(Slobodna Dalmacija) Dok nastavnicima i uÄiteljima svakodnevno pada standard, a Å¡kole jedva da imaju krede i toaletnog papira, za hrvatske ravnatelje osnovnih i srednjih Å¡kola krize, Äini se, nema. “Ravnateljski turizamâ€, kako nam javljaju ljutiti nastavnici, ne jenjava ni u teÅ¡kim vremenima, a ovih dana Å¡efove hrvatskih Å¡kola put je odveo ni manje ni viÅ¡e nego u Crnu Goru i popularnu Budvu “na pjeni od moraâ€, valjda ne bi li se nagradili u povodu Svjetskog dana uÄitelja.
U Budvi se, naime, od 3. do 5. listopada održava Druga regionalna konferencija Asocijacija direktora/ravnatelja osnovnih i srednjih Å¡kola, u organizaciji crnogorskog udruženja direktora. To bi možda u nekim boljim vremenima bila jedva zamjetna vijest, no ono Å¡to u ovoj situaciji ljuti nastavnike po Å¡kolama u Hrvatskoj jest pitanje o Äijem su se to troÅ¡ku ravnatelji zaputili u Crnu Goru, dok istodobno Å¡kole za struÄna usavrÅ¡avanja uÄitelja i nastavnika novca jedva da imaju.
Putovali i avionom
Odgovor smo u petak pokušali pronaći i kod predsjednika hrvatskih udruga ravnatelja, Suzane Hitrec za srednje škole i Nikice Mihaljevića za osnovne škole, kao i kod njihovih užih suradnika, no bez previše uspjeha. U njihovim školama potvrdili su nam da se ravnatelji nalaze na službenom putu u inozemstvu, a na mobitele se, valjda zauzeti pretrpanim rasporedom u Budvi, nisu javljali.
ViÅ¡e sreće imali smo s crnogorskim organizatorom, odnosno Nikolom Burzanom iz jedne turistiÄke agencije u Crnoj Gori, kojega su iz tamoÅ¡nje udruge ravnatelja naveli kao tehniÄkog organizatora i kontakt-osobu za sudionike skupa.
Doznali smo tako da su na konferenciju u Budvu stigla 52 ravnatelja iz osnovnih i srednjih Å¡kola iz Hrvatske, od ukupno 200-injak sudionika iz zemalja regije, 70-ak ravnatelja iz Crne Gore te joÅ¡ nekoliko promatraÄa iz Rusije.
– Kotizacija za sudjelovanje iznosi 40 eura po osobi, a prijave su se mogle podnositi do 5. rujna. Interes ravnatelja za sudjelovanjem, pa tako i onih iz Hrvatske, bio je još veći, ali nismo imali više smještajnih kapaciteta jer su budvanski hoteli u ovom trenutku ispunjeni do posljednjeg mjesta – kazao nam je Nikola Burzan.
TroÅ¡kove smjeÅ¡taja i kotizacije ne snosi organizator, Å¡to znaÄi da su hrvatski ravnatelji svoj trodnevni boravak u crnogorskom biseru snosili sami, odnosno najvjerojatnije iz troÅ¡kova Å¡kola. Udruge ravnatelja u Hrvatskoj, provjerili smo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, ne financiraju se iz državnog proraÄuna, nego iz vlastite Älanarine.
No, skupovi poput ovih u Budvi, tvrde dobro upućeni, uglavnom se financiraju iz sredstava koje Å¡kola dobiva iz proraÄuna za struÄna usavrÅ¡avanja nastavnika, odnosno materijalnih troÅ¡kova Å¡kola, ili iz vlastitih prihoda (primjerice, organiziranja obrazovanja odraslih i sliÄno).
Koja su sredstva utrošena za usavršavanje naših ravnatelja u Budvi, odgovorit će vjerojatno sami kada se vrate u domovinu. – Dolazak ravnatelja iz Hrvatske, koliko nam je poznato, financirale su njihove škole, dok su za one iz ostalih zemalja regije te troškove snosile njihove udruge ravnatelja – prenio nam je Nikola Burzan.
Izleti u Kotor, wellness…
A hrvatskim ravnateljima boravak u Budvi ostat će sigurno nezaboravan. Ne samo Å¡to su crnogorski turizam poduprli smjeÅ¡tajem u luksuznom hotelu s Äetiri zvjezdice, gdje se noćenje u jednokrevetnoj sobi plaća 80 eura, nego će se za tu cijenu nakon napornoga radnog dana moći opustiti i u wellness-centru, osiguran im je puni pansion, sveÄana veÄera “s muzikomâ€, dok na ime uplaćene kotizacije imaju zajamÄen izlet do Kotora ili Ade Bojane.
