(Slobodna Dalmacija) Objava privremenih rang-lista za ovogodiÅ¡nje e-upise u prvi razred srednjih Å¡kola ponovno je otvorila stare rane hrvatskoga (osnovno)Å¡kolskog sustava – enormno visok postotak superodlikaÅ¡a Äiji su plasmani na ljestvici “pojaÄani†nizom dodatnih bodova, nerijetko upitne težine.
S druge strane, iz srednjih Å¡kola upozoravaju kako najmanje polovina tih “odlikaÅ¡a†već na prvom polugodiÅ¡tu prvog razreda ne doÄ‘e ni blizu odliÄnog prosjeka, a mnogi nakupe i jedinice pa se na kraju godine moraju spaÅ¡avati.
Je li sustav upisa u srednje Å¡kole, a ove godine ocjene i prosjeci koji se vrednuju izraženi su na dvije decimale, nepravedan, nelogiÄan, pa zbog lažne slike o odlikaÅ¡ima pomalo i apsurdan, pitanje je koje se u Hrvatskoj godinama postavlja.
Prije pet godina podaci su pokazivali da smo na kraju osmog razreda imali nevjerojatnih 67 posto superodlikaša, za razliku od, primjerice, Slovenaca koji su ih imali 17 posto, a i to je u zemlji koja je uvela malu maturu ocijenjeno previsokim.
StruÄnjaci podijeljeni
Privremene rang-liste za elektroniÄke upise u srednje Å¡kole pokazuju da se stanje u nas do danas nije bitno promijenilo, pa su neki struÄnjaci ponovno upozorili kako ocjene ne smiju biti jedino mjerilo za upis u srednju Å¡kolu.
StruÄna je javnost, meÄ‘utim, podijeljena oko toga treba li ovaj naÄin upisa zamijeniti malom maturom ili nekim drugim oblikom vanjskog vrednovanja, pa i prijamnim ispitima. Protivnici male mature upozoravaju na preveliki stres koji bi ona mogla izazvati u djece, a takav projekt opet bi zahtijevao godine pripreme.
RazmiÅ¡ljaju li u Ministarstvu o novostima vezanim uz upise u srednje Å¡kole, Å¡to će se idućih godina dogaÄ‘ati u vezi s tim i je li mala matura izvjesnost koja Äeka neke buduće generacije, pokuÅ¡ali smo doznati u Ministarstvu znanosti, odakle Å¡alju oprezne poruke. “TrenutaÄno je u izradi Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije u koju su ukljuÄeni istaknuti struÄnjaci iz svih podruÄja, te bismo nakon njezina donoÅ¡enja mogli krenuti u moguće daljnje reforme sustava obrazovanjaâ€, stoji u odgovoru iz MZOS-a.
Strategija bi trebala biti zavrÅ¡ena do kraja lipnja, no konkretno, Å¡to se tiÄe male mature, zbog opreÄnih stavova u javnosti, prosvjetne vlasti oÄito joÅ¡ uvijek “važu†razloge za i protiv, pa će sadaÅ¡nji Å¡kolarci i nastavnici morati joÅ¡ neko vrijeme živjeti u neizvjesnosti.
“Projekt vanjskog vrednovanja kroz malu maturu je zahtjevan i ne može se odluka o tome donijeti preko noći. Ministarstvo planira svaku takvu odluku koja se izravno tiÄe uÄenika, roditelja i Å¡kola te sustava obrazovanja općenito donijeti temeljem struÄnih analiza i miÅ¡ljenja javnostiâ€, poruÄuju iz MZOS-a.
Kao Šveđani
Vedran Mornar, profesor zagrebaÄkoga FER-a i voditelj projekta e-upisa u srednje Å¡kole, već je viÅ¡e puta upozoravao kako je upravo mala matura ili neki drugi oblik vanjskog vrednovanja naÄin da se upisi u srednje Å¡kole pravednije provedu.
“Uvjeren sam da bi i najjednostavnija pitanja na maloj maturi rasprÅ¡ila 5,0 prosjekeâ€, kaže prof. dr. Mornar.Prof. dr. Milan Matijević, profesor sa zagrebaÄkog UÄiteljskog fakulteta, godinama predlaže da, poput Å vedske i Finske, ukinemo prosjeke ocjena kao relevantne za upis u srednju Å¡kolu i bodujemo samo uspjeh iz onih predmeta važnih za Å¡kolu u koju se upisuje.