(Slobodna Dalmacija) Nikad manje učenika u posljednjih desetak godina sjeda u ponedjeljak u osnovnoškolske klupe – ukupno 331.314 osmoškolaca brojat će naše osnovne škole u 2013./2014. školskoj godini, što je za čak 5240 učenika manje nego godinu prije – pokazuju zasad još nepotpuni podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta!
Uzmemo li da je prosjek učenika u razredu 25 (a obično nije i puno je manji), proizlazi da je Hrvatska samo u godinu dana u najboljem slučaju izgubila 209 školskih odjeljenja.
Samo četiri županije u plusu
Gotovo sve hrvatske županije, izuzev Primorsko-goranske koja je u plusu za 108 učenika, Istarske za 95, Karlovačke za 46 i Međimurske za šest, imat će manje učenika nego prošle školske godine. Najveći gubitak, naravno, bilježe najveće županije – Grad Zagreb imat će čak 811 učenika osnovnih škola manje nego lani, a Splitsko-dalmatinska županija 734. Iako ne tih razmjera, ništa bolje nije ni u ostalim dalmatinskim županijama koje sve redom bilježe manje osnovaca nego godinu prije: Šibensko-kninska čak 298 učenika manje, Dubrovačko-neretvanska 217, a Zadarska 133.
U prve razrede osnovnih škola upisan je dosad 40.521 mališan, što je 1247 prvašića manje nego prošle školske godine. Uz druge podatke o hrvatskoj “bijeloj kugi”, treba spomenuti da u nekim školama ove godine nije upisan ni jedan jedini prvašić. Primjerice, OŠ Korog u Slavoniji, koja je matična škola, neće imati kome poželjeti dobrodošlicu u školske klupe, a neće to biti moguće ni u brojnim područnim školama kojima, samo je pitanje godina, prijeti očigledno zatvaranje vrata. Bez prvašića su ove godine tako ostale područne škole Slime pri OŠ Josipa Pupačića u Omišu, PŠ Ćitluk pri OŠ Marka Marulića u Sinju, PŠ Sumartin pri OŠ Selca, PŠ Zastražišće pri OŠ Jelsa i tako dalje.
Da depopulacija na razini cijele države sve više uzima maha i u školskih klupama, nije vijest novijeg datuma, jer posljednjih, pa i 20-ak godina, broj učenika u osnovnim školama neprestano se strmoglavljuje. Uzmemo li podatke Državnog zavoda za statistiku za školsku godinu 2004./2005., kada je u našim osnovnim školama bilo 391.112 učenika, i usporedimo li ih s najnovijima za 2013./2014. školsku godinu, proizlazi da je u nepunih deset godina Hrvatska ostala bez gotovo 63 tisuće osnovaca, što je više od ukupnog broja stanovnika Ličko-senjske županije! Samo u zadnjih osam godina, od 2006./2007. školske godine do danas, izgubili smo ukupno više od 47 tisuća osnovaca ili grad veličine Siska!
– Dugogodišnji pad nataliteta dolazi na svoje. Demografi su godinama upozoravali, no nijedna politička opcija zadnjih godina nije vodila računa o populacijskoj politici. Dugoročno gledano, situacija će biti još gora – upozorava demograf sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap. On je upravo pripremio podatke za potrebe najnovije Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koji su pokazali porazne projekcije: u odnosu na današnje stanje, do 2036. godine u Hrvatskoj će se za četvrtinu smanjiti broj stanovnika u svim dobnim skupinama djece i mladih, dakle onih od nula do šest godina života, osnovaca od sedme do 14. godine života, srednjoškolaca od 15 do 18 godina te mladih studentske dobi od 19 do 24 godine.
Porazne posljedice
Već do 2020. godine broj djece u Hrvatskoj u dobi do šest godina života past će za deset posto, a onih srednjoškolske dobi i do 16 posto. Splitsko-dalmatinska županija 2021. godine imat će 12 posto manje djece u dobi do šest godina nego što ih ima sad, one osnovnoškolske dobi devet posto manje, srednjoškolske 16 posto manje, a studentske deset posto manje. A sve su to podaci bez onih o broju iseljenih. – Splitsko-dalmatinska županija imala je dosad pozitivan prirast, no i to je uvijek bilo oko nule, a sada je i ona prešla u minus. U svim županijama godinama opada broj živorođenih, ali u Splitsko-dalmatinskoj županiji to se dijelom nadoknađivalo kontingentom iz BiH. Mnogi su se ovdje useljavali i upisivali djecu u škole, no i tome je očigledno došao kraj – ističe prof. dr. Akrap. Ta statistika biološkog nestajanja Hrvatske, kako je naziva, imat će nesagledive posljedice.
Prestaje život
– Masa škola, osobito područnih, ugasit će se. Time jednostavno prestaje život na tim područjima. Ta statistika pokazuje i da nestaju uvjeti za gospodarski razvoj, područja se prazne, a ostaje staro stanovništvo koje će zahtijevati velika sredstva za socijalnu skrb. Depopulacijski procesi u nas su, na žalost, toliko ukorijenjeni da sve politike jednako prelaze preko toga, ne vodeći računa koliko će to dugoročno uzdrmati socijalni sustav, koliko će mirovinski sustav postati neodrživ – upozorava Akrap.
Hrvatska nikada nije imala sustav gradova, osobito u zaobalju, koji će podržavati razvoj toga područja, kaže. Primjerice, od Metkovića i Sinja pa sve do Karlovca nikada nismo imali nijedan grad srednje veličine. – Nemoguće je očekivati da će se bez jače intervencije stanje oporaviti samo od sebe. Ali, tu se moraju uključiti sve politike, od lokalne do vrha države – poručuje prof. dr. Akrap.