(Jutarnji List) Inteligentni djeÄak iz problematiÄne obitelji bit će jedini u državi koji zbog ponaÅ¡anja nije ukljuÄen u nastavu
Roditeljima desetogodiÅ¡njaka koji će se Å¡kolovati od kuće – Å¡to je jedini sluÄaj u Hrvatskoj da dijete zbog ponaÅ¡anja nije ukljuÄeno u redovnu nastavu – socijalne službe, jedine u mogućnosti da zaÅ¡tite razvoj djeteta kad je ugrožen zbog ponaÅ¡anja roditelja, nisu provele ni jednu jedinu mjeru. Nisu uspjele ni ući u obitelj u kojoj se oÄigledno dogaÄ‘a neÅ¡to ozbiljno, s obzirom na to da je izuzetno inteligentan djeÄak zbog prijavljenih nasilnih ispada promijenio Äak Äetiri Å¡kole te su prosvjetne vlasti na kraju odluÄile Å¡kolovati ga doma.
Otac nije surađivao
Naime, kako nam je potvrdilo Ministarstvo socijalne politike, obitelj djeÄaka poznata je nadležnom Centru za socijalnu skrb od listopada 2011. godine, otkad ih je tadaÅ¡nja Å¡kola poÄela uÄestalo obavjeÅ¡tavati o sluÄajevima meÄ‘uvrÅ¡njaÄkog nasilja koje je potaknuo djeÄak, tada uÄenik 3. razreda osnovne Å¡kole. Centar je pokuÅ¡ao kontaktirati roditelje, no otac nije želio suraÄ‘ivati, tvrdeći da njegovo dijete nema problema.
– Radnici Centra primijenili su savjetodavne postupke i preporuke za pružanje podrÅ¡ke roditeljima u odgoju te provoÄ‘enja postupka multidisciplinarne procjene kako bi se utvrdio djeÄakov psihofiziÄki status. Roditelji su smatrali da za takvo Å¡to nema potrebe – kažu u ministarstvu. Drugim rijeÄima, roditelji nisu željeli pomoć, pa nikome niÅ¡ta.
– NaÅ¡li smo se u situaciji da imamo pametno i senzitivno dijete, koje oÄigledno raste u nefunkcionalnoj obitelji. Njegovo je ponaÅ¡anje sve neprihvatljivije, vrijeme prolazi, a dijete poÄinje vjerovati da može Å¡to hoće i da je u pravu, jer ga roditelji brane. A druÅ¡tvo je, navodno, nemoćno pred roditeljem za kojeg sumnjamo da ugrožava djetetov razvoj, možda i zdravlje, jer je za pomoć djetetu nužan – njegov pristanak! – objaÅ¡njava apsurdnost sluÄaja naÅ¡ sugovornik, struÄnjak dobro upućen u sluÄaj. Zbog toga dijete, prema rijeÄima ministarstva, nije proÅ¡lo Äak ni inicijalnu procjenu. Centar je nakon toga donio rjeÅ¡enje o nadzoru nad roditeljskom skrbi. To znaÄi da je obitelj trebala dobiti struÄnu osobu koja će im dolaziti kući, savjetovati ih oko odgoja, procjenjivati obitelj i vidjeti idu li stvari nabolje ili dijete treba izdvojiti iz obitelji. MeÄ‘utim, ta mjera nikada nije provedena.
– Suradnja roditelja i voditelja mjera je izostala zbog nezadovoljstva roditelja izborom voditelja, ali i samom mjerom kao takvom – kažu u ministarstvu.
Prijava protiv majke
Ono Å¡to se doista dogodilo zahtijeva ozbiljnu istragu unutar Ministarstva socijalne politike. Naime, nakon izricanja mjere otac se žalio na rjeÅ¡enje o nadzoru. Žalio se ministarstvu, nadležnom za rjeÅ¡avanje žalbe, a žalba, prema Zakonu o općem upravnom postupku, “odgaÄ‘a pravne uÄinke rjeÅ¡enja dok se stranci ne dostavi rjeÅ¡enje o žalbiâ€. Drugim rijeÄima, nije se moglo postupati dok se ne rijeÅ¡i žalba.
