(Dnevni list) MOSTAR – UÄenici Gimnazije Mostar koji se obrazuju po hrvatskom planu i programu zbog problema u savladavanju gradiva iz materinjeg jezika zavrÅ¡avaju u bolnici.
Ovo su nam javili zabrinuti roditelji uÄenika koji su stjeÄući znanje u najstarijoj mostarskoj Å¡koli s epitetom tvrÄ‘ave znanja doslovno oboljeli.
– Nigdje nema na svijetu nego kod nas da djeca mogu savladati sve predmete, ali ne materinji jezik, zajedniÄki je stav roditelja koji su godinama bezuspjeÅ¡no upozoravali na taj problem.
Traume uÄenika
Roditelji tvrde da su u viÅ¡e navrata pozivali inspekciju u tu Å¡kolu, ali ravnateljica Ankica ÄŒović, kako naglaÅ¡avaju, uvijek staje na stanu profesora i nikad nije pogledala stvarni problem uÄenika u toj Å¡koli, koji je iz godine u godinu veći.
Da je situacija zaista alarmantna, najbolje govori podatak da je iz hrvatskog jezika ove godine
palo 24 posto uÄenika. Od 76 gimnazijalaca koji se obrazuju po hrvatskom planu i programu, njih 18 nije savladalo materinji jezik. Tako je u IV. A palo troje uÄenika, u IV. C 5, a u IV. B Äak 10 uÄenika, dok je po bosanskom planu i programu iz materinjeg jezika na kraju godine zabilježena stopostotna prolaznost uÄenika. Sve ovo dodatno je naljutilo roditelje, koji su odluÄili sve iznijeti javnosti.
– Iako sam kćerku već ispisao iz te Å¡kole, želim da se problem rijeÅ¡i radi novih generacije koje dolaze i reputacije gimnazije u kojoj sam se i sam obrazovao, rekao je jedan od roditelja.
Najgora je od svih, kako istiÄu roditelji, profesorica Zorka Srdić, koja ponižava i omalovažava uÄenike te ih prilikom ispita svojim arogantnim ponaÅ¡anjem zbunjuje, ismijava pred kolegama govoreći im stvari koje pedagog ni u ludilu ne smije izgovoriti.
– Djeca zbog nje imaju želuÄane probleme, glavobolju, a Å¡to je najgore, nekoliko ih je psihiÄki oboljelo, rekao je jedan od roditelja koji je želio ostati anoniman s obzirom na osjetljivost priÄe.
O svemu tome od ravnateljice Ankice ÄŒović nismo uspjeli doznati niÅ¡ta, jer je promijenila broj telefona. Njezin kolega Bakir Krpo samo je kratko kazao da iz materinjeg jezika nitko nije pao od uÄenika po bosanskom planu i programu i da probleme s hrvatskim jezikom koji su vidno alarmantni on ne želi komentirati, jer nisu u njegovoj ingerenciji.
Nerješiv problem
-Profesori su u toj Å¡koli zaÅ¡tićeni kao polarni medvjedi, kazao je izvor iz bivÅ¡eg Å¡kolskog odbora te gimnazije navodeći da je Zorka Srdić pred mirovinom i da joj nitko niÅ¡ta ne može. Neki su roditelji, kako se istiÄe, tražili pomoć u Ministarstvu obrazovanja i Zavodu za Å¡kolstvo, ali sve je to na kraju ipak bilo bezuspjeÅ¡no.
Problem koji je uzeo maha, tvrde roditelji, nije uspio rijeÅ¡iti ni sam gradonaÄelnik Ljubo BeÅ¡lić koji je svoje dijete upravo zbog hrvatskog jezika ispisao iz te Å¡kole i upisao u privatnu gimnaziju, kao Å¡to su uradili i neki od Älanova Å¡kolskog odbora te gimnazije.
O cijeloj problematici nismo uspjeli doznati stav same profesorice Srdić, jer unatoÄ brojnim pokuÅ¡ajima nismo doÅ¡li do njezinog broja, a u Gimnaziji Mostar su na kolektivnom odmoru.
