Prvi e-upisi u srednje Å¡kole su za nama. Vjerujemo da nitko nije oÄekivao da će ići glatko jer ipak se radi o novom konceptu, ali da su se neki problemi mogli izbjeći, pogotovo oni tehniÄke prirode koje smo već imali s e-maticom, mogli su. No, krenimo redom.
Sve je poÄelo s optimistiÄnom najavom Ministra da će odsad za upis u srednju Å¡kolu biti potrebna “samo jedna veza – internet veza”. Ispostavilo se u praksi da je izjava ipak bila preoptimistiÄna, jer osim internetske veze (koja je pucala po nekoliko puta dnevno, a sustav nas je obavjeÅ¡tavao da se dogodila „neoÄekivana pogreÅ¡ka“) bila je potrebna joÅ¡ jedna veza: telefonska, i to vrlo Äesta, izmeÄ‘u razrednika i uÄenika i njihovih roditelja.
Je li se radilo o neinformiranosti roditelja, nejasnim uputama, tijesnim rokovima? Ustvari, nije. Iz perspektive razrednika aplikacija upisi.hr je vrlo pregledna, jasna, informacije u broÅ¡uri i drugdje su na vrijeme bile dostupne, rokovi su bili razumno rasporeÄ‘eni. Sve je trebalo proći glatko. MeÄ‘utim, već nakon Å¡to su razrednici upisali zakljuÄne ocjene u e-maticu, sinkronizacija podataka u NISpuSÅ nije protekla kako treba. Iako se najavljivalo da će se podaci ažurirati svaki sat, neki uÄenici su svoje zakljuÄne ocjene iz osmog razreda ugledali tek dva ili tri dana nakon Å¡to ih je razrednik unio u e-maticu. Zatim, u aplikaciji za razrednike neke poveznice kao Å¡to je Podatci o uÄeniku nisu uopće bile aktivne pa je trebalo ili instalirati noviji preglednik ili oÄistiti privremenu memoriju preglednika. Zbog ovakvih i sliÄnih tehniÄkih poteÅ¡koća razrednici su (većinom uzalud) pokuÅ¡avali nazvati jedini broj helpdeska na kojem je snimljena glasovna poruka ponavljala da su „svi agenti trenutno zauzeti“. Bilo bi mnogo bolje da je za istu svrhu otvorena barem joÅ¡ jedna linija, posebno za zaposlenike Å¡kola, Äiji broj ne bi bio javno dostupan.
Na stranu tehniÄke poteÅ¡koće. Nakon prvih par dana osvanuo je na poÄetnoj stranici dopis u kojem se pozivaju upisna povjerenstva da prate aktivnost svojih uÄenika, da ih upozore na pogreÅ¡ne i nepotpune odabire, da ih potaknu da donesu lijeÄniÄke potvrde za programe za koje su se prijavili, da dostave dokumentaciju koja dokazuje da ostvaruju dodatne bodove… Ispostavilo se, naime, da osmaÅ¡i i njihovi roditelji ipak nisu dorasli ovom modernom konceptu. Može biti da im administrativni jeziÄni stil nije bio u potpunosti razumljiv, a može biti i da im se uopće nije dalo Äitati broÅ¡uru ili uvjete za svaki pojedini program koji su birali. ZaÅ¡to? Zato Å¡to imaju razrednike da to sve naprave umjesto njih. Tako se u famozne „ostale poslove“ razrednika proguralo i praćenje iz sata u sat Å¡to njihovi uÄenici rade na aplikaciji, reagiranje na krivo odabrane strane jezike, na krivi odabir programa za koji nemaju potreban bodovni prag… Uz to, meÄ‘u Älanovima upisnih povjerenstava nalazili su se i struÄni suradnici Å¡kola kojima nije organizirano nikakvo usavrÅ¡avanje na temu upisa i kojima je sustav eUpisa bio potpuna nepoznanica, te su se morali snalaziti u pomaganju svojim kolegama. Poneki struÄni suradnici rade na viÅ¡e Å¡kola, a kako ne mogu imati dva aai@edu.hr identiteta, u najmanje jednoj Å¡koli im pristup sustavu nije bio omogućen. Time je uloga Älanova upisnog povjerenstva koji nisu razrednici 8. razreda svedena na puku formalnost.