Kako smo doznali, neki od ravnatelja u Budvu su iz Hrvatske došli vlastitim automobilom, neki avionom i autobusima (što su, također, troškovi koje ne snosi organizator).
Drugim rijeÄima, kada se zbroje troÅ¡kovi smjeÅ¡taja, kotizacije, prijevoza, dnevnica i joÅ¡ kojeÄega, vjerojatno nećemo pogrijeÅ¡iti ako kažemo da će 52 ravnatelja u ova tri dana samo na te stavke potroÅ¡iti viÅ¡e od stotinu tisuća kuna.
U proteklih godinu dana to nije bio jedini skup u inozemstvu na kojemu su sudjelovali vodeći ljudi naÅ¡ih Å¡kola. ProÅ¡le godine u listopadu putovalo se i na skup u Edinburgh u Å kotsku, u Sarajevo na prvu regionalnu konferenciju asocijacija ravnatelja, a tu su i struÄni skupovi u Hrvatskoj, uglavnom po jadranskim destinacijama.
Nastavnici s kojima smo razgovarali pitaju se jesu li takva putovanja nužna, pogotovo u vremenima kada se na nastavniÄkim “buÅ¡tama†štedi na svakom koraku. Kakve konkretne koristi imaju i hrvatske Å¡kole od ovakvih skupova, takoÄ‘er su pitanja za te ravnatelje. Spomenimo da je programom u Budvi predviÄ‘eno da ravnatelji tijekom tri dana posjete tamoÅ¡nje vrtiće te osnovne i srednje Å¡kole, a sudjelovat će i u radu radionica.
TeÅ¡ko je reći prave li veću Å¡tetu kad su na radnom mjestu, ili kad ih nema…
Å to se tiÄe moje, neka joj Å¡kola plati i seminar u Serenghetiju, samo da je – nema!
Ja svoju toliko rijetko viđam da ne mogu sa sigurnošću reći je li u Budvi ili je produžila produženi vikend.
Nije da mi fali…
Sastaju se i putuju oni redovito i Äesto, fini domjenci, zgodna putovanja dok za naÅ¡e seminare nema novca.
Zgodni su ti seminari na kojima ne moraÅ¡ posluÅ¡ati niti jedno predavanje na kojima niÅ¡ta novoga ne ÄujeÅ¡.
Dobro dođe da se umorno društvo rastereti svakodnevnog stresa i još k tome dobiješ dnevnicu (inozemnu :)).
Pitam se zaÅ¡to se već jednom njima ne ispituje porijeklo imovine i ograniÄi mandat, koliÄina Å¡tete koju nanose naÅ¡em druÅ¡tvu je nemjerljiva.
Gospodine ministre dobro jutro,kako vam promiÄu ljudi koje želimo poslati u Serengethi ili barem u Budvu :-(?!
Govorio sam, pisao, apelirao toliko puta, pa ne može biti zgorega ponoviti još jednom, i koliko god bude potrebno:
1.
Apsolutno je nužno postrožiti uvjete za ravnatelje. Držim besramnim da danas, u 21. st., u EU, ravnatelj obrazovne ustanove može biti netko tko nije fakultetski obrazovan, tko ne može dokazati poznavanje rada na raÄunalu, tko ne govori aktivno barem jedan svjetski strani jezik!!!
To su uvjeti koji su irelevantni za one koji u Hrvatskoj žele biti ravnatelji. No, zato je iznimno važno biti u pravoj politiÄkoj stranci, imati stranaÄki pedigre, biti beskrajno proklet prema onima ispod sebe, u Å¡koli, i isto tako, beskrajno servilan prema onima iznad sebe, izvan Å¡kole…
2.
ZloÄin je Äinjenica da se joÅ¡ uvijek mandat ravnatelja Å¡kola nije ograniÄio na maksimalno dva!!!
3.
Sramotna je Äinjenica da danas i savjetnici i inspekcije maksimalno Å¡tite ravnatelje i pokrivaju sve njihove ” nestaÅ¡luke “, barem dok isti ne procure u javnost! Kad ravnatelji poradi greÅ¡aka budu dobivali koÅ¡aricu, tad će drugi im kolege porazmisliti Å¡to rade!
Kolegica Galadriel se pita kako ministru promiÄu takvi ljudi!
Prvo, nije ga briga, dok javnost ne dozna, kao da i ne postoji. Drugo, ravnateljski je lobi u Ministarstvu priliÄno jak. Treće, Å¡tite ih njihove udruge, Mihaljević i Hitrec! ÄŒetvrto, ravnatelji su predstavnici i provoditelji politike Ministarstva, pa ih se i stoga Å¡titi.
No, svemu jednom dođe kraj!
Što ne odradi ministar, odradit će vrijeme!
