(Jutarnji list) Obavezno školovanje u Hrvatskoj od sljedeće će se jeseni produljiti za godinu dana, sa sadašnjih osam na devet godina. Međutim, školovanje će se produljiti samo formalno jer se nikakve suštinske promjene u sustavu neće dogoditi: osnovna će škola s nepromijenjenim programom i dalje trajati osam godina, djeca će u nju u pravilu i dalje kretati sa sedam godina, ali će se propisati da djeca godinu dana prije upisa u prvi razred obavezno moraju biti uključena u neki oblik predškolskog odgoja, barem tri sata dnevno. Drugim riječima, moraju najmanje godinu dana ići u vrtić ili u predškolu.
Na začelju EU
To neće utjecati na većinu djece jer je, prema podacima Ministarstva obrazovanja, i do sada 99 posto djece prije upisa u prvi razred išlo barem godinu dana u vrtić ili predškolu. Ministarstvo će sada tu predškolu proglasiti obaveznom, pa će konačno i Hrvatska službeno pred svijetom produljiti trajanje obaveznog obrazovanja. Hrvatska je, naime, po tom pitanju na začelju Europe: samo u Hrvatskoj i Turskoj obavezno obrazovanje traje osam godina. U ostalim državama kreće se od najmanje devet do čak 13 godina.
– Činjenica je da se predškolski program i sada primjenjuje, ali nije bio obavezan, a mi ćemo ga sada takvim proglasiti. Prema našim podacima, čak 99 posto djece prije upisa u školu bilo je obuhvaćeno nekim predškolskim programom: oko dvije trećine išlo je u vrtić, a jedna trećina u predškolu. Do sada nisu morali ići u predškolu, ali su roditelji očito i sami shvatili da je to važno i da čini kvalitetnu pripremu za buduće djetetovo školovanje – kaže ministar obrazovanja Željko Jovanović.
Najmanje djece u vrtiću
Djeca u Hrvatskoj u osnovnu školu kreću s najmanje 6 godina i pet mjeseci. Pravilo je da djeca koja su navršila šest godina do 1. travnja kreću u školu te godine – dakle, s najmanje 6 godina i pet mjeseci, a ona rođena nakon 1. travnja tek godinu dana poslije – nakon što navrše sedam godina. U godini prije upisa morat će ići u predškolu.
Hrvatska ima jedan od najmanjih obuhvata djece vrtićkim programima: nakon treće godine tek oko 60 posto djece ide u vrtić. Razlog je tome dijelom manjak mjesta u vrtićima, osobito u gradovima, a dijelom visoke cijene, što je karakteristično za manje ruralne sredine. Naime, vrtići su decentralizirani, odnosno u nadležnosti često osiromašenih lokalnih uprava, koje ne mogu sufinancirati boravak djece u vrtićima. Stoga su cijene vrtića višestruko više od, primjerice, zagrebačkih 300 kuna mjesečno.
Roditelji u manjim sredinama, koji imaju na raspolaganju baka-servis, stoga izbjegavaju vrtiće, ne zato što ih ne smatraju korisnima, nego zato što su im preskupi. Ipak, svi djecu šalju u predškolu koja je pak – besplatna.
– Sada se predškolski program odvija u trajanju od 250 sati od 1. listopada do 31. lipnja, odnosno dva puta tjedno po tri sata. Odvija se u vrtićima ili iznimno u osnovnim školama ako u mjestu nema vrtića. Od sljedeće jeseni predškolski će se program odvijati svakodnevno po tri sata, a i dalje će ga održavati odgojitelji u vrtićima – kaže ministar Jovanović.
I bit će besplatan, ali samo za djecu koja ne idu u vrtić! Oni koji idu u vrtić i dalje će morati plaćati punu vrtićku cijenu. Drugim riječima, roditelji vrtićke djece plaćat će prvu godinu obaveznog obrazovanja.
Tko će plaćati troškove?
– Pozdravljam odluku o obaveznom devetogodišnjem školovanju, ali teško se može propisivati da je nešto obavezno ako se ne osiguraju sredstva za to. Država mora financirati obavezno obrazovanje. Roditelji kojima dijete pohađa puni desetosatni vrtićki program trebali bi, umjesto 10 sati, plaćati sedam sati vrtića, a ostala tri sata, koliko će biti obavezno za predškolu, trebala bi platiti država – kaže Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje.