Sad, je li normalno da se odgovornost upisivanja u srednje Å¡kole svaljuje na razrednike? Nije li to odgovornost roditelja? Apsurd je time veći Å¡to srednja Å¡kola po zakonu nije obvezna, a odgovornost upisa nametnuta je razrednicima osmih razreda (od kojih se neki prvi puta susreću sa srednjoÅ¡kolskm programima i uvjetima koji se traže po programu) bez ikakvog prava izbora ili naknade. Valjda u MZOS-u misle da su uÄitelji eteriÄna bića koja žive od zadovoljstva nesebiÄnog i neograniÄenog služenja roditeljima i uÄenicima.
Ruku na srce, Ministar jest najavio da će e-upisi znaÄiti „malo dodatnog posla za razrednike osmih razreda“. Razrednici, meÄ‘utim, nisu oÄekivali da će to ukljuÄivati i obavjeÅ¡tavanje Å¡kolskih/obiteljskih lijeÄnika o tome kako trebaju izgledati potvrde koje izdaju, niti su oÄekivali da će trebati koordinirati Gradski ured za obrazovanje i srednje Å¡kole za uÄenike s teÅ¡koćama jer je bilo sluÄajeva da srednje Å¡kole nisu htjele primiti uÄenike s preporukom HZZ-a.
Na pitanje zaÅ¡to veliki broj uÄenika nije pravovremeno dostavio lijeÄniÄke potvrde i ostale potrebne radnje Å¡to je uzrokovalo joÅ¡ jedno probijanje rokova, Vedran Mornar, voditelj projekta E-upisi u Dnevniku odgovara da mu ni samom nije jasno. Možda su roditelji i uÄenici tako neaktivni i nezainteresirani upravo zato Å¡to im se to omogućuje godinama. Godinama ovaj sustav povlaÄ‘uje roditeljima i djeci reagirajući na svaku žalbu, pritužbu, ide im niz dlaku kad god Å¡kola zatraži odgovornost za znanje ili ponaÅ¡anje uvodeći vremenik ispita (tako da nam djeca viÅ¡e ne uÄe ni za ocjenu, nego za odreÄ‘eni datum), jalove Pravilnike o pedagoÅ¡kim mjerama, boreći se rukama i nogama malu maturu kako im se ne bi prouzrokovalo stres, itd. ZaÅ¡to onda roditelj ne bi tražio, ma, zahtijevao da mu razrednik upiÅ¡e dijete u srednju Å¡kolu, jer ipak je to prestresno za njih?!
Sve u svemu, nitko ne dvoji da su u danaÅ¡nje vrijeme e-upisi realnost i potreba. Nitko nije ni oÄekivao da će iz prve sve biti besprijekorno. Razrednici su dali sve od sebe da se njihovi uÄenici uspjeÅ¡no upiÅ¡u. Ne oÄekujemo zahvalu za zalaganje „above and beyond the call of duty“. Bili bi zadovoljni i s malim znakom pažnje.
Recimo, da im se plati lipanjski raÄun za mobitel.
Svim razrednicima osmih razreda i upisnim povjerenstvima želimo ugodan odmor uz napomenu da dobro napune baterije jer cirkus je ponovo u gradu 19.08. Naime, tada zapoÄinje jesenski rok.
Dakle, iz onog Å¡to je do sad objavljeno s konferencije za novinare iz MZOS-a u raznim medijima, ne samo da bahati ministar niti jednom rjeÄju nije spomenuo razrednike osmih razreda kao jedan od važnih kotaÄića u funkcioniranju sustava e-upisa… nego ih je indirektno prozvao kao neodgovorne odrasle koji su uz roditelje i ravnatelje (!?) krivci za probleme oko upisa! 😮
Ja ne mogu vjerovati! Zasluge su prigrabili sebi, njihovih propusta uopće, prema hvalisavom ministru, nije bilo… a za poteÅ¡koće smo krivi mi razrednici otprilike jednako kao i neodgovorni roditelji koji nisu ni proÄitali broÅ¡uru! :gaah:
Zaista sam povrijeđena i ljuta! :psuje:
Srećom, brojni roditelji su i viÅ¡e nego svjesni koliko je frizirana i lažna slika koju ministar okolo odaÅ¡ilje, prije svega kao vlastitu samoreklamu – jer upisi su ipak jedina dobra i relativno uspjeÅ¡na stvar za njegova mandata.
