Zašto je pao Zdravstveni odgoj

(Jutarnji list) Niste proveli javnu raspravu, niste kontaktirali Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, koji brine o nacionalnom kurikulumu, niti ste konzultirali vijeća roditelja, koja svaki kurikulum na početku školske godine moraju odobriti. Zato zdravstveni odgoj do daljnjega neće biti održavan u školama, zaključio je Ustavni sud.

Tako su, nakon donoÅ¡enja odluke Ustavnog suda, u prvi plan javnog interesa izbila dva malo poznata instituta – Nacionalno vijeće za odgoj i vijeća roditelja.

Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje novo je tijelo u Hrvatskoj, kojeg je po prvi put propisala ova Vlada, i to Zakonom o odgoju i obrazovanju, koji je na snagu stupio 21. srpnja 2012. – mjesec dana prije nego Å¡to je ministar Željko Jovanović obavijestio Å¡kole da će od jeseni provoditi zdravstveni odgoj . MeÄ‘u glavnim zadaćama Nacionalnog vijeća jest, prema članku 89., da brine o nacionalnom kurikulumu.

Problem s vijećem

Ministar Jovanović, sve da je i htio, nije mogao konzultirati to tijelo i tražiti miÅ¡ljenje o kurikulumu zdravstvenog odgoja, jer je 14 članova Nacionalnog vijeća Sabor imenovao tek u prosincu 2012., a prvu sjednicu imali su 7. veljače 2013., dakle, nekoliko mjeseci nakon Å¡to se spolni odgoj već počeo provoditi! Tom se činjenicom Ustavni sud nije bavio, jer je Zakon to tijelo propisao, a zaÅ¡to je vlasti – onoj koja je sama odlučila stvoriti takvo Nacionalno vijeće – trebalo Å¡est mjeseci da ga oformi, nije predmet njegova interesa.

A da je Vijeće bilo osnovano i da ga je ministar konzultirao, prema svemu sudeći, ovaj bi kurikulum prošao.

Vijeće je baš jučer imalo zakazanu sjednicu u Ministarstvu obrazovanja. Nisu donijeli neki zajednički stav, no članovi su nam u svoje osobno ime rekli što misle. Ukratko, zdravstveni odgoj podržavaju, ali ne osporavaju ni odluku Ustavnog suda jer, kažu, procedura se u demokraciji mora poštivati.

Civilizacijski doseg

– Nema prepreka da se s kurikulumom ide dalje, to je civilizacijski doseg, upravo takav nam kurikulum treba, možda u njemu treba mjestimično neÅ¡to ublažiti. I Ustavni sud je rekao da ga zapravo podupire, dakle nisu ga osporili zbog kurikuluma. Jako je pak važno da se ponekad dobiju packe, da se rade korektivi u demokratskim procedurama jer to drži sustav kao cjelinu na mjestu – kaže Jasna Krstović, dekanica Učiteljskog fakulteta u Rijeci i predsjednica Nacionalnog vijeća.

Dodaje kako se sve moglo i prije napraviti samo da su svi kojih se to ticalo stali na loptu i pokazali malo dobre volje.

– Put odozdo je uvijek učinkovitiji nego ako neÅ¡to ide odozgo, dakle trebalo je senzibilizirati ljude. Iz svega izlazi da je sporan samo jedan modul, svi znamo o čemu pričamo. Kad je neÅ¡to sporno uvijek u procesima pregovaranja treba tražiti nekakvu razumnu sredinu, ne možeÅ¡ ići preko koljena i inzistirati samo na stavu jedne strane. Ne može jedna strana tražiti da se uvažavaju samo njihove vrijednosti i argumenti, treba naći kompromis – dodaje.

Razgovor i kompromis

Sad ovu proceduralnu pogrešku, upozorava, treba iskoristiti da se razgovara, da dođemo do zajedničkog jezika, da nitko ne likuje već da svi budu spremni na razgovore.

Neki članovi Vijeća nisu ni znali da su i oni – ne bi li sve bilo po slovu zakona – trebali dati svoje miÅ¡ljenje o kurikulumu zdravstvenog odgoja.

