Problem s matematikom: Nužan je kontinuirani rad

(Glas Slavonije) Nedavno međunarodno istraživanje u znanju hrvatskih osnovnoškolaca u matematici, prirodoslovlju i čitalačkoj pismenosti, čije je rezultate objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pokazalo je da je matematika najslabija karika hrvatskih školaraca.

Najlošiji rezultat postignut je upravo iz matematike, iz toga je predmeta Hrvatska na 30. mjestu s 490 postignutih bodova, što je deset bodova manje od međunarodnog prosjeka.

Odgovore na pitanje zašto učenici imaju najviše problema s tim predmetom dobili smo od nekoliko profesora matematike. Prof. savjetnik Lidija Blagojević predaje matematiku i informatiku u Drugoj gimnaziji (jezičnoj), a iz iskustva kaže:

– Matematika zahtijeva kontinuirani rad i ne može se učiti kampanjski. Osim toga, profesori u osnovnoj školi skloniji su podlegnuti pritisku javnosti, roditelja, uprave škole te spustiti kriterij da bi učenici imali dobre ocjene za upis u srednju školu. Učenici u osnovnoj školi ne naviknu dovoljno i kontinuirano raditi i dođu u gimnaziju sa slabim predznanjem. Srednjoškolski program matematike je opsežan i ne stigne se toliko vježbati kao u osnovnoj školi. Zahtijeva se više rada kod kuće, u izradi domaćih zadaća, te inzistira na razumijevanju i jasnoći, a ne na bubanju gotovih koncepata i recepata – kaže prof. Blagojević.

Osim toga, upozorava da se unatoč prividnim rasterećenjima, o kojima se puno pričalo, nitko nije usudio dirnuti u dva goruća problema: prevelik broj predmeta u gimnaziji i preopširan nastavni program za većinu predmeta. “Trebalo bi uvesti izborne predmete i svakako smanjiti broj obveznih predmeta kako bi se oni mogli temeljitije izučiti”, zaključuje prof. Blagojević.

Šime Šuljić, predsjednik udruge za promicanje nastave matematike Normala, smatra da je to kompleksan problem: “Jesu li današnji učenici gluplji nego što su bili prije? Je li nastavni program prije bio lakši, a profesori sposobniji? Naravno da nisu, međutim, matematika je jednostavno predmet koji se ne može naučiti napamet, koji traži logičko razmišljanje, mnogo vježbanja i ne može se svladati bez kontinuiranog rada”.

Dodaje da je za matematku potrebno razmišljanje o potpuno apstraktnim objektima koji uopće nisu povezani ni sa čim iz vanjskog svijeta. Upozorava da velik broj učenika ide na instrukcije iz matematike, ali da nema čarobnog štapića za taj predmet, koji uopće nije lagan današnjoj djeci.

Share This