Ali da niti ne spomene rad i trud (a na koncu i dio zasluga za uspjeh) brojnih osnovnoÅ¡kolskih razrednika, na koje su se gospoda s Olimpa oslonila punom težinom i bez ikakvog pardona, Äak i bez da su svim razrednicima osigurali edukaciju o procesu, komunikaciju s help deskom u sluÄaju neodgodive potrebe i eventualno moralnu podrÅ¡ku u obliku priznanja da su svjesni o kakvom se poslu i odgovornosti radi…
Nemam rijeÄi!
BezoÄni bezobrazluk nadležnoga, omalovažio je sve osim svog planetarnog uspjeha.
Možda bi bilo zgodno pobrojiti sve ono što su propustili u ovom procesu.
Npr. Bodovne liste, zar na istima ne bi trebala biti “nekakva crta”,tako da se zna ko je “upao”, a ko nije,…velik broj roditelja to jednostavno nije shvatio,…pa vjerovatno zato Å¡to su neodgovorni 🙂
Nevjerojatno, MZOS smatra da se maloljetna djeca mogu upisati u srednju Å¡kolu bez roditelja i razrednika! Nije spomenuo ni to da su klinci informatiÄki pismeni i da su e-upise pihvatili s oduÅ¡evljenjem. S druge strane, ovim kriterijima privilegirano je 23000 osmaÅ¡a koji su pohaÄ‘ali drugi strani jezik a oni koji su iÅ¡li na informatiku su zapravo diskriminirani. SportaÅ¡i, oni koji idu u glazbenu, glazbeno-plesnu Å¡kolu nisu nikome zauzeli mjesto jer ih ima malo, ali broj od 23000 s dodatnim bodom iz stranog jezika je vrlo upitan. A vidimo da bez informatike tj podrÅ¡ke CARNETA ne bi bilo ni e-upisa.
Ja vas ljudi stvarno ne kužim. Kaže @galadrijel “Velik broj roditelja nije skužio”, Å¡to je to velik broj koliko je to roditelja? Kako to da su drugi skužili?
@mirina zaÅ¡to bi djeca koja su uÄila drugi jezik bila privilegirana? Jedino ako u Å¡koli nema mogućnosti za drugi jezike, ako ima zaÅ¡to nisu iÅ¡li uÄiti drugi jezik. I ne kužim zadnji komentar oko Carneta? Nije li bolje da je posao obavio CARNET, a ne kao do sada #zna se tko je sve to radio”.
Drugi strani jezik i informatika su izborni predmeti koje uÄenici prema Zakonu o osnovnom Å¡kolstvu biraju na temelju svojih sposobnosti i mogućnosti Å¡kole. Tako piÅ¡e u Zakonu. ZaÅ¡to onda oni koji su izabrali npr.informatiku nisu takoÄ‘er dobili bod? Å to će se dogoditi s nastavom informatike? Kad budu roditelji savjetovali djeci koji izborni da pohaÄ‘aju, naravno da će reći, idi na drugi strani jezik jer ćeÅ¡ dobiti bod. Doista, većina od tih 23000 osmaÅ¡a (a to je polovica osmaÅ¡a) je ostvarilo prednost ispred onih koji su iÅ¡li na informatiku samo na temelju tok boda, a to je ogromna prednost jer se prosjek izraÄunava na dvije decimale. UÄinjena Å¡teta tj. nepravda bila bi puno manja da to pohaÄ‘anje drugog stranog jezika vrijedi recimo 0,10 boda. PokuÅ¡ajte malo raÄunati pa ćete vidjeti kolika je vrijednost toga boda. Ispalo je da je bilo dovoljno pohaÄ‘ati nastavu drugog stranog jezika i uz prosjek od 4.70 sve Äetiri godine ostvariti upis u koju god hoćeÅ¡ Å¡kolu.Osim toga imam mail iz 2009. godine od nadležne osobe iz Agencije za odgoj i obrazovanje u kojem mi odgovaraju da nema nikakve potrebe niti smisla da se vrednuje drugi strani jezik. U naÅ¡oj Å¡koli je bila katasrofalna nastava drugog stranog jezika (alkoholizirana, potpuno nezainteresirana nastavnica koja se tu i tamo pojavila na nastavi). Å kola, tako su nama roditeljima rekli, ne može niÅ¡ta jer ona ima trenutno teÅ¡ku životnu situaciju. ZaÅ¡to polovicu uÄenika nagraditi, a drugu polovicu kazniti jer su pohaÄ‘ali “krivi” izborni?
