Naime, početkom kolovoza, usred ljetnih praznika, kada je većina škola i prosvjetara bila na godišnjem odmoru, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja izmijenio je kalendar polaganja ispita državne mature u jesenskom roku.
Umjesto 23. kolovoza, kako je stajalo u prethodno objavljenom kalendaru, jesenski rok, na koji uglavnom izlaze učenici četvrtih razreda koji su morali na popravne ispite i oni koji su pali maturu u ljetnom roku, počet će 27. kolovoza.
No, za sindikalce je posebno problematično što su testiranja iz glavnih ispita mature – prije svega hrvatskog jezika i matematike – odgođena za tjedan dana, pa će se, umjesto u zadnjem tjednu kolovoza kada su škole uglavnom prazne, pisati u prvom tjednu rujna, dakle, u vrijeme kada počinje školska godina i svi se školarci vraćaju u učionice.
Nakon što su se ove godine, zbog pogreške ispitnih koordinatora i otvaranja krivih testova, morali biti mijenjani termini ispita iz hrvatskog jezika, te potom i sindikati zaprijetili štrajkom ostavljajući upitnim završetak mature, sada je u kolovozu stigao novi preokret.
Zadnja rupa na svirali
– To samo pokazuje koliko je odgovornima nastava zadnja rupa na svirali i da se s nama može poigravati tko kako hoće. Kalendar polaganja ispita državne mature je nešto što se zna godinu dana unaprijed i neozbiljno je mijenjati ga nekoliko dana prije početka nove školske godine. Bilo je svakakvih cirkusa s državnom maturom, ali ovo prelazi sve granice – ljuti se Stipić. Zato se početkom rujna u školama može očekivati kaos, dodaje, morat će se mijenjati rasporedi, a ne bi bilo čudno da, u nedostatku drugih rješenja, nastavnici pišu da rade, ali zapravo neće moći održavati nastavu.
– Ništa se dramatično neće dogoditi. Prije donošenja odluke dobili smo suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a kontaktirali smo i sve škole te sve učenike i navrijeme ih obavijestili o izmjenama termina – smiruje situaciju v.d. ravnateljice NCVVO-a Alenka Buntić-Rogić, koja kaže ka ko se za jesenski rok prijavilo čak 6915 kandidata.
Kako pojašnjava, termine su odlučili promijeniti jer su, uvidom u podatke o prijavama ispita u jesenskom roku, primijetili veći broj pristupnika koji su prijavili ispite, a moraju pristupiti popravnim ispitima u drugome roku. Drugim riječima, zamijećeno je da se najveći broj popravnih ispita u drugome roku poklapa s datumima ispita državne mature te su pomicanjem termina željeli omogućiti što većem broju ‘popravljača’ da izađu na maturu u kalendarskoj godini u kojoj završavaju četvrti razred.
Priznali grešku
No, da su se promjene datuma mogle uvesti i ranije, a ne usred ljeta, priznaje i v.d. ravnateljica Buntić Rogić. Naime, do ove je zbrke došlo nakon što je krajem 2012. godine izmijenjen Pravilnik o polaganju državne mature.
Prema starom Pravilniku, maturanti koji su išli na popravni ispit mogli su izići na jesenski rok državne mature, koji se obično provodio krajem kolovoza, i da prethodno nisu ispravili negativne ocjene. No, u tom slučaju morali su sve školske ispite položiti najkasnije do 31. kolovoza, inače bi im se rezultati državne mature poništili.
Međutim, novi pravilnik to ne dopušta, odnosno predviđa da se na jesenski rok mature može izići tek ako su prethodno ispravljene sve negativne ocjene. Kalendar polaganja ispita državne mature donosi se već na početku školske godine, dakle godinu dana prije polaganja državne mature, pa ostaje pitanje zašto datumi polaganja ispita na maturi (pa i onih u jesenskom roku) nisu korigirani odmah nakon što je krajem prošle godine donesen novi Pravilnik. Ovako se tek u zadnji čas primijetilo da učenici s većim brojem ‘asova’ neće moći stići na jesenski rok.
– Možda je trebalo te datume izmijeniti kada je donesen Pravilnik, to je točno. Ipak, važno je da smo na ovaj način većem broju učenika izašli u susret i to na vrijeme. Osim toga, objava rezultata, kao i rokovi za žalbe te datum objave konačnih rezultata, nisu se mijenjali – kaže Alenka Buntić-Rogić.