MeÄ‘utim, kako saznajemo, ministarstvo je u meÄ‘uvremenu odgovorilo na žalbu – prihvativÅ¡i je! Navodno se radilo o proceduralnim greÅ¡kama centra za socijalnu skrb. U meÄ‘uvremenu je centar podnio i kaznenu prijavu protiv majke zbog neprovoÄ‘enja mjera za zaÅ¡titu djeteta – odnosno zbog neomogućavanja provoÄ‘enja nadzora – ali je kaznena prijava odbaÄena, upravo zbog žalbenog postupka, u kojem je roditeljima dano za pravo!
U meÄ‘uvremenu otac je na PrekrÅ¡ajnom sudu osuÄ‘en za obiteljsko nasilje. On tvrdi da nikakvog nasilja nije bilo, ali prema odluci istog suda, centru je naloženo da ispita situaciju u kojoj dijete živi. Nadaju se da će konaÄno ući u obitelj, sada kada iza njih stoji sudska odluka.
“MeÄ‘utim, kako saznajemo, ministarstvo je u meÄ‘uvremenu odgovorilo na žalbu – prihvativÅ¡i je! Navodno se radilo o proceduralnim greÅ¡kama centra za socijalnu skrb.â€
Netko bi sad mogao pomisliti kako centri za socijalnu skrb ne poznaju procedure.
Radi se o kompliciranim, dvosmislenim, Äesto i besmislenim procedurama kakvima obiluje i hrvatsko Å¡kolstvo, kao uostalom i cijela Hrvatska država.
To su procedure koje definiraju u ministarstvima, izolirani od stvarnog života. Kako su oni „veleumna vlast“ ne pada im na pamet pitati za miÅ¡ljenje ljude iz prakse. A možda ni ti ljudi u ministarstvima nisu krivi, možda su procedure donoÅ¡enja procedura joÅ¡ besmislenije i neuÄinkovitije.
Drugostupanjska tijela, postupajući po žalbama roditelja, procedure tumaÄe arbitrarno i redovito u korist roditelja, a protivno interesima djeteta. Može li se zamisliti iÅ¡ta besmislenije?
Otac djeteta vodi „17 sudskih sporova ukupne vrijednosti odštetnih zahtjeva od milijun kuna“.
Koliko znam sudska taksa razmjerna je visini odštetnog zahtjeva.
U sluÄaju ovog roditelja jedna od hrvatskih besmislica je i to Å¡to su (ako je to tako?) hrvatski branitelji osloboÄ‘eni plaćanja sudskih taksi.
Netko tko ima plaću od 5-6 tisuća kn, plaća rate kredita i školuje dvoje djece, nije u situaciji donositi odluke zbog kojih će ga ovaj otac tužiti.
Budući da otac oÄigledno dobro poznaje materiju ( zakone i pravilnike ) i barata Älancima zakona ko od Å¡ale, vjerojatno se i on drži one ustavne premise kako roditelji imaju pravo na odgoj djece u skladu sa svojim uvjerenjima! Kako znamo, to na sudu prolazi!
Da je ovo apsurdno? Pa cijela ova država od vrha do dna jedan je veliki apsurd…
Katastrofa! I u Å¡koli u kojoj radim suoÄeni smo sa sliÄnim situacijama. Roditelji ispisuju djecu iz razreda s problematiÄnim uÄenicima jer ne vjeruju da je Å¡kola uÄinila sve Å¡to je u njenoj moći da problematiÄnog uÄenika i njegove roditelje upristoji. Kad će se viÅ¡e stati na kraj neodgovornim i sebiÄnim roditeljima koji ne brinu za svoju djecu već samo za sebe?! Osjećam se potpuno bespomoćno.