Vidim da ne razumijete, no to nam nije ništa novo.
Pardon, a tko ste to “vi” pa da vam “to nije niÅ¡ta novo”? Ni meni nije novo da svakakvih Äudaka ima. Mislila sam da se radi o nekom roditelju ili nastavniku koji bi možda želio zaÅ¡tititi barem sljedeću generaciju kad je već ove godine poÄinjena ogromna nepravda, ali eto pogrijeÅ¡ila sam.
Å to se CARNETA tiÄe, njih sam pohvalila. Ja ne razumijem vaÅ¡ komentar “a ne kao do sada zna se tko je sve to radio”.
frustrirana mirna on no nonnoooo
“ZaÅ¡to onda roditelj ne bi tražio, ma, zahtijevao da mu razrednik upiÅ¡e dijete u srednju Å¡kolu, jer ipak je to prestresno za njih?” Pa Äiji je to problem valjda roditeljnastavnik odnosa i kako se nastavnik postavi prema roditeljima koji “niÅ¡ta ne znaju”. I da kasnili su s potvrdama i da za kaÅ¡njenje su krivi roditelji jer sve, piÅ¡e u knjižici.
@P.O.E. Å¡to si ti zapravio htio reći ovim Älankom?
Nisam siguran da razumijem pitanje. U Älanku se iznose problemi koje su razrednici imali tokom upisa.
Nije sve pisalo u Brošuri.
Mnoge smo pojedinosti upisa mi razrednici i struÄni suradnici saznavali metodom pokuÅ¡aja i pogreÅ¡aka, zovući jedni druge, zovući i viÅ¡e puta neke uÄenike, Gradski ured, Carnet (koji je većinu dana satima bilo nemoguće dobiti)…
Primjerice u aplikaciji se pojavile rubrike “problematiÄna prijava” i “bez znanja jezika”, s priliÄno neodreÄ‘enom opaskom Å¡to nije u redu. Ta je opaska bila vidljiva nastavnicima, no uÄenici to nisu mogli na svojoj stranici vidjeti.
Uputa o lijeÄniÄkim potvrdama takoÄ‘er nije bila jasna. Budući da su lijeÄniÄke potvrde donosili uÄenici triju kategorija (za dodatne bodove zbog zdravstvenih teÅ¡koća, za dodatne bodove zbog zdravstvenih teÅ¡koća roditelja te kao potvrdu o nepostojanju kontraindikacija za neka od zanimanja), trebalo je jasno napisati koje potvrde je potrebno kada dostaviti te koji lijeÄnici za to imaju ovlasti, na kakvu obrascu ili bez obrasca, a ni danas nije jasno koji je kriterij dobivanja potvrde da je roditelj bio teÅ¡ko ili dugotrajno bolestan, pa ni o tome koje su to zdravstvene poteÅ¡koće uÄenika takve da se za njih dobivaju dva boda. O tome da je kao dokaz o nepostojanju kontraindikacija potrebno pribaviti DVIJE potvrde – jednu od lijeÄnika Å¡kolske medicine ili obiteljskoga lijeÄnika (do 24. 6. u OÅ ) te jednu od lijeÄnika medicine rada (do 12. 7. i to u SÅ ) nije bilo rijeÄi.