I roditelji misle isto. Međutim, jasno je da državni proračun trenutno to ne može izdržati, pa ministar tvrdi da se tu miješaju “kruške i jabuke” i na našu opasku da je riječ o tjeranju roditelja da plaćaju obavezno obrazovanje ne nudi objašnjenje.
Bez kadrova i prostora
– To su dvije različite stvari. Mi smo dosad plaćali predškolski program 20 kuna mjesečno po djetetu i za to smo ove godine izdvojili 2,7 milijuna kuna, a sljedeće ćemo tri milijuna kuna. Istina je da će predškola sada biti obavezna, no ponavljam da su predškolske ustanove decentralizirane i da su u nadležnosti lokalne samouprave, a ovaj novac koji izdvaja država zapravo je za nabavu didaktičkih materijala i slično – kaže ministar, iz čega su mnogi iščitali da će i taj teret pojačane predškole pasti na lokalnu samoupravu.
Jer, činjenica je da predškola sa šest sati tjedno skače na 15 sati tjedno, za što je potrebno osigurati kadrovske i prostorne uvjete.
– Mi kao Udruga pozdravljamo produljenje obaveznog obrazovanja, ali trebalo bi dogovoriti i način financiranja. Plaće odgojitelja osiguravaju jedinice lokalne i područne uprave i samouprave. Činjenica je da će se morati zaposliti još ljudi jer s postojećim kadrom to neće biti moguće izvoditi – kaže Mira Božić, ravnateljica Dječjeg vrtića Ivane Brlić Mažuranić i predsjednica Udruge ravnatelja predškolskih ustanova.
Za izvođenje predškole bit će potrebno zaposliti desetke odgojitelja, mahom u siromašnijim sredinama. Prema podacima za 2012. godinu, nešto više od 18.000 djece koja su jesenas upisala prvi razred osmoljetke pohađalo je predškolu. Od toga, njih samo 900 bilo je iz Zagreba, u kojem stanuje četvrtina ukupne hrvatske populacije.
– Stoga očekujemo da će država predvidjeti dodatna sredstva jer je očito da predviđena 3 milijuna kuna za 2013. neće biti dovoljna da se pokriju troškovi – kaže Lovrić.
Učit će se trčanje i crtanje, vezivanje vezica, slaganje kockica i društvene igre
Obavezna predškola neće biti nulti razred osnovne škole, djeca neće imati predmete ni ocjene, nego će se tijekom predškole pripremati za školu, ističe ministar obrazovanja Željko Jovanović.
– Osnovna škola i dalje traje osam godina. Cilj nam je da djeca dođu pripremljenija u školu, da prije škole ovladaju određenim vještinama, da se socijaliziraju i da lakše savladavaju gradivo. Indikacija nam je i to što je za 2251 dijete ove godine odgođen redovni upis u prvi razred – kaže ministar Jovanović.
Sadašnji program predškole u sljedećih će se godinu dana, do početka primjene, proširiti i doraditi, no neće se bitno mijenjati. Tako će djeca tijekom predškole morati svladati grubu motoriku, poput trčanja niz i uz stepenice, otkopčavanja i zakopčavanja gumba, vezivanja vezica na cipelama ili izrezivanja kruga od pet centimetara bez puno odustajanja. U sklopu grafomotoričkih vježbi naučit će precrtati križ i romb te nacrtati čovjeka s puno detalja vodeći računa o proporcijama. Morat će biti sposobni izgraditi stepenice od 10 kockica i pronaći put kroz labirint. Od socijalnih vještina učit će ih se kako se nositi s odvojenošću od roditelja, kako graditi odnos s vršnjacima bez konflikata, kako igrati društvene igre. Razvijat će im se pažnja i koncentracija te govor, mišljenje i pamćenje kako bi do početka prvog razreda bili sposobni 20 minuta koncentrirano raditi na zadatku, prepričati priču, govoriti sa što manje gramatičkih grešaka, brojiti do 13, shvaćati suprotnosti, ponoviti rečenicu od 10 riječi ili peteroznamenkasti broj.