiguravanja kvalitete. Prijeko je potrebno povećati danas mizerne budžete za usavrÅ¡avanje nastavnog kadra radi praćenja tehnoloÅ¡kog razvoja i uvoÄ‘enja novih kurikuluma. Treba razmotriti iskustva iz SlovaÄke, koja pokazuju da bi veće plaće pojedinih nastavnika trebale biti viÅ¡e vezane uz njihov aktivni rad na pouÄavanju kolega nego na internom napredovanju zadovoljenjem formalnih uvjeta.
Treba platiti najbolje
Ovisi li kvaliteta obrazovnog sustava o financijama ili se i s ovom svotom novca stvari mogu mijenjati nabolje?
– Kvaliteta obrazovnog sustava ovisi o financijama, ali to ne znaÄi da se s postojećom sumom ne može napraviti bolje. Jedan od kljuÄnih zakljuÄaka OECD-a na temelju analize uspjeÅ¡nosti pojedinih nacija na PISA testiranju u 2009. jest da plaća nastavnika, a ne broj uÄenika u razredu, najviÅ¡e doprinosi obrazovnom rezultatu. U Hrvatskoj je ipak umjesto znaÄajnijeg povećanja plaća nastavnika i privlaÄenja najkvalitetnijih mladih struÄnjaka rastao broj zaposlenih u Å¡kolama za 20-ak posto, dok je broj djece pao za 10 posto, pa srednjoÅ¡kolskoj razini imamo najviÅ¡e nastavnika na jednog uÄenika u usporedbi sa 30 europskih zemalja, SAD-om i Japanom.
Koliko ovaj ogroman postotak nezaposlenih mladih zapravo ovisi i o obrazovanju?
– Bilo bi neozbiljno vjerovati da to nema nikakve veze s obrazovanjem. Naime, visoka nezaposlenost mladih u Å panjolskoj ili Italiji nije sluÄajno povezana s vrlo niskom razinom primjenjivih znanja njihove radne snage, usprkos diplomama koje su im dodijeljene. Razina znanja osoba sa zavrÅ¡enom srednjom Å¡kolom u Japanu ili u Finskoj viÅ¡a je od razine znanja visokoobrazovanih prvostupnika u Italiji. Hrvatska se s osiguravanjem kvalitete vrednovanja ishoda uÄenja tek treba pozabaviti i to je jedna od kljuÄnih promjena koju donosi Hrvatski kvalifikacijski okvir.
Finska protiv Italije
Treba li uvesti neke nove predmete u Å¡kole i ako da, koje?
– Svakako bi imalo smisla informatiku uvesti kao obvezni umjesto izborni predmet. Osim Å¡to će time uÄenici dobiti korisna znanja, potencijalno ćemo indirektno promovirati i izbor karijera u podruÄju inženjerstva i informacijskih tehnologija za koje naÅ¡i uÄenici danas pokazuju ispodprosjeÄni interes u odnosu, primjerice, na onaj prisutan kod slovenskih petnaestogodiÅ¡njaka.
Kako biste ocijenili rad ovog ministarstva?
– Zabrinjava me precjenjivanje sredstava koja će u nadolazećem razdoblju biti dostupna zainteresiranim institucijama iz EU fondova, ali i izostanak jasnih prioriteta i odreÄ‘ivanja strukture tih budućih ulaganja koju bi trebalo dati Ministarstvo. Od vrlo Å¡iroke liste lijepih želja, koje Äesto promiÄu neÄije partikularne interese, radije bih vidio ne viÅ¡e od deset kljuÄnih tematskih podruÄja u koja će se promiÅ¡ljeno investirati glavnina tih sredstava EU.
Å to oÄekujete u 2014. na polju obrazovanja?
– Nepopravljivi sam optimist pa oÄekujem da će obrazovanje konaÄno postati istinski važno i da ćemo nakon godina deklarativnog naglaÅ¡avanja njegove važnosti napokon vidjeti znaÄajne i sveobuhvatne pomake. Ako nas na takav zaokret nisu potaknula vremena konjunkture, možda će to uÄiniti sve dublja kriza i recesija.
Ponovo se spominje da imamo najveći broj nastavnika na jednog uÄenika. Ovdje se naglaÅ¡ava da je rijeÄ o srednjem Å¡kolstvu, a ja radim u osnovnoj Å¡koli.
Meni je taj podatak nekako sumnjiv pa me zanima po kojoj se metodologiji raÄunaju ti omjeri?
Dvadeset osam uÄenika u razredu, koliko ih može najviÅ¡e biti u osnovnoj Å¡koli, nije malo. DapaÄe, mislim da je previÅ¡e.