TakoÄ‘er je bilo nejasno do zadnjega dana (a i nakon zadnjega dana zaprimanja prijava) tko upisuje uÄenike s pravom na izravan upis na osnovi individualiziranoga pristupa. Roditelji su iz Gradskoga ureda poslani u SÅ , SÅ bi ih vraćala u Gradski ured, roditelji bi zatim, naravno, dolazili u OÅ po pomoć, a mi ne bismo znali Å¡to da im kažemo, a sigurno je da o tome nigdje nismo mogli niÅ¡ta proÄitati niti telefonski saznati.
Zadnjega dana, 24. 6. ti uÄenici joÅ¡ nisu bili zbrinuti, Å¡to zbog nejasnoća u proceduri, Å¡to zbog gužve u Gradskom uredu (odakle su poslani u SÅ , a neke nisu radile), Å¡to zbog toga Å¡to su u HZZ-u takoÄ‘er bili preopterećeni i Å¡to nisu mogli toga dana izdati potrebne potvrde.
Bilo je joÅ¡ nejasnoća, primjerice u vezi sa stranim jezicima za uÄenike koji su mijenjali Å¡kole i nisu mogli nastaviti uÄiti strani jezik koji su prije uÄili, o uÄenicima zavrÅ¡nih razreda glazbenih i plesnih Å¡kola, koji nisu osmaÅ¡i u redovnoj OÅ , o obrtnicama, o ugovorima o naukovanju, i dr., i to ne zato Å¡to to uÄitelj ili roditelj ne bi mogao shvatiti, nego jednostavno zato Å¡to to nije bilo napisano.
Pozdravljam e-upise, no MZOS treba još dobro prionuti poslu da bi ministar mogao samodopadno reći da su bili besprijekorni.
TakoÄ‘er se pitam, a i većina ostalih koji su odradili izmeÄ‘u 30 i 50 sati dodatnoga rada na upisima (i obavili stotine poziva s privatnih telefona), zaÅ¡to taj rad (i troÅ¡ak) nije Äak ni spomenut. Smatram, a tako smatra i MZOS koji mi daje plaću, da već 20 godina radim puno radno vrijeme. ZaÅ¡to je onda posao koji nam je nametnut kao dodatna obveza svrstan u “ostale poslove” za istu naknadu? Ili bih možda morala vratiti dio plaće za onih prethodnih 19 godina kad nije bilo e-upisa?
Najveća zamjerka upravo na izdavanje lijeÄniÄkih potvrda i to ove druge. ZamiÅ¡ljeno je da ta potvrda predaje nakon Å¡to se saznaju konaÄni rezultati upisa. Pregled se obavlja na na medicini rada i vrlo je detaljan(vjerojatno je drugaÄije od ustanove do ustanove. Mi smo morali ići po joÅ¡ jednu potvrdu-onu od obiteljskog lijeÄnika koju smo pokazali na medicini rada. To je ustvari povijest bolest i bilo bi logiÄno da se mogla priložiti kopija one potvrde o nepostojanju kontaindikacija. Taj pregled je u naÅ¡em sluÄaju koÅ¡tao 200kn i to je razlog zaÅ¡to se obavlja tek kada se dobije potvrda o upisu u željeni smjer. Nezgodno je to Å¡to na medicini rada imaju nekakve liste vezane za pojedina zanimanja koje se razlikuju od onih navedenih na stranicama e-upisa. One su puno detaljnije i ti ustvari ideÅ¡ tamo, a da nisi sasvim siguran kako ćeÅ¡ proći. I sada se postavlja pitanje-Å¡to ako ne dobijeÅ¡ svjedodžbu medicine rada? Sve su liste zakljuÄene i gdje će se takav uÄenik upisati? Mora Äekati jesenski rok pa Å¡to ima slobodno, a mogao je mirno upisati neko drugi smjer da je znao da postoje kontraindikacije.