Piše: Gordana Šimović
Izgleda da je mentalitet svekolikog hrvatskog roditeljskog puka isti s obje strane granice: obratili se inspekciji, Zavodu za obrazovanje, Ministarstvu obrazovanja, ravnateljici, gradonaÄelniku, lijeÄnicima…
A Å¡to nije bilo jednostavnije pitat onih 76 % uÄenika kako su oni zaslužili pozitivne ocjene.
Nije, jer bi dobili zastraÅ¡ujući odgovor da samo treba sjesti za knjigu i nauÄiti ili upisati Å¡kolu u skladu sa svojim sposobnostima.
Koliko vidim u Älanku nekoliko djece je i psihiÄki oboljelo i tako psihiÄki oboljeli, bez problema svladavaju gradivo iz svih ostalih predmeta.
Nažalost, nikako ne mogu shvatiti poantu izjave: „dok je po bosanskom planu i programu iz materinjeg jezika na kraju godine zabilježena stopostotna prolaznost uÄenikaâ€. Je li to neki problem?
Å to je problem u brojkama koje su iznesene u Älanku?
Ta kad bi profesori u Hrvatskoj realno ocjenjivali uÄenike, i kod nas bi ih trebalo poruÅ¡iti barem tih 25%, ako ne i viÅ¡e! No, kod nas je ” uÄenik u srediÅ¡tu obrazovnog procesa “, a suradnja s roditeljima shvaćena je na naÄin – roditelji i ulica vode Å¡kolu!
Upisali su gimnaziju, dakle, vrhunsku Å¡kolu – to zahtjeva i vrhunski trud, rad i uÄenje!
Svaka Äast kolegama iz Mostara koji drže do sebe i ne poklanjaju ocjene, svaka Äast ravnateljici koja staje iza svojih profesora! Tako se radi posao!
Puno zvanih, malo odabranih!
Eto nama nove generacije PTSP-ovaca 🙂
Ovo treba kod nas negdje javno obdanit 😀
Normalno da ljudi poklanjaju ocjene kada su stalno pod pritiscima od strane roditelja, ravnatelja, strucnih suradnika i da sad ne nabrajam…
pa da nastavnik tu porusi 25% ljudi iz jednog predmeta nadrapao bi.
Poštovana kolegice / kolega Chemic!
Ne mogu se, nažalost, složiti s Vama!
Ne, nije i ne može biti normalno da hrvatski nastavnici popuÅ¡taju pod pritiskom i poklanjaju ocjene! Pritisaka ima, znamo svi. No, pritisci su sastavni dio života, s njima se treba znati nositi! Profesori oblikuju mlade generacije, a koju poruku Å¡alju poklanjanjem ocjena? Da se isplati ucjenjivati, prijetiti, pritiskati, da je to put do uspjeha? Onda se Äudimo kad imamo mlade koji se ponaÅ¡aju upravo tako!
NajlakÅ¡e je popustiti i biti miran, ali to nije ispravno – tako se ne radi!
Profesor je autonoman u ocjenjivanju – nema tog ravnatelja, inspektora i ministra koji Vas može nagnati da poklonite ili promijenite ocjenu. Naravno, ukoliko ocjenjujete u skladu s Pravilnikom i zakonom!
Jednom kad pokažete da kod vas pritisci ne pale, neće više pokušavati!
Kako?
Recimo, ovako:
ZakljuÄite nekome ocjenu, recimo, Äetvorku! On se žali, tatica ili mamica dolaze u Å¡kolu, pjene, histeriziraju, a Vi lijepo prekidate razgovor! Oni, izvan sebe, podnose Zahtjev za preispitivanjem ocjene. UÄiteljsko vijeće odbija, i staje na VaÅ¡u stranu. Ta to su kolege, trebali bi Vas podržati ( iako je dosta Äesto upravo to najveći problem – Å¡to su to kolege ?! Tad roditelji podnose Zahtjev za komisijskim ispitom!
No, u Pravilniku o ocjenjivanju jasno stoji kako je ocjena komisije – KONAÄŒNA! I tad, na komisijskom, uÄeniku lijepo postavite najteža pitanja ( mali hoće peticu, molim lijepo ), znate da ih neće znati, i kvrc – dadete mu dvojku!