marijana cvrtila
Kad se što polaže?– Novi datumi polaganje ispita u jesenskom roku: 27. kolovoza – sociologija, vjeronauk ZAVRŠETAK: |
Propusti sa završnim ispitom– 27. svibnja ispitni koordinatori iz škola u Splitu, Senju i Đakovu greškom, umjesto eseja iz hrvatskog jezika, otvorili i podijelili pristupnicima ispitni materijal s testovima iz hrvatskog jezika; pitanja iz testa koji se trebao pisati 28. svibnja ubrzo procurila na internet; Nacionalni centar zbog toga testiranje iz hrvatskog jezika odgodio za sve maturante na 31. svibnja; |
Testovi za 6915 učenikaOve godine na jesenski će rok izaći 6915 pristupnika, od kojih 312 maturanata koji su zbog negativnih ocjena morali na popravni, kaže Alenka Buntić-Rogić. Broj učenika na popravnom ove je godine manji nego prošle godine, tvrdi ona, ističući kako je ukupan broj pristupnika ove godine nadmašio prošlogodišnjih 6260, ali to je zato što je i broj kandidata na državnoj maturi veći od prošlogodišnjeg. – Od ukupnoga broja kandidata na državnoj maturi u jesenskom roku, gimnazijalaca je 984, a učenika strukovnih škola 4593. Na jesenski rok, osim učenika koji su morali na popravni, najčešće izlaze oni maturanti koji su pali u ljetnom roku, a njih je samo u strukovnim školama bilo više od četiri tisuće, kao i oni koji žele popraviti ocjene s ljetnog roka – ističe A. Buntić-Rogić. |
U emisiji Hrvatska uživo (http://www.hrt.hr/index.php?id=enz&tx_ttnews%5Bcat%5D=370&cHash=a7431c4d83) medijskom manipulacijom pokušala se stvoriti slika da Stipić priča teške gluposti. Maja Sever (s izrazom teškog gnušanja što mora citirati takve gluposti) najprije kaže kako je Stipić rekao da će školska godina započeti kaosom i da će se u škole morati uvesti izvanredne rasporede.
Onda se na telefonskoj liniji „ukazuje“ v.d. ravnateljice NCVVO-a Alenka Buntić-Rogić te cool raspoložena objasni kako zapravo nikakvih problema nema.
Rok su pomaknuli kako bi učenici koji imaju popravne ispite mogli polagati DM, što ne mogu prije nego polože popravne ispite.
Na pitanje voditeljice o ukupnom broju učenika prijavljenih za drugi rok DM i učenika koji moraju položiti popravne prije polaganja DM razigrana Alenka Buntić-Rogić započinje s „Ah da, …“ te navodi ukupan broj od 6905 prijavljenih od čega 984 gimnazijalca, 4593 strukovnjaka i 1328 „kandidata“ (ma što značilo) .
Podatak da je početak polaganja DM odgođen za četiri dana radi 312 (4,5%) maturanata koji na DM ne bi mogli izići jer još nisu položili ni popravne ispite, Alenka Buntić-Rogić nehajno je preskočila.
Također je preskočila i podatak (nitko je nije ni pitao) da se o promjeni pravila igre iz „polaži DM pa onda popravne“ prešlo na „prvo položi popravne pa onda DM“ zna već 7-8 mjeseci.
Bilo bi poučno nakon DM saznati koliko je od ovih 312 uopće položilo popravne i pristupilo DM, s kojim su uspjehom položili maturu, koje su fakultete upisali i kako im ide na prvoj godini studija.
Nakon toga bit će jasno kako je prekooceanski brod zaustavljen i ostavljen da čeka radi nekoliko putnika koji su na kraju odlučili da uopće neće putovati.
Podsjetimo se i da su učitelji obvezni, za cijelo polugodište unaprijed, odrediti termine svih pisanih provjera tijekom nastave. Postupak pomicanje nekog od tih termina koji se odnosi na 20-30 učenika izgleda da je daleko složeniji od pomicanja rokova ispita DM gdje se radi o tisućama.
Pa zar uistinu itko razuman očekuje od MZOS – a i njegovih Agencija da donose logične i pametne odluke?
Pazi, ova tvrdi kako su kontaktirali sve škole i učenike? Što, zar svih 6915? Kako su ih kontaktirali?
Nadalje – pa što ako ti s jedinicama ne bi mogli ići polagati ispite na DM? Zar je neki problem da padnu? Ako su znali cijelu godinu što ih čeka, a nisu navrijeme ispravili, ni ne zaslužuju da maturiraju.
Mi kao da u državi nemamo u izobilju degenerika na svim razinama, već škole sustavno moraju po diktatu MZOS – a proizvoditi nove! Djecu koja se ne znaju nositi sa životom, ni riješiti nijedan problem, jer su u školi kao pod staklenim zvonom! Zar se nitko ne pita što nas, uz takvu mladost, nesposobnu za realan život, čeka za nekih 20 – 30 godina?
Zaslužujemo li mi uopće bolje?
Koji još razlog sindikati trebaju da napokon izvuku glave iz guzica i pokrenu opći štrajk u obrazovanju?
Gdje je to dno do kog se može srozati hrvatska prosvjeta?
Počinili smo grijeh propustom, a uporno ga činimo i dalje – šutnja NIJE ZLATO!