Sasvim sigurno!
Slažem se sa svime navedenim, ali i vi nastavnici bi trebali razmisliti o nekim svojim “boljkama” tipa konstantno kaÅ¡njenje na nastavu, neispunjavanje osnovne pedagoÅ¡ke dokumentacije, nepripremanje za sat itd. Pa na Å¡to taj sat liÄi inaÄe, vidi se po reakcijama uÄenika kad se na sat najavi. “UUU ovakav sat nismo nikad imali”. Ne kažem svi vi, ali vjerujte mi ima vas viÅ¡e nego ovih koji poÅ¡teno odrade svoj posao.
Možda zato jer se ne može baÅ¡ svaki put napraviti Å¡areni, veseli, inventivni i vrckavi sat po svim standardima ako te se zatrpava papirologijom, administracijom, ponekad Å¡ikaniranjem, mobbingom, podmetanjima, prijetnjama otkazom i sliÄno?
A koga gdje ima više bolje da ne spominjemo.
Nakon 20 godina rada u nastavi ne treba mi nikakva priprema. ToÄno znam Å¡to i kako, Å¡to koliko traje i Å¡to mogu oÄekivati. Sve je u mojoj glavi. U pola noći, u tri ujutro, u osam ujutro, u deset naveÄer…nema te situacije u kojoj ne bih znala ispredavati, objasniti i uvježbati gradivo, osim u sluÄaju elementarne nepogode. Nikada ne koristim pisanu pripremu za nastavu. ÄŒuvam ih za razne inspekcije u fasciklu u Å¡koli.
Onaj kome treba pisana priprema za sat nakon deset i više godina rada u nastavi, e to je već za zabrinuti se.
Å to to znaÄi “nepripremanje za sat”? Tko kasni na sat? Kod mene uglavnom uÄenici.
Btw, moj ravnatelj nije u Budvi, nego u Å¡koli. Danas nam je bio radni dan iako sam skoro zakasnila na posao jer su autobusi u Zagrebu vozili prema subotnjem voznom redu. A ja sam mislila da je ponedjeljak, radni dan…doduÅ¡e, inaÄe prepune ceste jutros su bile prazne, ali to valjda sve zbog prosvjetara koji imaju tri mjeseca godiÅ¡njeg.
KaÅ¡njenje na nastavu je neizbježno…Ako postoji problem, on se odmah rjeÅ¡ava, ne Äeka se da zavrÅ¡i sat. Pomaže se djetetu, nastava je u drugom planu.
To će vam svaki nastavnik potvrditi, naroÄito mi u osnovnim Å¡kolama.
I da, (ne)ispunjavanje osnovne pedagoÅ¡ke dokumentacije…???
Poštovani vi, koji ste zaboravili ili niste iskusili rad u razredu ne dijelite nam packe.
Većina nas odrađuje svoj posao upravo onako kao to i treba sa ljubavlju i odgovornošću. Kukolj u žitu ste primili upravo vi (a samo možemo promisliti zašto).
A sad lijepo odradite svoj posao kako treba,pa se pobrinite da ne prelijevate iz Å¡upljega u prazno i ne pretvarajte WC papir i ostale potrepÅ¡tine u ono Å¡to one nisu,…
Iz nekog razloga, teško shvatljivoga, svaki građanin ove zemlje izgleda kadar je biti nogometni izbornik, ekonomski ili seksualni guru, i, dakako, ekspert za školstvo!
Tako imamo u Ministarstvu ekipu virtuoza s podruÄja obrazovanja, iako svi skupa nemaju tri godine staža u Å¡kolama. Imamo roditelje koji se u profesorski posao redovito razumiju bolje od profesora, iako je većini zadnji naslov koji su proÄitali bila Ježeva kućica. Imamo javnost, koja je uvijek spremna davati savjete i naputke, iako je prema rezultatima popisa u nas svega 18% stanovniÅ¡tva fakultetski obrazovano. Imamo ravnatelje, od kojih ih je približno 350 zavrÅ¡ilo dvije godine viÅ¡e Å¡kole ( osnovno Å¡kolstvo )prije 30 – ak godina, ali baÅ¡ takvi se najviÅ¡e razumiju u sve predmete. Pravi renesansni ljudi, hoćeÅ¡ za matematiku, povijest, biologiju, glazbenu umjetnost, sve oni imaju u malome prstu.
No, kad bi ti znalci s podruÄja odgoja i obrazovanja krenuli od sebe samih, i vlastitih potomaka, i svoja teoretska znanja primijenili na iste, rad u Å¡koli bi nama profesorima bio kudikamo normalniji. S pisanim pripremama, ili bez!
Dakako, ovo je utopija – kad ste vidjeli kralja koji sam vodi svoje ratove?!