Dakle, suma sumarum – umjesto zakljuÄne Äetvorke, dijete će imati zakljuÄnu dvojku!
Više se nitko neće buniti dogodine protiv Vaše ocjene!
P.S. Sve opisano sasvim je po zakonu i Pravilniku, i nitko tu ocjenu ne može opozvati!
Eto, tako se odbijaju pritisci!
Za malo tvrđe roditelje, postoje i tvrđe metode!
A nije bas tako rijetka situacija da ucenici s X jedinica na kraju skolske godine imaju zakljucene samo 2 negativne.
Tjedan prije zavrsetka nastave treba imat zakljuceno 8, a na kraju samo 2 😀 A svi znamo kako su se ostale ocjene odjednom “rastopile” . Sigurno su odjednom naucili?? Pa tko nije naucio do 1.6. ne moze ni do 15.6.
To se posebno odnosi na strukovne, obrtnicke i sl. skole.
Sve je manji broj zanimanja za takva usmejerenja , a koliko cujem tamo uglavnom dolaze najgori od najgorih. Od kolega cujem da niti znaju citat kako treba niti pisat, tablica mnozenja je za njih 10.pojam .. O kakvim algebarskim razlomcima nast.matematike moze tu uopce govoriti.. Iz kemije ne znaju kem.simbole, a da ne govorim o kem.jednadzbama i kem. racunu 😀
Kada bi se nastavnik koji radi s takvim profilom ucenika strogo drzao kriterija ne bi ni imao posla jer za neka zanimanja uopce nema interesa,i ljudi ih pustaju da bi imali kome predavat.
Genijalno ste naÄeli temu koja je veliki problem, koju redovito viÄ‘am u svojoj Å¡koli, i od koje me hvata velika želja da povratim:
Upravo to – dva tjedna prije kraja nastavne godine uÄenik ima 6 – 7 Äistih jedinica, a zadnji dan doÄ‘e na 2! U nas se uÄenik uopće ne žali, roditelji se ne žale, nema ih u Å¡kolu, nema nikakvog pritiska, ali nastavnici ipak poklanjaju dvojke! ÄŒisto preventivno, kao ameriÄki preventivni ratovi, ono – za svaki sluÄaj!
MiÅ¡ljenja sam kako bi sve takve kolege trebalo, bez pardona to kažem, pod hitno odalamiti nogom u krmu, radnu knjižicu u ruke, i adio! To je kriminal, to je falsificiranje službenog dokumenta ( svjedodžba ), to je Äisto lažiranje ocjene!
Onaj tko nema petlje profesionalno odraditi svoj posao, taj je zalutao u struku! Upravo radi tih i takvih nas potcjenjuju, od djece do roditelja, jer, tko ne poÅ¡tuje sam sebe – ni drugi ga neće poÅ¡tivati!
Nisu li suci, koji se bakÄu s zadnjim Å¡ljamom, pod pritiskom? Nisu li lijeÄnici, policajci, vatrogasci, nisu li svi pod pritiskom? Pa kud bismo doÅ¡li kad bi svi pucali pod pritiskom?!
I otvoreno kažem – ne, za to nisu krivi uÄenici, ni roditelji, ni ravnatelji, ni ministar – krivi su oni koji se ne usude ocjenjivati realno!
Ovo govorim za osnovne Å¡kole. Ovo Å¡to iznosite pri kraju komentara, za srednje, tu se slažem dijelom s Vama – tamo jest teÅ¡ko oboriti, ako ti posao ovisi o tome, ako gubiÅ¡ razrede. Tu bi MZOS trebao reagirati, kako se to ne bi dogaÄ‘alo.
No, školstvo je sastavni dio ove zemlje, ovog sustava. U državi koja puca po šavovima, kako bi jedan devastirani sustav u koji ne ne ulaže, mogao biti bolji?!