Ministarstvo obrazovanja pak odgovara kako niti jedan kurikulum do sada nije bio na javnoj raspravi niti je objavljen u Narodnim novinama. Nabrajaju nekoliko kurikuluma u desetak godina te ističu kako je po istoj proceduri donesen, primjerice, i kurikulum katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole 2004.

MeÄ‘utim, čini se da je ovaj put Ministarstvo trebalo biti pametnije. – Forum za slobodu odgoja čije ideje zastupam u Vijeću cijelo je vrijeme upozoravao da nije poÅ¡tovana procedura – kaže Eli Pijaca PlavÅ¡ić, članica Nacionalnog vijeća, koja zduÅ¡no podržava sadržaj kurikuluma.

MeÄ‘u članovima vijeća roditelja razmiÅ¡ljanja su pak daleko od jedinstva koje pokazuje Nacionalno vijeće za odgoj. Vijeće roditelja, naime, ne postoji kao jedinstveno tijelo na razini države, već se radi o tijelu koje ima svaka od 2.702 osnovne i 720 srednjih Å¡kola. U Vijeću roditelja sjedi po jedan predstavnik od svakog razreda u Å¡koli – Å¡to, prema naÅ¡im procjenama, iznosi oko 20.000 roditelja.

Uloga roditelja

Oni su ljuti na Ministarstvo Å¡to nije bilo javne rasprave i Å¡to nisu bili adekvatno uključeni. Njihov je zadatak odobravanje Å¡kolskih kurikuluma i plana i programa Å¡kola – pa makar njihov stav nitko ne uzeo u obzir.

– Vijeća roditelja ne smiju se marginalizirati niti se shvaćati formalno, jer ona predstavljaju važnog dionika obrazovne politike – kaže Dragana ĐorÅ¡ević, članica Vijeća roditelja vukovarske Tehničke Å¡kole Nikola Tesla. Možda nije trebalo uzeti u obzir miÅ¡ljenje svakog vijeća roditelja, dodaje Diana Topčić-Rosenberg, članica vijeća iz zagrebačke OÅ  S.S. Kranjčević, ali je Ministarstvo moglo napraviti izbor roditelja iz cijele države i čuti njihove stavove.

Svi se naši sugovornici slažu u jednom: s njim doista nije trebalo ovoliko žuriti.

ŠTO JE JOVANOVIĆ TREBAO UČINITI

Napraviti analizu postojećeg stanja i provesti konzultacije s međuresornim tijelima i drugim zainteresiranim dionicima

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Traje najmanje 30 dana. U tom periodu mora se provesti najmanje jedno izlaganje materije, objaviti na web-stranici teze za sadržaj akta, s obrascem za savjetovanje i adresom koordinatora na koju se primjedbe šalju, i obavijestiti javnost putem interneta o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama

Dopunjeni sadržaj i teze slati nadležnim tijelima na miÅ¡ljenje – u roku od 15 dana tijela se moraju očitovati

Počinje javna rasprava

Traje najmanje 15, a najviše 30 dana, Ministarstvo u tom periodu opet mora provesti najmanje jedno izlaganje materije, objaviti na web-stranici propis, s obrascem za savjetovanje i adresom koordinatora na koju se primjedbe šalju, i obavijestiti javnost putem interneta o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama

Gotov propis ponovno slati na mišljenje mjerodavnim tijelima

Tek tada propis/akt može biti donesen ili uvršten na sjednice radnih tijela Vlade

ŠTO JE JOVANOVIĆ UČINIO

30. kolovoza 2012. obavijestio dopisom sve škole da će se od ove školske godine provoditi zdravstveni odgoj, uz navođenje temeljnih informacija o njegovu sadržaju

27. rujna 2012. donesena je Odluka o uvođenju zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama

Nije objavljena u Narodnim novinama, nego na web-stranici Ministarstva i stupila je na snagu istog dana

Zdravstveni odgoj počinje se primjenjivati

31. siječnja 2013. ministar ponovno donosi istu odluku kao i 27. rujna i objavljuje je u Narodnim novinama

4. ožujka 2013. Agencija za odgoj i obrazovanje na web-stranici objavljuje poziv na dvotjednu javnu raspravu o materijalima i metodama kojima bi se trebali služiti učitelji