(Srednja.hr) Dok većina Äitatelja portala Srednja.hr smatra kako se predmeti u Å¡kolama ne bi trebali ukidati, ravnatelji i profesori suprotnog su miÅ¡ljenja. Tvrde da su uÄenici preopterećeni i da je satnica prevelika. MeÄ‘utim gimnazijalci žele znanje Å¡ireg spektra, te im je svaki od njihovih 15 predmeta važan. Rasprava o mogućem ukidanju predmeta u Å¡kolama otvorila se nakon najava da je hrvatskom obrazovnom sistemu potrebna hitna promjena. MeÄ‘utim te hitne promjene dogodit će se, u najboljem sluÄaju, kroz dvije do tri godine.
StruÄnjaci su godinama pozivali na to, meÄ‘utim nijedna Vlada nije se ozbiljno dotaknula tog podruÄja. Ukidanje nekih predmeta u Å¡kolama osjetljiv je rez koji iziskuje promjenu cjelokupne strukture obrazovanja, Å¡to je možda jedan od najvećih razloga zaÅ¡to se u Hrvatskoj o tome nije ozbiljno priÄalo.
MeÄ‘utim u izradi je nova Strategija obrazovanja koja bi kroz tri godine mogla zaista i uÄiniti kljuÄne korake, te smanjiti velike satnice hrvatskih srednjoÅ¡kolaca. Imaju preko 15 predmeta, svakodnevno u Å¡koli sjede barem sedam sati, model uÄenja je pogreÅ¡an, a opća preopterećenost dovodi do loÅ¡ih rezultata.
‘Sve najave o ukidanju predmeta su predizborni trikovi’
S mogućim ukidanjem predmeta slažu se ravnatelji, profesori i većina uÄenika. MeÄ‘utim njihova miÅ¡ljenja nisu identiÄna. – Prevelik je broj predmeta i to se treba promijeniti. O tome se govorilo godinama, a joÅ¡ se nikad nije povukao konkretan potez, kazala nam je ravnateljica jedne zagrebaÄke gimnazije.
Njeni gimnazijalci imaju i do 17 predmeta ako izaberu neke fakultativne predmete, te su zbog toga preopterećeni. Ravnateljica smatra da su potrebni rezovi predmeta unatoÄ tome Å¡to je to iznimno teÅ¡ko napraviti, ali ‘od neÄega se mora krenuti’.
Profesorica engleskog Ana Majnarić, koja inaÄe radi na radnom mjestu uÄiteljice u jednoj osnovnoj Å¡koli, smatra da je rijeÄ o predizbornom triku. – NaÅ¡a vlast je nesposobna da napravi takvu promjenu kroz dvije do tri godine. Kad bi se ukinuli predmeti velik broj nastavnika će ostati bez satnice i predmeta, to je prevelik socijalni udar, rekla je.
MeÄ‘utim i ova profesorica svjesna je kako se naÅ¡i uÄenici opterećuju brojnim nepotrebnim podacima, a kad će druÅ¡tvu trebati vratiti memorijsku lopticu neće se niÅ¡ta dogoditi. – Ne uÄimo Å¡kolarce kreativnoj slobodi, kritiÄkom razmiÅ¡ljanju i razvijanju ideja. Osim toga po cijele dane samo sjede u razredima. Tijelo im samo služi kao transport za glavu, zakljuÄila je Majnarić.
U Tesli 16 predmeta, radioniÄke vježbe i dodatno priprema za maturu
UÄenici Prve tehniÄke Å¡kole Tesla u prvom razredu u smjeru elektrotehniÄara imaju 16 predmeta i dva sata radioniÄkih vježba tjedno. – To je veliko opterećenje, treba rasteretiti naÅ¡e uÄenike. Predmeti su svi jednako zahtjevni, a naÅ¡i uÄenici se joÅ¡ dodatno pripremaju za državnu maturu, objasnio je ravnatelj Tesle, Zoran KrivaÄić. Dodaje kako je i Å¡kolskim udžbenicima potrebno revidiranje, jer su mnoge informacije zastarjele.
Upisuju gimnaziju radi Å¡ireg podruÄja znanja
S miÅ¡ljenjem struke se ne slaže većina Äitatelja Srednje.hr. Naime, na anketu koju smo postavili na portal preko 70 posto Äitatelja izrazilo je miÅ¡ljenje kako nije potrebno ukidati predmete u Å¡kolama.
S uÄenicom Lucijom Pasanec iz zagrebaÄke Pete gimnazije smo provjerili koji su argumenti za to da svi predmeti ostanu ukljuÄeni u raspored. – Imam 15 redovnih predmeta tjedno. Ponekad mi se Äini kao previÅ¡e, ali sad kad razmiÅ¡ljam koji bih predmet izbacila ne mogu se odluÄiti, objaÅ¡njava Lucija. Dodaje kako je upisala gimnaziju da stekne Å¡ire znanje Å¡to joj ovakav raspored i pruža.
Sve predmete polaže jer je dobro organizirana, a jedino Å¡to bi mjenjala je opseg gradiva iz nekih predmeta. – U biologiji se ide u toliko detalja koji nam u životu možda stvarno neće trebati ako se ne budemo time baÅ¡ bavili, objasnila je Lucija.
Gimnazijalci detaljnije uÄe strukovne Äinjenice od strukovnjaka?!
Svega dvadesetak posto srednjoÅ¡kolaca, od preko dvije tisuće Äitatelja koji su glasovali na anketi, zalaže se za ukidanje predmeta. – U nekim strukama se treba reducirati broj predmeta i izbaciti dio nepotrebnog gradiva. SmijeÅ¡an mi je primjer da mi iz medicinske Å¡kole uÄimo iz biologije manje podataka od gimnazijalaca, to je priliÄno apsurdno, pojasnila je uÄenica Martina iz Medicinske i kemijske Å¡kole Å ibenik.
Martina smatra da bi se trebalo napraviti restrukturiranje predmeta, no sama se ne zalaže glasno za ove promjene, jer kako kaže ‘dok sve bude približno kako treba, ja ću već zavrÅ¡iti svoje Å¡kolovanje’.
Ukoliko želite ovoj raspravi dati doprinos vlastitim miÅ¡ljenjem, ukljuÄite se u anketu i raspravu na forumu koji se nalazi ovdje.
Do konkretnih promjena možda tek za dvije godine
Ukoliko će i doći do ukidanja predmeta, to se neće dogoditi tako brzo. Kreće izrada nacionalnog kurikuluma, te potom predmetnih kurikuluma. Tek nakon toga će se razmatrati koji su predmeti višak. Cijeli proces trajat će najmanje dvije godine, a možda i duže.