Pa poklanjaju da ne bi imali problema. ToÄno je da se neki s tim pritiscima nose teže, a neki lakÅ¡e, no u zadnje vrijeme i od najstrožih profesora Äujem izjave tipa “dat ću mu/joj 2 da nemam problema”. Ako bi takve trebalo nogom u krmu i istjerati ih van iz Å¡kola..pa mislim da bi ih bilo jako, jako puno 😀
Pored tog silnog neznanja prosvjetari se joÅ¡ moraju zamarati s tom nedisciplinom uÄenika? Kada je bilo da su djeca po Å¡koli ili na ulici vikala za profesorima? Tu nitko nema nikakve ovlasti.
Å to bi vi recimo da Vama dovikuju kojekakve komentare i sliÄno? Ljudi ne znaju kako reagirati i Å¡to toÄno napraviti jer na kraju proÄ‘eÅ¡ joÅ¡ gore.
Å to se ne ulaže? – pa evo uvodi se zdravstveni odgoj, ipak se neÅ¡to i tu treba ulagati,zar ne? Jadni razrednici koji moraju raditi ono za Å¡to nisu kompetentni. Možda bi bilo dobro malo prof. TZK-e oko toga angažirit i tako se baÅ¡ puno ne potrgaju od posla. Bude dana kada recimo prof.matematike mora ispraviti 90 testova, dok prof. TZK-e uglavnom nikada ne ispravljaju . kada se onda pored tolikih testova i raznih drugih priprema za nastavu pripremiti za zdravstveni odgoj?Kažu da to treba odraditi profesionalno, znaÄi ne bi se bilo loÅ¡e pripremiti, ali kada? Kako će razrednik koji ima problematiÄan razred stići realizirati zdr.odgoj ako mu cijeli sat treba za rjeÅ¡avanje problema i izostanaka???
Ovo mi je stvarno smijesno:
“…Profesori su u toj Å¡koli zaÅ¡tićeni kao polarni medvjedi, kazao je izvor iz bivÅ¡eg Å¡kolskog odbora te gimnazije navodeći da je Zorka Srdić pred mirovinom i da joj nitko niÅ¡ta ne može. ”
Steta sto se ne radi o nekom mladem nastavniku pa bi i drvlje i kamenje po njemu. Jel? Znaci jedino se ljudi koji su pred mirovinom mogu usuditi ovako nesto napraviti.
Pa da ima vise takvih nastavnika sustav bi drugacije funkcionirao.
Treba staviti malo vise pedagoga i psihologa u skole pa ce biti jos boljeeee 😀
Vjerujem da u takvoj skoli nema str.suradnika koji bi se zeni na vrh glave popeo.
Tko zna koliko bi kava morale skuhati str. suradnice u vecini nasih skola jer ta bi se djecurlija stalno dolazila zalit 😀 😀 a one su jako, jako susretljive.
Chemic_1, Äesto negativno apostrofirate ravnatelje, a joÅ¡ Äešće struÄne suradnike. Pretpostavljam da u osobnom iskustvu imate podlogu za tako neÅ¡to, ali vodite raÄuna da su generalizacije same po sebi diskutabilne i apriori netoÄne.
Radim s uÄiteljicom kemije o kojoj se malo Å¡to lijepo može napisati (kad se jako potrudim naÄ‘e se i toga). Ne bi baÅ¡ bilo mudro da općenito negativno piÅ¡em o uÄiteljima kemije, jer ima i onih kojima takva negativna uopćavanja ne pristaju.
Za vaÅ¡u informaciju, u mojoj Å¡koli struÄni suradnici suraÄ‘uju, a ocjene su iskljuÄivo u nadležnosti uÄitelja. Jedini naÄin na koji se zakljuÄna ocjena može promijeniti je da UV uvaži žalbu roditelja ili da dijete polaže predmetni ispit. Osobna je odgovornost svakoga od nas hoće li popustiti pritiscima ili im se oduprijeti.
Lijepo je stati u obranu kolegice ali vidim da se nitko nije osvrnuo na:
“profesorica Zorka Srdić, koja ponižava i omalovažava uÄenike te ih prilikom ispita svojim arogantnim ponaÅ¡anjem zbunjuje, ismijava pred kolegama govoreći im stvari koje pedagog ni u ludilu ne smije izgovoriti.”
