Jovanović za “Slobodnu”: U osnovnim Å¡kolama 5000 učitelja je viÅ¡ak

(Slobodna Dalmacija) Škole ne mogu biti mjesta zbrinjavanja tehnoloških viškova, nego mjesta rada s učenicima – poručio je ovih dana ministar obrazovanja Željko Jovanović, nemalo iznenađen podacima do kojih su prosvjetne vlasti došle nakon provedenih prvih elektroničkih upisa u srednje škole.
Iako će potpuna analiza upisnih rezultata biti gotova za oko mjesec dana, uz brojne probleme, poput onih da zbog nedovoljnog broja učenika u nekim školama nije uopće bilo moguće formirati razredna odjeljenja ni na dan početka nove nastavne godine, “isplivalo” je i ono o nerazmjeru između broja učenika i nastavnika.
U Hrvatskoj se, naime, zbog kontinuirane depopulacije, samo u proteklih nepunih 10 godina broj učenika osnovnih škola smanjio za 63 tisuće! No, kako to pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 2004./05. do 2011./12. školske godine, dakle u sedam godina, broj učitelja u osnovnim školama povećao se za više od 2500.

E-upisi razotkrili zbilju

U srednjim školama u zadnjih osam godina, za koje je DZS iskazao podatke, to jest od 2003./2004. do prošle školske godine, broj nastavnika povećao se za gotovo 4000. Ministar Jovanović ovih je dana upozorio upravo na višak nastavnika u školama, pa se sada pojavilo pitanje: znači li to da će se moguća racionalizacija u školama provesti prema najcrnjem scenariju, odnosno slijede li prosvjetarima – otkazi?
– Nećemo tjerati nikoga, ali će sve biti utemeljeno na činjenicama i dokazima. Svi ovi podaci, kao i oni dobiveni putem e-upisa, govore da se proteklih godina nije radilo logično – kaže Jovanović za naš list.
Drugim riječima, zasad još neće biti radikalnijih poteza, nego se čekaju rezultati analize e-upisa, koji bi zajedno s novom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije trebali biti podloga svim mogućim daljnjim koracima, pa i onima vezanima uz racionalizaciju sustava.
– Vidjet ćemo, ne samo u sustavu osnovnoga i srednjoškolskog, nego i visokog obrazovanja, na koji način racionalizirati troškove, osobito administrativnog osoblja – poručuje ministar.
Budući da strategija predviđa devetogodišnju obveznu školu, trebat će tek načiniti projekcije koliko će učitelja biti potrebno, no svakako velike “pretumbacije” očekuju srednjoškolski sustav koji je godinama generator, osobito strukovno obrazovanje, kadra za burzu rada.
Naime, kako kaže Jovanović, e-upisi su pokazali da su ove godine upisne kvote za prvi razred srednjih škola premašile broj učenika osmih razreda za 10.000 mjesta, a novi je sustav pokazao i ono što se godinama guralo pod tepih – za neka zanimanja odavno ne postoji interes, ali su se, kako se ne bi gubila radna mjesta, fingirale potrebe i raspisivale upisne kvote, a zatim i formirala odjeljenja s upitnim brojem učenika. Dogodilo se da su neke škole preživljavale s istim brojem nastavnika bez obzira koliko se učenika (ne)upisalo.
– Na temelju podataka e-upisa, do kraja godine održat ćemo sastanke sa svim županijama i dogovoriti usklađivanje kvota sa stvarnim brojem učenika osmih razreda, a ne da one budu nerealne i prenapuhane. Ne smijemo doći u situaciju da se nemogućnost formiranja razreda rješava neposredno pred početak nove školske godine – ističe ministar.
– Ako ministar tvrdi da u školama postoji višak nastavnika, onda on ne poznaje sustav, kao ni to na temelju čega je rastao njihov broj. Podsjetit ću samo da je bivši ministar Dragan Primorac uveo drugi strani jezik u osnovne škole, pa je zbog toga samo zaposleno tisuću nastavnika više. Osim toga, u srednje je škole u međuvremenu uvedena državna matura i imenovani su ispitni koordinatori, a ako nekoga zadržiš na tim poslovima, na njegovu mjestu onda treba nekoga zaposliti – tvrdi Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata “Preporod”.
Ljuti su i u Sindikatu hrvatskih učitelja, čiji je v.d. predsjednika Vladimir Milošević ovih dana upozorio da je u proteklih pet do šest godina oko 5000 učitelja koji su proglašeni tehnološkim viškom u osnovnim školama, mjesto uspjelo sačuvati na temelju dogovora Povjerenstva za zbrinjavanje tehnoloških viškova, odnosno na način da su preraspoređeni u druge škole u kojima je bilo potrebe.
No, Vladina strana predlaže da se u novome Kolektivnom ugovoru izbriše članak o postojanju mješovitih povjerenstava za tehnološke viškove, što bi prosvjetne djelatnike moglo dovesti u težak položaj.
– Nije sindikat taj koji zapošljava ljude, nego ravnatelji, a oni su produžena ruka Ministarstva obrazovanja. Mi brinemo o tehnološkim viškovima, ali upućujemo ih samo na ona mjesta koja su ostala prazna iz različitih razloga, zbog odlazaka u mirovinu, na porodiljne dopuste i slično, a ne otvaramo nova radna mjesta. Ako višak postoji, za to je krivo Ministarstvo koje je odobravalo zaposlenja – kaže Milošević.

Manjak rokova

U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Branimira Mihalinca optužuju ministra Jovanovića da on optužuje sve oko sebe samo zato što je njegov projekt e-upisa doživio fijasko.
– Kada optužuje druge da su megalomanski i neplanski raspisali previše upisnih mjesta u srednje škole, ministar zaboravlja da je upravo on 23. travnja ove godine potpisao odluku o upisima s kvotama od oko 56 tisuća upisnih mjesta – proziva Mihalinec, upozoravajući kako se razredni odjeli nisu mogli formirati upravo zato što je e-upisima Ministarstvo predvidjelo dva, umjesto tri upisna roka kao dosad, pa je razrede bilo moguće osnovati tek krajem kolovoza.
– Projektom e-upisa svi su učenici zapravo do 2. rujna bili “virtualno” upisani, a tek od tada i stvarno – poručuje Mihalinec, upozoravajući kako upravo zbog te konfuzije nastavnici još uvijek ne znaju jesu li postali tehnološkim viškom. U sindikatima se pribojavaju da bi, naime, za stotine prosvjetara radno mjesto uskoro moglo postati upitnim.
Marijana Cvrtila