RaÄuna li se uÄitelji koji radi na samo nekoliko sati, kao jedan cijeli uÄitelj, ili se broj uÄitelja svodi na puno radno vrijeme. RaÄunaju li se i osnovne glazbene i plesne Å¡kole.
Vjerojatno naÅ¡u statistiku „kvare“ male podruÄne Å¡kole, nekad i sa samo jednim uÄenikom u razredu?
Ako nam razredi nisu brojem uÄenika mali, uÄe li ti uÄenici previÅ¡e predmeta pa je zato uÄitelja mnogo? Pred desetak godina uvedeno je uÄenje stranog jezika od prvog razreda, Å¡to je povećalo broj uÄitelja. Vjeronauk? Mislim da smo jedinstveni (možda i nismo?) po tome da je on u Å¡kolama malte ne kao obavezan predmet, Å¡to dodatno povećava broj (vjero)uÄitelja.
Ili je norma naÅ¡ih uÄitelja mala? Meni se Äini da nije. Bilo bi zanimljivo znati kolika je u zemljama s kojima nas usporeÄ‘uju.
Gotovo sam siguran da je zbog dugogodiÅ¡njeg obezvrjeÄ‘ivanja uÄiteljskog zanimanja doÅ¡lo do negativne selekcije uÄitelja. MeÄ‘utim, ni to nije istraženo i potvrÄ‘eno.
ÄŒesto se govori da naÅ¡i uÄenici uÄe previÅ¡e Äinjenica koje su nevažne. I o tome se govori temeljem subjektivnih dojmova i miÅ¡ljenja. NavijaÄki. Ozbiljnih istraživanja i statistika ni za lijek.
Na sva ova i mnoga druga pitanja trebalo bi egzaktno odgovoriti prije donošenja bilo kakvih strategija, da se ne bi nastavila događati tragedija.
Eto, kod nas ni polugodiÅ¡ta ne traju po pola nastavne godine. Uveli smo ih zapravo tri, a da se viÅ¡e ni ne spominjemo tko je, zaÅ¡to i kada to napravio. Bilo je to, Äini mi se, radi slavljena „naÅ¡eg“ i „njihovog“ Božića, radi Tri kralja, radi skijanja za koje viÅ¡e nemamo novaca, radi proljetnih, zapravo Uskrsnih praznika… Truli kompromis do trulog kompromisa.
Volio bih poznavati astronomiju pa teoretizirati o nekadaÅ¡njem životu na Marsu. Priznajem da o tome niÅ¡ta ne znam pa je moje miÅ¡ljenje potpuno nevažno. Tako su i sva miÅ¡ljenja o sustavu naobrazbe u Hrvatskoj svih onih koji nisu i ne rade u tom istom sustavu. Jedino mi u sustavu, tzv. “insideri” znamo Å¡to treba i Å¡to se može u vrlo kratkom roku mijenjati. Samo, osim ove mrežne stranice nitko nas ne pita za miÅ¡ljenje. Mi, uostalom, odraÄ‘ujemo nebuloze i naredbe nekih drugih, od autora udžbenika, kurikuluma, AZOO-a, NCVVO-a sve do vrha MZOS-a. A tko nas je doveo do ovoga? Pa, upravo gomile nezainteresiranih bivÅ¡ih i sadaÅ¡nji “ministar” prosvjete o kojoj,kao niti patuljci iz HUP-a, i kojekakvi dubokoumni patuljci iz instituta za prouÄavanje praÅ¡ine, a i većina tzv. “novinara” zaduženih za “resor”, pojma nemaju. Za njih je spoj bjelanjka i žumanjka uvijek jaje, a iz pedagoÅ¡ke prakse znamo da može biti i mućak, ali i pile.
ovi pisa testovi me podsjećaju na rejting agencije. godinam nismo o njima Äuli ni rijeÄ a onda su se stvorile od nikuda i poÄele upravljati svijetom. i ja mogu stvoriti testove kojim ću dokazati da uÄenici u finskoj ili japanu pojma o pojmu nemaju. da bi popravili rezultat na pisa testu nije potrebno puno. treba izanalizirati koji se tip znanja preferira i na taj naÄin raditi u razredu. to meÄ‘utim neće znaÄiti da su nam djeca obrazovanija. cilj ovih tekstova je priprema javnosti na daljnje smanjivanje plaća u prosvjeti. to će naravno dovesti do nove negativne selekcije i do novog pada kvalitete obrazovanja. jer Å¡to god priÄali ovi koji kroje sudbinu Å¡kolstva ljudi su najvažniji parametar u kvaliteti obrazovanja.