Nije spomenuto otvoreno seksualno zlostavljanje uÄenika, masonsko-židovska propaganda i pljuvanje po križu koji visi u uÄionici. Ne znam kako im je to promaklo.
Problem je Å¡to netko anoniman poteže brojne “argumente”, pa Äak i da “je po bosanskom planu i programu iz materinjeg jezika na kraju godine zabilježena stopostotna prolaznost uÄenikaâ€.
Koristi se i “argument” da „problem koji je uzeo maha nije uspio rijeÅ¡iti ni sam gradonaÄelnik Ljubo BeÅ¡lić koji je svoje dijete upravo zbog hrvatskog jezika ispisao iz te Å¡kole i upisao u privatnu gimnazijuâ€.
Iz toga bi se moglo zakljuÄiti da je i gradonaÄelnik pokuÅ¡avao utjecati na izmjene ocjena. Koje to struÄne kompetencije ima gradonaÄelnik da bi bio pozvan procijeniti i ocijeniti znanje uÄenika iz hrvatskog jezika u Äetvrtom razredu gimnazije. Naravno to bi samo mogle biti kompetencije politiÄke moći – ucjene ili nemoralne ponude vezane za egzistencijalna pitanja profesorice i/ili njene obitelji. Ako je uopće spomenuti gradonaÄelnik iÅ¡ta i poduzimao, jer nisam baÅ¡ sklon vjerovati roditelju koji spominje brojna imena, a sam želi ostati anoniman.
Cijela “argumentacija” u konaÄnici u službi je jednog cilja: dobiti pozitivnu ocjenu na neregularan naÄin.
Za ocjenu je (viÅ¡e bi volio da je za znanje pa i za oÄuvanje nacionalnog identiteta nego samo za ocjenu) potrebno samo lijepo sjesti i nauÄiti. Na popravnom ispitu nije profesorica sama, nego cijelo povjerenstvo. Pa eto dvojke, možda Äak i trojke, bez potrebe da se anonimno pljuje po profesorici, bez gradonaÄelnika, ravnateljice, inspekcije, novinara, ministarstava, zavoda, lijeÄnika i ne znam koga već sve ne.
Mi možemo samo spekulirati o naÄinu na koji profesorica komunicira s uÄenicima, a sigurno ne vjerovati roditeljima koji su to Äuli od svoje djece pa to anonimno i neodreÄ‘eno („govoreći im stvari koje pedagog ni u ludilu ne smije izgovoritiâ€) prepriÄavaju za novine. Nisu svi profesori isti i ne trebaju biti isti, imaju pravo na vlastitu osobnost Å¡to zastupam i pred svojom roÄ‘enom djecom. Siguran sam da je njen (ako je uopće takav) “tvrÄ‘i” naÄin daleko ispod granica onoga Å¡to gimnazijalce uskoro Äeka na fakultetu, a pogotovo kada uÄ‘u u svijet rada.
Ne mogu se domisliti ni jednom pametnom pa Äak ni glupom razlogu zbog kojeg bi profesorica davala negativne ocjene uÄenicima koji zaslužuju viÅ¡e. Koliko znam, Ivica i Marica (i to bez pomoći roditelja i novinara) staru su vjeÅ¡ticu gurnuli u peć u kojoj je izgorjela. Ponovo izmiÅ¡ljati nove bajke o zlim vjeÅ¡ticama, mislim da stvarno nije potrebno.
Nego, draga djeco, poÅ¡teno nauÄite taj hrvatski. Razveselite vaÅ¡u staru profesoricu prije mirovine. JamÄim da bi bila sretna kad bi vam svima mogla dati Äiste petice Äim ih zaslužite.
Eto, kolega / ice Chemic, da odgovorim na Vaša pitanja!
Å to bih uÄinio kad bi uÄenici vikali za mnom?
E, vidite, to ovisi o tome gdje bi vikali, i Å¡to bi vikali. Pretpostavimo kako bi vikali neke svinjarije. Ako bi se to zbilo u Å¡koli, tad bi dotiÄnog lijepo isti Äas uputio pedagoginji, neka se pozabavi s njim, ili ravnateljici, ili bi da odvukao na telefon da zove roditelje u Å¡kolu. Uz to, na prvome satu bih ga pitao ono Å¡to znam da neće znati, i dodijelio mu odmah jedinice iz svih rubrika koje u imeniku postoje. Ako bi stvar ponovio, potrudio bih se da padne razred. Naime, po Pravilniku, i samo jedna jedinica nakon provedenih popravaka dosta je da uÄenik ponavlja.
U sluÄaju da bi mi dovikivao na ulici ili negdje van Å¡kole, odÅ¡arafio bih mu takvu Å¡amarÄinu da bi se tri puta okrenuo oko sebe! Naime – van radnog mjesta i radnog vremena ne podliježe nikakvim Å¡kolskim sankcijama. Mogao bi me eventualno posjetiti roditelj, a u tom sluÄaju drage volje bih mu objasniozaÅ¡to sam to napravio. Ako bi tužio, isto tako – objasnio bih na sudu. Ali, mislim da ne bi tužio – sama tužba bi ga doÅ¡la nekih par tisuća kuna!
Nadalje – kako se pripremati za zdravstveni odgoj? Nikako! Upravo tako – nikako!
Nisam za to Å¡kolovan, nisam za to plaćen, nisam to dužan. Jasno, nećete to tako reći. Ali, zato se to piÅ¡e da se odradilo, a na satu razrednika priÄate o neÄem pedesetom! Možete se pritom pozvati i na prigovor savjesti, možete im o tome i drobiti neÅ¡to iz glave, možete svaÅ¡ta.
Kakav zdravstveni, kakve pripreme, kakvi bakraÄi, ajde, molim Vas!
I ne, ja Vam nisam nikakav divljak, ja sam samo profesor koji svoj posao nastoji odraditi na naÄin da djeca na satu znaju gdje im je mjesto! I kad se postavite kako treba, oni to i znaju.
Ni ne mislim da ste divljak.
Ne znam koji najpametniji razlog Å¡amarÄine objasniti roditelju?
Pojedine kolege i kolegice (uglavnom mlaÄ‘e), uÄenici u mojoj bivÅ¡oj Å¡koli znaju na hodniku dovikivati imenima,ili Å¡to je joÅ¡ gore nekim POGRDNIM NAZIVIMA. E pa gdje je prije bilo da uÄenik dovikuje profesoru, da ga naziva imenom, zviždi za njim i sl.
U toj Å¡koli su većinom muÅ¡ki razredi, tako da viÅ¡e niÅ¡ta ne moram reći. Ono Å¡to primijetim je da kolege na to uopće ne reagiraju, samo proÄ‘u kao da se niÅ¡ta ne deÅ¡ava jer ponekad Äovjek ne zna Å¡to napraviti. nekad je bolje da se praviÅ¡ da nisi niÅ¡ta Äuo( “Å¡to vidim ne vidim Å¡to Äujem ne Äujem”), ali nije dobro ni pustiti da se problemi gomilaju. Ljudima iskreno bude neugodno, a i meni bi.
Znate i sami da se takve stvari deÅ¡avaju pod odmorom , tu je hrpetina djeÄurlije, ne možeÅ¡ ni odrediti ni tko viÄe, zviždi ili Å¡to već. I joÅ¡ neÅ¡to: dobro je ako ako ti neÅ¡to dobacuje onaj kome predajeÅ¡ , njemu možeÅ¡ dati jedan, ruÅ¡it i sl. a zna se dogoditi da ti takve stvari radi netko treći iz razreda kojemu uopće ne predajeÅ¡, tada je joÅ¡ gore. IspadaÅ¡ budala ako se s njima na hodniku natežeÅ¡.
Mislim da nije baÅ¡ pametno odvući kod ravnatelja ili pedagoga jer bi nastali veći problemi,sve bi se iskompliciralo. Možda bi si tako rijeÅ¡io problem samo s jednim uÄenikom, nikada ne znaÅ¡ Å¡to te sutra Äeka od nekog trećeg, Äetvrtog uÄenika, a nije baÅ¡ pametno svaki tjedan vući nekoga kod ravnatelja/pedagoga. Koliko vidim ljudi uglavnom Å¡ute jer nemaju baÅ¡ dobra iskustva s tim.
slažem se s onim Å¡to ste napisali za zdravstveni, ali navodno da će provedba zdr.odgoja biti pod nadzorom, tako da ne znam ….
Znam kako se deÅ¡ava svaÅ¡ta, kako pojedinac ne može mijenjati sustav koji je iÅ¡ÄaÅ¡en do krajnosti, no, ipak miÅ¡ljenja sam kako može postići barem to da na njegovu satu klinci budu kuÅ¡!
Iz VaÅ¡em komentara ( muÅ¡ki razredi ) zakljuÄujem kako je u pitanju srednja Å¡kola. Ako se to deÅ¡ava po hodnicima, konstantno, a struÄne službe se prave mutave, ravnatelj ne reagira, tad je krivica na njima!
StruÄne službe imaju ZAKONSKU OBAVEZU odraditi posao kad im nekog Å¡mrkavca poÅ¡aljete tamo, nema da oni to neće ili ne bi. To je kao da ja kažem da neću odraditi sate nastave. Ravnatelj ima ZAKONSKU OBAVEZU osigurati u Å¡koli normalne uvjete za rad, nema da mu se neće, ili da on ne bi! To mu je posao. Ako ga ne želi odraditi jer mu je tako jednostavnije, tad se saziva sjednica sindikalne podružnice, ili nastavniÄkog vijeća, stvar se raspravi, i ako i dalje neće – postupak opoziva! Jer ne radi svoj posao!
Pazite, nisam baÅ¡ tako naivan, iako imam malo staža. Znam kako ravnatelji za sindikalne povjerenike uglavnom postavljaju svoje ljude, posluÅ¡nike ( uvijek se može utjecati na izbor ), kako ravnatelji nastupaju po Å¡kolama kao da su njihove privatne prÄije, ta imam i ja jednu takvu. No, baÅ¡ se o tome radi – u par navrata sam joj pokazao kako i iznad nje ima sila, i opametila se. Uvijek ima naÄina, makar ostali sami – Älanak u novinama, dopis u Ministarstvo, javnost, ma sve se može ako Äovjek želi i usudi se! A koga da se bojim?
Za veći dio toga Å¡to nam se dogaÄ‘a, krivi smo sami. Å utili smo, Å¡utimo, i Å¡utit ćemo i dalje. Pa tko da se izbori za nas? ZaÅ¡to imamo sindikate? Ako VaÅ¡i na Å¡koli ne rade kako treba, Å¡to radite u njima? Kad bi svi iziÅ¡li, da vidite kako bi povjerenik okrenuo ploÄu! Mi smo visokoobrazovani ljudi, a većina nastupa ko zadnji mutavci! Nekad su intelektualci mijenjali svijet, a danas seljaci dižu revolucije???
Zar će mene, nakon faksa, da prostite, zajebavati neÄiji neotesani balavander? Neki isfrustrirani ravnatelj, postavljen po politiÄkoj liniji? Neki roditelj, koji se upravo siÅ¡ao s drveta? E, nećeÅ¡ majci! Ne, i po cijenu otkaza – NE!
Potpisujem sve Å¡to ste rekli!
Ljudi se uglavnom boje ići daleko jer znaju iskustva drugih koji su iÅ¡li malo dalje, a posla nema, svi znamo kako se je teÅ¡ko zaposliti u Å¡koli, a uglavnom ako imaÅ¡ zavrÅ¡eni neki nastavniÄki smjer (predmetni studij) pa gdje ćeÅ¡ dalje nego u Å¡kolu, i ing. bježe u Å¡kole i uzimaju nekome tko je baÅ¡ prof. radno mjesto. OÄito da na kraju u tim Å¡kolama može radit tko hoće, ne treba ni pravit razlike izmeÄ‘u ing. i profesora, bolje se isplati biti ing.kemije i položit pedagoÅ¡ke predmete (to položi svtako) nego ići prof.smjer i biti ograniÄen samo na Å¡kole. S tim nastavniÄkim studijima Äovjek nema nikakav Å¡iri spektar.
Da, srednja Å¡kola gdje znaju doći najgori od najgorih. Niti jedan ravnatelj, a ni struÄni suradnik nije nikome uveo red u razred, svatko kako god zna mora si sam, kako ti je , tako je, i to je to. Sve koje znam da su se ikad žalili u vezi neÄega proÅ¡li su joÅ¡ gore, al svi, tako da se ne isplati imati posla s nikim. Å to mogu rijeÅ¡im u razredu i to je to.
Jedan kolega se je žalio javno , neÅ¡to u smislu da Å¡kola nije niÅ¡ta poduzela protiv uÄenika koji mu je pravio turbo probleme,pa je na kraju doÅ¡la Å¡koli inspekcija, a i njemu kako bi napravili uvid u rad.. Eto, pored silnih problema dodatni stres!
Pa znati i sami da se udruga nastavnici org. zauzela za reformu pedagoških mjera, a od toga ništa.Čemu onoliki potpisi?? Bilo je baš dosta o tome u javnosti no najvažniji je zdravstveni odgoj.
Gimnazija nije za svakoga, za gimnaziju treba imati radne navike. Pa normalno je da svatko ne proÄ‘e sve, iako ne opravdavam sluÄajeve nekih prestrogih, frustriranih profesora. Ali općenito, vrijeme je takvo da ako netko padne neki predmet, odmah se zove policija, DORH, vatrogasci… a profesore se razapinje na stup srama, iako je u 90% sluÄajeva problem u neradu, lijenosti i nezainteresiranosti uÄenika.
Pozdrav
Na viÅ¡e mjesta Äujem i piÅ¡e se po forumima kako ravnatelj postavlja sindikalnog povjerenika!!! Ma dajte molim vas. Sindikalni povjerenik sam i izabran sam TAJNIM glasovanjem svojih kolega Å¡to je u skladu sa statutom sindikata. I SHU i NSZSÅ H. Kolegice i kolege sindikalca ste izabrali sami pa ako niste zadovoljni sazovete sindikalni sastanak (saziva ga trećina Älanova) pa ga smijenite.
Pozdrav
Nenad Čatipović
povjerenik GGTÅ Split
Pozdrav i Vama, Bobe!
Eto, i ja sam jedan od tih koji je napisao u komentaru malo poviše, a i na drugim mjestima, kako ravnatelji uglavnom za povjerenike postavljaju svoje ljude! I kod toga stojim!
Pazite – napisao sam UGLAVNOM! Nikad ne valja generalizirati. To rade iz razloga Å¡to je funkcija sindikalnog povjerenika vrlo odgovorna i utjecajna ( dakako, ukoliko se obnaÅ¡a kako bi trebalo ). Sindikalni je povjerenik drugi Äovjek u Å¡koli ( uz predsjednika Å¡k. odbora) – ima pravo uvida u većinu dokumenata, ravnatelj mora odgovoriti na svaki njegov dopis, u odreÄ‘enim sluÄajevima mora dati suglasnost za otkaz, itd., a sam povjerenik uživa zakonsku zaÅ¡titu ( barem je tako bilo prije najnovijeg prijedloga GKU za OÅ )! Stoga je ravnatelju važno tu imati nekoga tko ne postavlja previÅ¡e pitanja!
Da, zakonski ravnatelj nema niÅ¡ta s izborom povjerenika, biraju ga zaposlenici tajnim glasovanjem! No, jedno je zakon, a drugo je praksa! Uvijek postoje naÄini kako ravnatelj, ako je vjeÅ¡t u tome, može utjecati na izbor. Npr., ima hordu svojih posluÅ¡nika koji Äine glasaÄku maÅ¡ineriju po njegovu ukusu, ili se potrudi da se sazove izborna skupÅ¡tina sindikata u vrijeme kad su nepoćudni zauzeti obavezama na drugim Å¡kolama, ili zove u kabinet i vrÅ¡i pritisak…
Iz gore navedenog, tako izabranog povjerenika teško je i opozvati, jer to ravnatelju nije u interesu!
POnavljam – ima genijalnih i ravnatelja i sindikalnih povjerenika, ne generaliziram!
Ali, dešava se i ovo opisano!